U emisiji „Sunčanom stranom ulice“ gost Vjere Knežević Vučićević bio je Vasilije Lalević, član Glavnog odbora Socijaldemokratske partije, predsjednik Foruma mladih Opštinskog odbora SDP-a u Baru.
RB/BI: Parola „Budućnost nam nije data, za nju se moramo i dalje bespoštedno boriti“ vjerovatno najjasnije odražava i reflektuje stavove kojima se rukovodi i ciljeve kojima teži SDP. Ipak, riječ „borba“ uvijek znači da do nečega tek treba stići. Kako Vi i partija čiji ste danas u programu Radio Bara reprezent, vidite budućnost u Crnoj Gori? Pri tome se, zbog globalne situacije, rata koji prijeti da se prelije i van okvira Rusije i Ukrajine, ne možemo fokusirati samo na državu i Bar.
Lalević: Činjenica je da je situacija u Crnoj Gori zaista zabrinjavajuća. Svjedoci smo izuzetne polarizacije u društvu, koja je naročito prisutna od 30. avgusta. Naravno, to je posljedica izuzetno loše politike koju je vodila, sada već odlazeća Vlada premijera Zdravka Krivokapića. Izvjesno je da situacija u Ukrajini predstavlja opasnost ne samo po tu državu, već i za cijelu Evropu. Mene brine kako se rusko- ukrajinska kriza doživljava, jer svjedočimo da se u pojedinim gradovima održavaju skupovi na kojima se pruža podrška Rusiji. Prema mom mišljenju to je poražavajuće i zaista ne mogu da vjerujem da neko u 21. vijeku može da podrži napad na suverenitet jedne države, a još više uznemiruje i što sa nekih državnih adresa ne stižu jasne osude takvog činjenja. Kada govorimo o budućnosti Crne Gore, jako je bitno da se tenzije spuste, a Socijaldemokratska partija radi na tome. U državnom parlamentu iniciramo teme koje bi spustile tenzije. Upravo mi smo i podnijeli parlamentu rezoluciju kojom se osuđuje napad Rusije na Ukrajinu. Potrebno je, međutim, da svi politički lideri spuste tenzije. Nadam se da će se to ubrzo i desiti.
RB/BI: Iz Vaših redova se proteklih dana moglo čuti da strukture koje po pitanju Crne Gore i Crnogoraca imaju stavove kao Putin po pitanju Ukrajine, ne mogu biti dio proevropske Vlade, jer bi ona kao takva služila tuđim interesima. Pretpostavljam da ste i Vi tog mišljenja, pa ću Vas zamoliti da ga pojasnite i približite slušaocima.
Lalević: Da. Apsolutno sam saglasan sa tom tezom. Rezolucija koju smo podnijeli u Parlamentu podržana je od strane samo 44 poslanika. U pitanju su svi poslanici opozicije (što je donekle bilo očekivano) i četiri poslanika koalicije „Crno na bijelo“. Ono što je izuzetno zabrinjavajuće jeste da tu rezoluciju još uvijek formalno nije podržala Socijalistička narodna partija. Baš u ponedjeljak, nakon Glavnog odbora te partije, lider SNP-a Vladimir Joković je dobio pitanje da se izjasni povodom dešavanja u Ukrajini. Rekao je da je ta konferencija za novinare tematska i da „nije vrijeme za to“. Mi u SDP- u smo zabrinuti, jer smatramo da za odgovor na takvo pitanje ne treba da se čeka, niti da se nešto posebno razmišlja. Naravno da neko ko nema jasan stav po pitanju dešavanja u Ukrajini, ne može biti dio evropske vlade. To je činjenica.
RB/BI: Šta su, prema mišljenju SDP-a, ključni prioriteti kojima bi, ako se formira, manjinska Vlada trebala da se bavi?
