Gost emisije “Promenada četvrtkom” bio je Dragan Marović, webmaster, odnosno administrator sajta Bar Info, koji je poslije 26 godina pauze ponovo započeo radijsku emisiju posvećenu moru. Ona se zove “Priče talasa”.
RB/BI: Kako je bilo, poslije 26 godina, opet sjesti za mikrofon Radio Bara?
Marović: Nije bilo lako, ali je te 1998. bilo nešto teže, jer mi je bilo prvi put. Zapravo, tada je emisija išla uživo, petkom ili četvrtkom, sat vremena.
RB/BI: Nije imala loš naziv; intrigantan, provokativan, “Kapitalac”. Može se odnositi na mnoge stvari.
Marović: Da, mislim da Ivo Gojnić ima sačuvanu špicu te emisije. Imala je malo drugačiji koncept jer se bavila i lovom, pa smo morali to nekako da uklopimo, da bude i lov i ribolov. Imali smo nevjerovatne goste. Mislim da su čak lovci bili bolji sagovornici od ribolovaca.
RB/BI: Dejo Balandžić je bio s tobom voditelj?
Marović: Jeste, Dejo je bio sa mnom, inače, dugogodišnji ribolovac. Njegov otac se pominje i u ovoj novoj emisiji. On je sad već veteran barskog ribolova. Jedan sjajan lik, koji ima nevjerovatnu volju za ribolovom. I voli da posavjetuje mlađe. I on i Dejo izlaze i dalje na more, love. Dejo više nije u radijskom poslu, ali je ostao upamćen kao autor emisije “Kapitalac”.
RB/BI: Naravno, imaš odriješene ruke za ovu emisiju, i voditelj si i urednik. Vidjeli smo po ovoj prvoj koja se, sudeći po reakcijama, dopala slušaocima, da si imao gosta, da si predstavio jednu vrstu ribe i da si muziku birao po svom nahođenju. Muzika je dala poseban šmek prvoj emisiji. Ali mi nije jasno kako si, sve ovo vrijeme, uspješno “krio” tu vrstu muzike? Ovo je prvi put da na talasima Radio Bara idu pjesme koje su bile u tvojoj emisiji…
Marović: Pa, to nisu komercijalne pjesme koje mogu baš tako da idu na radiju kad god. Stvar je u tome što, sad kad neko pomene mediteransku muziku kod nas, odmah se pomisli na klape. To je pomalo preraslo u kič. Ja sam pokušao za emisiju da nađem neke autentičnije zvuke Mediterana, i to baš da budu iz cijelog Sredozemlja, sa svake obale. Čak će da bude sefardskih pjesama sa Pirinejskog poluostrva, pa će biti tunižanskih, imam i neke nove sicilijanske jazz etno obrade i druge neke stvari. Sada je sve pristupačnije, tada je bilo veoma teško naći te pjesme. Sada imate Spotify, upišite šta želite, i dobijete listu pjesama koje možete da skinete. Muzika daje poseban šmek, a i želio sam da ovu emisiju odvojim od ostalih koje se rade na tu temu. Da ne bude sve “klapa, more, galebovi, ribari”, nego da bude malo drugačije.
RB/BI: Imao sam utisak, dok sam slušao, da si sa posebnim poštovanjem govorio o svom prvom gostu, Zvonku Radeviću, predsjedniku Kluba sportskih ribolovaca. Da li si koncipirao emisiju tako da u svakoj bude po jedan gost?
Marović: Želio sam da Zvonko bude prvi gost, jer smo krenuli od najstarijeg kluba barskog ribolova, koji se zove “Pristan”. Osnovao ga je Miško Božović, mislim 2010. godine. To je i najveći barski klub, koji okuplja preko 200 ribolovaca, što je zaista jedna ozbiljna cifra, a Zvonko je odličan sagovornik. Prije svega upućen je u novosti koje ove godine donosi nova ribolovna dozvola. Ko nije slušao emisiju, samo bih ukratko rekao o čemu se radi. Ta dozvola je sada formata kao A4 papir i mora nekako da se ispresavija, da se stavi u novčanik. Normalno, kako kod nas ništa ne funkcioniše kako treba, ta dozvola ima QR kod, koji bi trebalo inspektor koji provjerava ribolovca da snimi, ali to kod nas još ne radi, tako da će ribolovac ipak morati da nosi cijelu dozvolu sa sobom. Onda treba da se upisuju ulove, ali ne postoje kaznene odredbe ako se to ne radi, pa je nevjerovatno šta se dešava. Međutim, ništa to nije novo u našoj administraciji i birokratiji, ali čak ima i eho u ovom našem sportu, ako ga možemo tako nazvati, u ribolovu.
RB/BI: Kad smo već kod tog ribolovačkog sporta… Ribolovce, sportiste, zamišljam tako da oni uhvate ribu pa je vrate u more ili jezero, nije važno. Jesam li na dobrom tragu?
Marović: Stvar je što imamo vrlo interesantan zakon o morskom ribarstvu koji ne prepoznaje razliku, kao što je u Hrvatskoj, između rekreativnog i sportskog ribolova. Rekreativni ribolovac je onaj koji izađe na more, ulovi malo ribe, pođe kući, isprži je, pojede, i tako dalje. Dok sportski ribolovac bi trebalo da pusti tu ribu, on može i da je zadrži, ali to se radi na takmičenjima. Našim sportsko-ribolovnim revirima upravljaju sportsko-ribolovačka društva, kojima su, ne svima, mnogo bitnija ta takmičenja od samog očuvanja mora. Tu je malo naš Ribolovni savez indolentan, nije koliko bi trebalo da bude aktivan po tom pitanju i to je moja velika zamjerka njima. Često su pisali zakone i pravilnike, ali ih ribolovci nisu dovoljno poštovali. Recimo, možda nisi znao, ribolovac može da uhvati samo tri kilograma ribe dnevno na moru. Ali tri kilograma bukve nije isto što i, recimo, tri kilograma gofića. Baš je to, još uvijek, loše koncipirano. U nacrtu je novi Zakon o morskom ribolovu.
