Gošća Vjere Knežević Vučićević u emisiji „Sunčanom stranom ulice“ Radio Bara bila je Suzana Mašanović, savjetnica za aktivnu politiku zapošljavanja u Birou rada Bar. Povod za gostovanje je Projekat stručnog osposobljavanja, čija će realizacija, jedanaestu godinu zaredom, otpočeti od 15. januara 2023. godine.
RB/BI: Zavod za zapošljavanje organizuje obuku visokoškolaca, što se tokom proteklih godina pokazalo kao izvanredan stimulans za mlade ljude koji su okončali formalno obrazovanje. Prošlog petka (11. novembra) je počelo prijavljivanje visokoškolaca zainteresovanih za učešće u projektu. Zbog čega je ove godine prijavljivanje počelo kasnije nego što je to uobičajeno?
Mašanović: Postojali su tehnički problemi u funkcionisanju eUprave, gdje se i radi prijava poslodavaca i visokoškolaca. Sve smetnje su otklonjene, pa prijavljivanje teče po ustaljenoj proceduri, tako da vjerujem da će cio proces biti na vrijeme završen. Prijavljivanje poslodavaca je završeno 9. novembra. Od 15. januara će kandidati početi da rade.
RB/BI: Ko ima pravo da se prijavi za učešće u Programu?
Mašanović: Visokoškolci sa stečenom diplomom. Nakon što dobiju diplomu potrebno je da je prijave, u Građanskom birou otvore radnu knjižicu i prijave se na Zavod za zapošljavanje. Sve ovo iz razloga što prilikom podnošenja elektronske prijave treba slijediti dva koraka koji se tiču provjere diplome i da li je kandidat evidentiran na Zavodu. Ističem da prilikom prijavljivanja na stranici eUprave za kadrove za lica koja žele da rade u prosvjeti ima važno obavještenje na koje treba da obrate pažnju. Naime, postoje dva modela – „tri plus jedan“ i „tri plus dva“. Po oba modela oni se prijavljuju sa osnovnim studijama koji nose 180 kredita. Ispod prijave postoji kvadratić gdje unose saglasnost da imaju završenu određenu školu, s obzirom da im je rad u prosvjeti potrebno najmanje 240 kredita.
RB/BI: Koje benefite ostvaruju poslodavci?
Mašanović: Veoma su zadovoljni programom. Dobijaju mlade ljude „iz klupa“, sa svežim znanjem, koji su željni novih iskustava i prakse. O tome najviše svjedoči što se iz godine u godinu prijavljuje isti broj poslodavaca.
RB/BI: Koje obaveze tokom devetomjesečne prake poslodavac mora da ispuni?
Mašanović: Prva obaveza je da sklopi Ugovor o stručnom osposobljavanju sa licem koje je kod njega raspoređeno i da (s obzirom da radni angažman počinje 15. januara) dostavi Zavodu na arhivu kako bi se podaci unijeli u sistem bazu. Tokom trajanja prakse u obavezi su da mjesečno dostavljaju izvještaje da su visokoškolci na posao dolazili redovno, uz precizno definisane podatke koje poslove su obavljali, jer na osnovu tih parametara radimo obračun.
RB/BI: Ima li poslodavac pravo da radno angažuje i po nekoliko visokoškolaca?
Mašanović: U zavisnosti od veličine firme ili kompanije. Po pravilu, na jedno ili dva lica dolazi po jedan mentor koji ih upućuje u posao.
RB/BI: Iz kog sektora su proteklih godina poslodavci bili najbrojniji?
Mašanović: Najveća potražnja je vladala za ekonomistima. Najviše je bilo angažovanih u državnom sektoru, a nisu mnogo zaostajale ni veće, uspješne firme iz privatnog sektora.
RB/BI: Kakve su povratne informacije – jesu li mladi ljudi spremni da uče i rade?
Mašanović: Sa učesnicima u projektu sam u kontaktu na mjesečnom nivou, kada nam donose izvještaj. Zadovoljni su. Praksa će im u svakom slučaju koristiti i na nekom budućem poslu, ali i ako nakon devet mjeseci ostanu u istoj firmi.
RB/BI: Nakon prijavljivanja poslodavaca i visokoškolaca slijedi najkomplikovanji posao – uparivanje. Po kom principu se ono realizuje?
Mašanović: Ono se organizuje elektronski. Visokoškolci su ti koji biraju kod kojeg poslodavca žele da odrade stručno osposobljavanje. Prave listu od sedam poslodavaca. Prilikom rangiranja ključnu ulogu igra prosjek, tako da čim nekog poslodavca „obilježe“ kao interesantnog, imaju uvid u podatak koliko osoba je prijavljeno za to mjesto, te kako su rangirani na toj listi. Savjetujem ih da ako vide da su rangirani ispod trećeg mjesta, kombinuju i druge poslodavce kako bi im šansa za radnim angažmanom bila veća.
RB/BI: Šta se dešava ako visokoškolac na rang listi završi kao peti, a željeni poslodavac je iskazao potrebu za angažovanjem njih troje?
Mašanović: To je sistem eliminacije. Ne mora da znači da su svih pet kandidata stavili primarno tog istog poslodavca. Možda je on bio u kombinaciji od jednog do tri. Praksa, koja funkcioniše već godinama je da, ako na početku nije bilo uspješno, postoji i drugi krug kada se uparuju poslodavci koji su u prvom ostali bez visokoškolaca i visokoškolci koji nisu mogli da dobiju željenog poslodavca.
RB/BI: Iako je jasno da ste sve ozbiljno organizovali, da li se tokom proteklih deset godina desilo da neko od zainteresovanih za učešće u Programu stručnog osposobljavanja ostane neuparen?
Mašanović: Dešavalo se. Ipak, bila su to neka specifična zanimanja za koje, možda, poslodavci nisu ni znali da postoje i da se nalaze u ponudi. Da približim – ne može poslodavac navesti da traži recimo ekonomistu. Mora da navede tačan studijski program za koji je zainteresovan.
RB/BI: Da se ovaj Program do sada pokazao kao veoma uspješan, svjedoči podatak da je oko 50% korisnika, nakon devetomjesečne obuke, nastavilo radni angažman kod poslodavca kod kojeg su završili praksu.
Mašanović: Visokoškolci su primijetili da ako se trude, ako su vrijedni i posvećeni, značajno raste šansa za nastavkom angažmana. To što im je ostavljena mogućnost da odaberu gdje će obaviti praksu daje im priliku da odaberu poslodavca o čijem se radu i potrebama unaprijed mogu raspitati.
RB/BI: Koliko iznosi mjesečna nadoknada za visokoškolce radno angažovane kroz Program stručnog osposobljavanja?
Mašanović: Po Odluci donešenoj u avgustu, iznosila je 450 eura. Mislim da se neće mijenjati, a o eventualnim izmjenama biće na vrijeme obaviješteni. Što se tiče plate, najvažnije je da poslodavac na vrijeme dostavlja izvještaje, jer se na osnovu njih rade obračuni. Rok za prijavu visokoškolaca je do 10. decembra do 12 sati.