Lalević: Svjedoci smo da se, od kada je Vlada Zdravka Krivokapića izgubila povjerenje u Parlamentu, spominju razni prioriteti eventualne buduće manjinske Vlade. Trenutno se kao prioriteti najviše spominju Temeljni ugovor, „Otvoreni Balkan“ i popis. Za SDP svi oni su apsolutno neprihvatljivi. Prije svega, Temelji ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom za nas jeste prihvatljiv (iako se u javnosti manipuliše da smo mi izrazito protiv toga), ali isključivo u skladu sa Ustavom Crne Gore i sa zakonima ove države. Naravno, onaj Temeljni ugovor kojeg je Zdravko Krivokapić htio da podmetne na potpis je neprihvatljiv, jer bi po njemu SPC bila država u državi. Što se tiče popisa, jasno je da se Zakon o popisu mora izglasati i do popisa mora doći. Naravno, ne u izbornoj godini, a posebno ne da se on koristi kao dio izbornog inženjeringa. Ni po pitanju „Otvorenog Balkana“ nemamo izričit stav protiv. Pitanje je šta on nosi, jer nemamo nikakvu analizu šta bi to zapravo predstavljalo. Ako je „Otvoreni Balkan“ samo ljepši naziv za „Srpski svet“, naravno da nam ta ideja ne može biti prihvatljiva, jer je SDP 30 godina uvijek bio na istoj strani. Moje mišljenje je da ta pitanja, generalno, ne treba da budu prioriteti manjinske vlade. Ona je u samom nastanku defektna. Kada to kažem, mislim na činjenicu da će ona dobijati veliki broj glasova jedne poslaničke grupe, koja neće učestvovati u samom sastavu Vlade. Dakle, nevjerovatno je da se ona kao takva bavi toliko teškim pitanjima. Posebno nakon polarizacije u društvu. Takva pitanja bi dovela do još većih podjela. Kada su u pitanju ciljevi SDP-a, smatramo da na prvom mjestu treba da se uradi debloklada institucija, jer smo već godinama u potpunom institucionom haosu. Treba da dođe do izbora VDT-a, Sudskog savjeta…, za šta je potrebna dvotrećinska, odnosno tropetinska većina i, naravno, deblokada u evropskim integracijama. Vlada Zdravka Krivokapića od 30. avgusta nije prstom mrdnula kada su evropske integracije u pitanju, a ako je Crnoj Gori želja da se nađe u EU, na tim pitanjima se mora raditi.
RB/BI: Kako komentarišete odluku Glavnog odbora Socijalističke narodne partije da učestvuje u kreiranju manjinske Vlade?
Lalević: Bilo je i vrijeme da se odrede, jer smo dva mjeseca slušali da jedan dan hoće, a drugi neće. Za mene ta odluka SNP-a nije iznenađujuća. Potpuno je jasno da ta partija želi da dobije veliki dio vlasti. Vidjeli smo u medijima da je u pitanju mjesto predsjednika Skupštine i pet- šest ministarskih mjesta. Bilo je samo pitanje vremena kada će Vladimir Joković, kao lider SNP-a, napraviti većinu unutar samog Glavnog odbora, jer nije bila dovoljna prosta većina, nego dvotrećinska. Izuzetno je zanimljivo, na drugoj strani, što je Opštinski odbor SNP-a u Nikšiću bio 90% protiv ulaska te partije u manjinsku vladu. Međutim, od pet ili šest članova u Izvršnom odboru, četiri je glasalo za ulazak u manjinsku vladu, dakle, protiv želje Opštinskog odbora. Naposljetku, pitanje je da li ta partija treba da bude u Vladi, jer kada vidim koja ministrastva im se obećavaju (prije svega Ministarstvo prosvjete) to je, po mojoj procjeni, nedopustivo. Podsjetiću da je gospođa Vesna Bratić unazadila i apsolutno degradirala taj sistem koji je i prije bio na klimavim nogama. Ona ga je samo uništila do kraja. Ne vjerujemo da će kadar SNP-a imati volje i želje da promijeni njena kadrovska rješenja po dubini. U prilog tom predviđanju ide i činjenica da je i SNP bio dio koalicije „Za budućnost Crne Gore“. Kada ste s nekim u koaliciji, logično je da imate približno iste stavove.