RB/BI: Misliš li da ima neke inspekcije koja to prati i vaga kilograme ulovljene ribe?
Marović: Ima, postoji. Često bude problem, dolazi i do suda, ako lovci love sa više od dva štapa. Biće tu još dosta tema. Godinama nakon “Kapitalca“ pisao sam i za “Barske novine” i za “Nove barske novine”, i za neke regionalne ribolovačke revije iz bivše Jugoslavije, ali i za neke ribarske blogove. Samo sam se odvikao od mikrofona.
RB/BI: Posebno nas interesuju priče ribolovaca koji žive od ribe. Koliko ih ima u Baru?
Marović: Ja ne znam tačan broj, to su privredni ribolovci i oni su ipak najviše pogođeni svim ovim stvarima, iako imaju neku pomoć od države. Oni recimo plaćaju plavi dizel, koji je oslobođen akciza, imaju olakšice u nabavci ribarske opreme i čamaca, i opet je to sve malo tužno – njima se taj posao ne bi isplatio da im država ne doplaćuje neke stvari.
RB/BI: Upravo sam htio da pitam kako se živi od ribolova, jer to nije nimalo lak posao?
Marović: Ja nisam vidio da se iko obogatio od toga.
RB/BI: Nova emisija će pokušati da dosegne i drugu obalu opštine, onu jezersku. Da li će Skadarsko jezero biti izazov za tebe?
Marović: To će u suštini biti najveći problem, ili izazov, ako ćemo da ga tako nazovemo. Dosta sam vezan za Skadarsko jezero. Praktično, cijelo djetinjstvo sam proveo na njegovim obalama, a opet nemam neku konekciju sa tamošnjim ljudima. Ali to ćemo da pokušamo, uz pomoć naših kolega iz MZ Virpazar i još nekih, da prevaziđemo i makar malo zagrebemo i tu stranu. Jer je Skadarsko jezero, po meni, više Mediteran nego što je Bar. Sama ta obala, te smokve, ti šipkovi, taj predio, to je pravi Mediteran, kao što je onaj, na primjer, u Španiji.
RB/BI: Ono što je bilo interesantno u prvoj emisiji je ta priča o bukvi. Pretpostavljam da ćeš u svakoj emisiji da nam predstavljaš jednu vrstu ribe? Zašto bukva za početak?
Marović: Bukva je prva iz dva razloga. Prvi, jer je to za naše područje, kao u Dalmaciji sardela, sirotinjska hrana. Na Skadarskom jezeru je to bila ukljeva. Znači, to je riba koju svako može da priušti. Ona i kad je najskuplja, vjerovatno, nije više od četiri eura na pijaci. Drugi razlog je što je ukusna. Pogotovo zimska bukva, to je najukusnija zimska riba što može da bude. Ona je dosta kvarljiva. Zimi je temperatura mora manja, i napolju je hladnije i ne stigne da se pokvari. Zimi je kupite na pijaci, očistite, ispržite i imate fantastičan ručak za male pare, vrlo zdrav.
RB/BI: Kako se lovi?
Marović: Jednostavno, na udicu. Privredni ribolovci love mrežama, ali kod nas na udici može dosta da uhvati svako za sebe, tih 3-4 kilograma za porodicu. Vrlo se lako lovi. Ima dosta ljudi koji su izletnici u Baru, prelaze cijelo Barsko polje i to je specijalan ritual. Zimi kad je dug i sušan period, kad je suv onaj tunel kroz Rikavac, oni prođu kroz njega, i tamo love bukvane.
RB/BI: Ova emisija će ići dva puta mjesečno, srijedom, repriza će biti poslije deset dana, subotom. Šta si pripremio za drugu emisiju?
Marović: U najavi je razgovor sa predsjednikom još jednog ronilačko-ribolovnog kluba iz Bara. Oni imaju problema u tom savezu, biće to vrlo interesantna i škakljiva tema jer imaju sukob oko reprezentacija. Ma koliko htio da se odvojim od tih stvari, jer uvijek sam htio da pričamo o Mediteranu i kulturi života na Mediteranu, ipak ću morati da se dotaknem i nekih škakljivih tema. U drugoj emisiji pričaćemo o hobotnici, koja se, takođe, lovi u ovo doba godine, a imaćemo još nešto vrlo interesantno, a to je: kako uloviti lososa u Jadranu. Ima uzgajalište iz kojeg je pobjegao u velikim količinama i, praktično, cijela hrvatska obala je zatrpana. Svako malo ima poneki ulov lososa što je nevjerovatno, tako da će to izgleda biti i kod nas uskoro.
RB/BI: Saglasili smo se da je Skadarsko jezero više mediteransko nego ova naša obala. Da li misliš da ova naša emisija i slične, mogu da doprinesu da Barani izađu malo više na more?
Marović: Ja mislim da je bitnije to što Barani uvijek imaju izlaz na more kroz barsku marinu, do lukobrana i do svjetionika. Do tog momenta, dok se to bude moglo, Bar će biti pravi primorski grad.
