Gošća Radio Bara bila je samostalna savjetnica za aktivne mjere zapošljavanja u Birou rada Bar, Suzana Mašanović. Direktan povod za učešće u programu Radio Bara je najava 15. ciklusa Programa stručnog osposobljavanja lica sa stečenim visokim obrazovanjem koji će se realizovati od 15. januara 2027. godine.

RB/BI: Suzana, počnimo od, u ovom trenutku, najvažnije aktivnosti Zavoda za zapošljavanje Crne Gore  – kada je počelo i do kada traje prijavljivanje visokoškolaca i poslodavaca za Program stručnog osposobljavanja?

Mašanović: U toku je prijava poslodavaca, koja je počela 15. septembra, a traje do 15. oktobra do 12 sati. Slijedi prijava visokoškolaca kja traje do 15. novembra.

RB/BI: Ko sve može da se prijavi za Program stručnog osposobljavanja? Da li je dovoljno da je kandidat stekao visoko obrazovanje ili postoje i dodatni uslovi?

Mašanović: Pravo na prijavu imaju lica koja su završila fakultet, nemaju radno iskustvo u tom zanimanju, kao i da se nalaze na evidenciji Zavoda za zapošljavanje.

RB/BI: Koliko je važno da se visokoškolci prijave u predviđenom roku i šta se dešava ako propuste rok?

Mašanović: U momentu kada se zatvori onlajn aplikacija, ne postoji mogućnost naknadne prijave. Zato je bitno da se ispoštuje rok.    

RB/BI: Kako izgleda procedura prijavljivanja? Gdje se kandidat prijavljuje i da li je potrebno da dolazi u Biro rada ili se sve može završiti elektronskim putem?

Mašanović: Što se tiče prijave, ona je elektronska i vrši se posredstvoim čitača lične karte. Postoje određeni programi koji se moraju instalirati ali, bez obzira što se prijava i odabir poslodavaca obavljaju onlajn, visokoškolci se moraju fizički prijaviti na biro, jer je jedan od uslova za biranje poslodavaca da se nalaze na evidenciji.   

RB/BI: Šta je potrebno od dokumentacije i na šta posebno treba obratiti pažnju prilikom popunjavanja prijave?

Mašanović: Za prijavu na biro potrebne su lična karta i radna knjižica (u kojoj je evidentirano da lice ima stečeno visoko obrazovanje). Za onjaln prijavu je potreban čitač lične karte, što je praksa od prošle godine. Za taj korak se moraju samostalno snaći, jer mi ne radimo elektronske prijave.

RB/BI: Kada je riječ o poslodavcima – ko sve može da se prijavi za učešće u Programu? Da li su to samo kompanije ili i javne ustanove, nevladine organizacije i drugi poslodavci?

Mašanović: Na Javni poziv za poslodavce koji je u toku, mogu se prijaviti poslodavci iz privatnog i javnog sektora, a koji djelatnost obavljaju na nivou Crne Gore.

RB/BI: Na koji način se određuje broj korisnika koje jedan poslodavac može angažovati?

Mašanović: Poslodavci uglavnom znaju propozicije, a jedna je da moraju obezbijediti mentora za određeno zanimanje. Odluka je prepuštena poslodavcu koji, u odnosu na veličinu kompanije, radi procjenu koji broj visokoškolaca mu je potreban.

RB/BI: Šta se dešava nakon što se završe prijave? Kako visokoškolac dolazi do konkretnog poslodavca i radnog mjesta?

Mašanović: Još u toku onjaln prijave, kada dođe do tog, posljednjeg koraka, na red stiže odabir poslodavaca. Dok prijavljivanje traje, imaju mogućnost da vide kako su rangirani kod određenog poslodavca, jer se ono vrši na osnovu prosjeka. Visokoškolci biraju kod kog poslodavca žele da budu radno angažovani. Ubrzo nakon prijave izlazi rang lista na kojoj se vidi ko je sa kim uparen.   

RB/BI: Dakle, kandidat može da bira više poslodavaca. Koliko najviše visokoškolaca može da radno angažuje?