RB/BI: Zamoliću Vas i da prokomentarišete aktuelna dešavanja i formiranje vlasti na Cetinju.
Lalević: Posebno mi je drago što ste mi postavili to pitanje zbog raznih informacija koje se plasiraju posljednjih mjesec. Na Cetinju postoji samo jedna koalicija i to između SDP-a i Stare garde Liberalnog saveza. Cetenjani i Cetinjanke su glasali 5. decembra i svi znamo rezultate tih izbora. DPS koji je 17 godina imao vlast na Cetinju, od kojih 13-14 godina apsolutnu, sada sa svojim tradicionalnim koalicionima partnerima (SD-om i Liberalnom partijom) nije bio u stanju da formira vlast. Bili su mu potrebni glasovi još neke opozicione partije. SDP je na Cetinju posljednjih 12 godina bio opozicija. Sa nama su u opozicionim klupama bili Stara garda, ali i URA i Demokrate. Taj izborni rezultat smo doživjeli kao želju građana Cetinja da dođe do promjena. Zbog svih dešavanja na državnom nivou i onog skandaloznog ponašanja URE i Demokrata 4. i 5. septembra, SDP je odmah započeo pregovore sa Demokratskom partijom socijalista. Činjenica je da su se ti pregovori zaista otegli i da su trajali duže nego što se očekivalo (iako je javnost možda koaliciju između SDP-a i DPS-a viđela kao gotovu stvar), bili smo pri isteku datumskog roka da se konstituiše Skupština Prijestonice. SDP je ponudio DPS-u dva prijedloga, ali tog posljednjeg dana pregovora, 15- tak minuta pred početak sastanka, gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković, koji je ujedno i koordinator DPS-a za Cetinje, dao je konačnu ponudu na tviteru. To smo doživjeli kao nekorektan stav, jer smatramo da se posljednja ponuda ne može davati preko bilo koje mreže, već se trebalo dogovoriti na sastanku. U tom momentu za nas su pregovori sa DPS-om bili gotovi. Činjenica je da je tu došlo i do manipulacija, jer se govorilo da je DPS prihvatio sve što je SDP tražio, ali to u praksi nije bilo tako. Dakle, ono što je DPS dao kao konačnu ponudu, jeste da za gradonačelnika Cetinja bude postavljen nestranački kandidat, da dvije godine tu funkciju obavlja neko iz redova SDP-a, a dvije neko iz DPS-a. Tu je odmah došlo do problema, jer DPS nije imao nestranačke ličnosti na svojoj listi. Osim toga, tražili su i da dva zamjenika gradonačelnika budu iz njihovih redova, što bi praktično značilo da od četiri funkcije SDP nema nijednu stranačku, a smatrali smo da nam to, po izbornom rezultatu, pripada. Zatim, tražili su da mjesto predsjednika Skupštine Prijestonice sve četiri godine pripadne DPS-u. Nama je to bilo nejasno, jer kada se govori o rotirajućim funkcijama, logično je da se rotira gradonačelnik, ali i predsjednik Skupštine. Nakon toga smo ušli u pregovore sa Starom gardom Liberalnog saveza, sa kojom smo sklopili koalicioni sporazum po kome će pozicija predsjednika Skupštine pripadati Staroj gardi, a gradonačelnik će biti iz redova Socijaldemokratske partije. Ta koalicija broji 11 odbornika. Većina u cetinjskom parlamentu je 17, što znači da nedostaje još šest glasova. U interesu Cetinjanki i Cetinjana odlučili smo da svaka partija glasa. Na Cetinju su sada tri opozicione partije- DPS, URA i Demokrate. To što su URA i Demokrate podržale izbor Nikole Đuraškovića za gradonačelnika Cetinja je njihovo pravo. To isto je mogao da uradi i DPS. Nejasna mi je procjena da je to izdaja, prelako se u Crnoj Gori koristi termin „izdaja“. Podsjetiću na situaciju sa državnog nivoa- kada se Aleksa Bečić birao za predsjednika Skupštine, nije imao samo 41 glas. Dobio je glasove i poslanika Bošnjačke stranke i jedan od predstavnika albanskog naroda. To nije protumačeno kao izdaja, a da ne pričamo o tome da su jako brzo, nakon godinu i po, glasali za njegovo razrješenje. Sve odluke koje koalicija na Cetinju donese, DPS može podržati, naravno, ako im je stalo do razvoja Cetinja.
RB/BI: Snažan odjek u javnosti imalo je saopštenje Ministarstva odbrane da „Crna Gora nema niti Skupštinu, niti Savjet za odbranu i bezbjednost, pa nijesu ni imali kome dostaviti podatke dobijene iz NATO-a“. Kako Vi doživljavate to tumačenje bezbjednosne obezglavljenosti države?
Lalević: Bezbjednosna situacija u Crnoj Gori je zaista problematična. Sama ministarka odbrane Olivera Injac je jedna od najproblematičnijih ministara. Odigrala je ključnu ulogu tokom ustoličenja mitropolita Joanikija 4. i 5. septembra na Cetinju. Već tada je pokazala da nije ministarka odbrane Crne Gore, već radi za interese zvaničnog Beograda. Tu je posebno zanimljivo da je na jednom od samita NATO-a, kada su je kao ministarku odbrane jedne države, koja je članica Alijanse, pitali da prokomentariše situaciju u Ukrajini (tada rat još nije bio počeo) izjavila da nije kompetentna da na to odgovori i da je možda bolje da pitaju nekog sa Zapada. Ta izjava je zaista skandalozna, pa ne možemo ni očekivati da će bezbjednosna situacija biti dobra. Naravno, cijeli set bezbjednosnog sistema u Crnoj Gori jeste problem. Moram podsjetiti da na čelu ANB-a imamo Dejana Vukšića koji je bio nosilac liste „Za budućnost Kotora“ na lokalnim izborima. Čudno je kako je GP URA na to pristala. Svjedočimo da sada Dritan Abazović govori o bezbjednosnoj situaciji u državi, a podržali su Vukšićev izbor. Ne znam kako je on nastupio kao nezavisni kandidat, kada je potpuno jasno za čije interese radi… Trenutno nemamo predsjednika Skupštine, već ga na toj funkciji mijenja Strahinja Bulajić, pa i tu vidimo opstrukcije… U ovom momentu naše bezbjednosne strukture rade za interese druge države, pa bezbjednosna situacija u zemlji ne može biti dobra.
RB/BI: Prodavnice su prvih dana rata u Ukrajini ličile na mravinjake, a rafovi na kojima obično možete birati brašno, ulje, šećer… raznih proizvođača, tužno su podsjećali na početak korona krize, ili još gore- na rane 90-te. Zjapili su skoro prazni, a narod nervozan, zabrinut, pokušavao je da napravi zalihe. Cijene su vrtoglavo skočile, pa je euforija u vezi sa Maršalovim planom, nažalost, brzo splasnula. Kako vidite ekonomski momenat i blisku budućnost Crne Gore na tom polju?
Lalević: Veoma me pogađaju scene iz Ukrajine. U Crnoj Gori je situacija u marketina poražavajuća. Maršalov plan izgleda dobar ako se predstavi populistički, kao što su to uradili naši ministri. Čini mi se da već sada osjećamo posljedice tog plana. Pitanje je koliko je on uopšte dobro razrađen. Cijene goriva, namirnica rastu iz dana u dan. U tom kontekstu ne vidim svijetlu ekonomsku budućnost za Crnu Goru. Ministarstvo finansija je izuzetno zatvoreno, ne dobijamo potrebne informacije. Tek sada, kada dođu novi ministri, moći ćemo da sagledamo šta se sve tu radilo i da li je plan zaista dobar za građane.