Mašanović: Tako je. Može izabrati pet do sedam poslodavaca. Prijava visokoškolaca je sa 180 kredita koliko nosi Bečelor diploma, a za određena zanimanja je potrebno da ima 240 ili 300 kredita. O svim uslovima se vrlo precizno mogu informisati kroz uputstva koja imaju na uvid već tokom prijave. Znači, ako je, recimo, sporno nešto u vezi diplome, mogu se obratiti fakultetu u slučaju da je došlo do problema prilikom prijavljivanja na Zavod… Visokoškolci moraju da znaju da je nebitno da li će se prijaviti prvog ili posljednjeg dana, jer se rang lista mijenja cijelog mjeseca tokom kojeg traje prijavljivanje.

RB/BI: Koliko traje Stručno osposobljavanje i šta ono konkretno donosi mladom čovjeku – prije svega kada je riječ o sticanju prvog radnog iskustva?

Mašanović: Stručno osposobljavanje traje devet mjeseci, od 15. januara do 15. oktobra. To je dobra prilika za mlade koji su završili fakultet da svoje znanje primijene u praksi i steknu iskustvo. Iako na većini fakulteta postoji mogućnost za sticanje i praktičnih znanja, radni angažman u firmi je potpuno drugačiji i, naravno, veći je nivo.

RB/BI: Da li se nakon završenog programa kandidatima povećavaju šanse za zaposlenje i koliko poslodavci zapravo koriste ovaj program kao način da pronađu buduće zaposlene?

Mašanović: Dobro je što dosta visokoškolaca ostaje da radi u firmi u kojoj su odradili Stručno osposobljavanje. Moje kolege i ja savjetujemo visokoškolce da se tokom tih devet mjeseci “pokažu”. Ako su već birali firmu u kojoj žele da odrade pripravnički, treba da ostave utisak, pa je velika vjerovatnoća da će ih poslodavci zadržati i nakon isteka roka. Ako se to, ipak, ne desi, kada završe osposobljavanje imaće radno iskustvo, što je odlična preporuka prilikom apliciranja za drugi posao, imajući u vidu da će u CV- u moći da navedu da su završili prvi, a važan korak karijernog puta. To im automatski stvara mnogo veću šansu za zaposlenje.

RB/BI: Postoje li u Baru obrazovni profili za kojima poslodavci posebno tragaju, odnosno profili za koje je teže pronaći mjesto za stručno osposobljavanje?

Mašanović: Uglavnom se radi o nekim specifičnim zanimanjima koja se, možda, u Baru ne traže. Kod Stručnog osposobljavanja je dobro što mladi ljudi nisu vezani za grad u kome žive, već mogu birati na nivou Crne Gore. Naravno, treba imati u vidu da je plata fiksna i da putni troškovi nisu plaćeni.  

RB/BI: Šta biste savjetovali mladim ljudima koji su završili fakultet, ali još nijesu imali priliku da steknu prvo radno iskustvo?

Mašanović: Prijavljivanje za ovaj program je počelo već u septembru, kada organizujemo radionice kroz koje dobiju korisne smjernice i uputstva. Ovaj program je odlična prilika da se znanje iz knjiga primijeni u praksi. Savjetujemo ih da se odmah po završetku fakulteta prijave, a onima koji su u dilemi da li da nakon završetka akademskog obrazovanja naprave pauzu, sugerišemo da to ne čine, već da odmah počnu da rade.

RB/BI: I za kraj – gdje zainteresovani mogu dobiti sve dodatne informacije i kome mogu da se obrate ukoliko imaju nedoumicu prilikom prijavljivanja?

Mašanović: S obzirom da je prijava onlajn, mogu se suočiti sa nekim preprekama, ali smo za sva pitanja i eventualne prepreke, tu mi svakog radnog dana od 8 do 14 sati. Pomoći ćemo koliko je u našoj moći, a ako ništa drugo, uputićemo ih kojoj instituciji da se obrate kako bi problem što brže bio riješen.