RB/BI: Početkom sedmice je na izjavu ministra finansija Milojka Spajića u kojoj je izrazio nadu da će parlamentarci izglasati Zakon o akcizama i time smanjiti cijenu goriva, reagovao predsjednik Socijaldemokratske partije, Raško Konjević koji je podsjetio da su Vlada i tadašnja većina više puta odbijale predlog SDP-a iz januara prošle godine, da se smanje akcize na gorivo zbog rasta cijena na berzi i ugrožavanja životnog standarda. Kako komentarišete sadašnju afirmaciju tog više puta odbijanog predloga?
Lalević: To samo potvrđuje ispravnost politike SDP-a, posebno kada su u pitanju ekonomske teme kojima se u Parlamentu bavi naš predsjednik Raško Konjević. Naravno da je Vlada odbijala naše prijedloge. U pitanju je klasični revanšizam. Nijesu htjeli ni da saslušaju drugu stranu. Konstantno su se bavili zapošljvanjem po dubini, klasičnim populizmom, a ne zakonima koji bi bili od koristi za gađane. Međutim, SDP će, naravno, podržati ovaj prijedlog kada se nađe na skupštinskom zasijedanju jer je to, prije svega, naš prijedlog. To nije jedini prijedlog koji je Vlada „iskoripala“ od SDP-a. I sama priča o minimalnoj zaradi je priča koju je naša poslanica Draginja Vuksanović Stanković već četiri godine konstantno potencirala, tako da nam je drago kada shvate da je politika SDP-a ispravna, prihvate je i stanu na našu stranu. To tumačim kao buđenje gospodina Spajića iz zimskog sna i kao potvrdu ispravnosti politike lidera SDP-a.
RB/BI: Kako se pripremate za majske izbore, šta će biti u fokusu SDP-a u narednim mjesecima?
Lalević: Po svim istraživanjima SDP pokazuje konstantan trend rasta i jedina smo partija koja to bilježi. Upravo zato smatramo da je naša odgovornost još veća, pa smo se ozbiljno i pripremili za predstojeće izbore. Pravimo kampanju gdje ćemo se, prije svega, baviti socijalnim i ekonomskim temama, što je i standardno političko opredjeljenje naše partije. Ne planiramo da na izbore izlazimo samo kroz partijski kadar. Primjenićemo sličnu taktiku kao na Cetinju, jer nam je posebno bitno da se u izborni ciklus uključe svi građani koji razmišljaju poput nas. Naravno, ne moraju biti članovi SDP-a. Reformisali smo sve mjesne odbore i imenovali koordinatore koji imaju zadatak da kroz konstantan razgovor sa građanima lociraju sve probleme. Nakon toga ćemo zajedno doći do rješenja.
Lalević: Zadovoljni ste, kažete, time što se članstvo umnožava. Naravno, nikad dovoljno pristalica… Na koji način planirate da privučete nove članove, koja je vaša ciljna grupa?
Lalević: Kao predsjednik Foruma mladih poseban akcenat bih stavio na mlađu populaciju. Cilj nam je da mladima vratimo vjeru u institucije, što mislim da je ključni problem. U SDP-u mladi nikada nijesu bili dekor, već smo ih isticali kao ravnopravne partnere u donošenju svih bitnih odluka. Kampanju ćemo, kada je u pitanju lokalna samouprava, raširiti do najsitnijeg kapilara. Nećemo se voditi populizmom, jer najlakše je obećavati.
RB/BI: Šta opredjeljuje vaše dosadašnje članstvo da se još uvijek čvrsto drži SDP-a, koji rezultati vas preporučuju?
Lalević: Jasno je da je ispravnost politike SDP-a vidljiva na svakom koraku. Možda ne toliko u ovom momentu, jer smo opzicija i na lokalnom i na državnom nivou. Na lokalnom nivou smo izuzetno ponosni na rad naših odbornika, Omera Vukića i Dragana Vojvodića. Oni nijednog momenta nijesu na prvo mjesto stavljali partijske interese. To posebno u kontekstu činjenice da se u Crnoj Gori glasa po principu- ako je partija na vlasti, odbornici glasaju za predloge iz svojih redova, iako to recimo nije u interesu građana, a ako su opozicija neće glasati ni za dobre predloge od strane vlasti. To sa SDP-om nikako nije slučaj. Naši odbornici su glasali za sve ono za šta su procijenili da je u interesu građana. Podsjetiću da smo pokazali širinu i dali podršku prilikom izbora predsjednika Opštine Bar, Dušana Raičevića. G-din Raičević je bio kandidat koji uopšte nije bio kompromitovan, mlada je osoba… i to nas je odredilo da glasamo za njegovo imenovanje. Smatram da je lokalna vlast u Baru, bez obzira što je SDP opozicija, najkvalitetnija u Crnoj Gori. Iako je, možda, ponekad na našu štetu što se ne vodimo partijskim interesima, a javnost to drugačije doživi, nama su prioritet građani i građanke Bara.
RB/BI: Ko dolazi u obzir kao koalicioni partner Socijademokratskoj partiji?
Lalević: SDP nikada ne može sarađivati sa onim političkim subjektima koji su na drugoj strani političkog spektra. Biću jasan- u pitanju je Demokratski front i sve partije okupljene oko te političke grupacije. Moje mišljenje je i da Demokrate nijesu dobrodošao partner zbog konstantnog podizanja tenzija, protesta… Aktuelni protesti su nejasni, ponašaju se kao da su osvojili 51% glasova, pa im je neko oduzeo glasače i mandate. Takvo ponašanje jedne kvazi demokratske partije nama zaista nije blisko, ne priliči nikome, pa naši partneri ne mogu biti. Što se tiče ostalih subjekata, to zavisi od njih. Ovdje nije pitanje sa kim će SDP, nego ko će sa SDP-om. Pokazali smo da čvrsto stojimo na našim principima i, zaista, svi oni koji ih dijele, dobrodošli su. Raduje me, kada je u pitanju Bar, što svjedočimo reformisanju pojedinih partija i aktuelne lokalne većine, tako da vjerujem da je moguća neka saradnja. Na izbore planiramo da izađemo samostalno, a da li su predizborne ili postizborne koalicije moguće? Naravno. Sve će zavisiti ko su ljudi koje će ponuditi ostale partije. Pohvaliću početak reformi kod određenih partija. Vjerujem da će do kraja maja za kada su izbori planirani, te reforme biti odrađene do kraja. Ono što je Baru izuzetno potrebno jeste stabilna većina koja će se baviti interesima građana.
RB/BI: Predsjednik ste Foruma mladih Opštinskog odbora Socijaldemokratske partije. Koliko članova broji i koje aktivnosti su obilježile rad tog tijela?
Lalević: Nedavno smo reformisali naš Forum mladih. Funkciju predsjednika preuzeo sam krajem decembra, pa je proces formiranja mog tima još u toku. Želimo da se što više mladih uključi u rad partije. U narednom periodu ćemo organizovati tribine, lociraćemo i ponudićemo konstruktivna rješenja za probleme sa kojima se mladi srijeću. Ne želim da napravimo klasičan politički tim, već ekipu koja će djelovati zajedno na rješavanju svih pitanja u interesu te populacije. Doskorašnji predsjednik Foruma mladih Vladimir Božović sada je predsjednik Opštinskog odbora i član Predsjedništva SDP-a, što samo pokazuje koliko sa aspekta djelovanja Foruma mladih, naša partija daje sjajan kadar.
RB/BI: Mladi su ti koji na krilima poleta, entuzijazma i nade raznose ideje, animiraju potencijalne glasače. Šta mladi barskog SDP-a navode kada objašnjavaju zbog čega treba vjerovati u Socijaldemokratsku partiju?
Lalević: Mladi će uvijek imati partnera u Socijaldemokratskoj partiji. Sama politika naše partije je da su sa nama u svakom momentu svi načisto. Mi nikada nijesmo sjeđeli na dvije stolice. Niti ćemo. Svi mladi, pri tome mislim na sve političke partije u Crnoj Gori, moraju djelovati zajedno. Treba da pokažemo da smo iznad podjela koje nam se konstantno nameću i da dokažemo da mladi mogu biti na odgovornim funkcijama.
