Gost emisije „Sunčanom stranom ulice“ na talasima Radio Bara, koju uređuje i vodi Vjera Knežević Vučićević, bio je odbornik URE u lokalnom parlamentu, Miloš Šušter.
RB/BI: Proteklih dana mediji su objavili da je čelni čovjek URE u Baru, Željko Kosović napustio partiju. Da li je to razlog što ste Vi delegirani da govorite o aktuelnom političkom momentu u Baru i Crnoj Gori iz ugla ove partije?
Šušter: Željko Kosović je višegodišnji predsjednik Opštinskog odbora, čijom zaslugom je naša partija ostvarivala sjajne rezultate u Baru, a ostvarivaće ih i dalje. On je, naravno, i dalje član URE, jedino je najavio da se na konvenciji koja će biti u martu, neće kandidovati za predsjednika Opštinskog odbora. To je jedina istina, a špekulacije koje se prave u vezi sa tim su zlonamjerne… U studiju Radio Bara sam jer sam odbornik već četiri godine, potpuno sam u toku sa svim događajima i odlukama, pa mogu prezentirati i vizije razvoja Bara u narednom periodu i program sa kojim ćemo se predstaviti na sljedećim lokalnim izborima.
RB/BI: Da li se najava ovih novina reflektovala na funkcionisanje Opštinskog odbora i je li uslovila eventulno osipanje članstva?
Šušter: Svakako da nije. Imamo upravo obrnutu pojavu- mnogo novih ljudi se javlja sa željom da budu članovi URE. Tome doprinose i aktivnosti na nivou države koje su prepoznate kao dobar metod da se aktuelna politička situacija u Crnoj Gori što prije poboljša i da se štetne posljedice, koliko je moguće, smanje.
RB/BI: Osvrnimo se na funkcionisanje URE na državnom nivou, zbog zaista aktuelnog momenta koji se tiče pregovora o manjinskoj Vladi, eventualnog raspisivanja novih izbora. Naime, u svjetlu pregovora o manjinskoj Vladi, te činjenice da ističe vrijeme unutar kojeg predsjednik države Milo Đukanović mora da predloži mandatara za sastav nove Vlade, Građanski pokret URA održao je konsultacije sa svim partijama, osim sa Demokratama. Da li je blizu dogovor o prioritetima budućeg kabineta?
Šušter: Najgora varijanta bi bila da aktuelna Vlada u tehničkom mandatu ostane i sedmicu, a kamoli duže od toga, jer odgovornost za donošenje odluka mora postojati. URA je predložila da to bude manjinska Vlada, veoma precizno obrazlažući razloge za takav oblik organizovanja vlasti u Crnoj Gori. Ali, mi nijesmo rekli ni da je konstituisanje na drugačiji način za nas neprihvatljivo. Za Crnu Goru je najbolje da se dođe do kompromisa koji će ublažiti političke tenzije, a naravno, da počne nešto i da se radi. Mnogo toga je zapostavljeno i tokom mandata ove Vlade, mnoge stvari nijesu ni „načete“, a kamoli završene kada su u pitanju evropske integracije, neophodne su promjene nekih zakona koji su kočnice razvoja Crne Gore, vlada zapošljavanje „po dubini“ i „širini“ (što je već postalo floskula) jer se nije vodilo računa o pozicioniranju kadrova koji će moći da ostvare veoma krupne i značajne zadatke. URA želi da se ovi problemi riješe, naš predlog je manjinska Vlada, tražimo od svih (zato i razgovaramo sa svima) da se ta ideja podrži ili da se saopšti neka druga. Osim četiri poslanika koalicije „Crno na bijelo“, postoji i 77 poslanika u Skupštini Crne Gore koji imaju odgovornost da nađu rješenja od interesa za sve. Ovako ne valja, ovo je šteta sa dugoročnim posljedicama. Nova Vlada mora imati precizne zadatke koje treba da ispuni u određenom periodu. Osnovno je da se poglavlja 23 i 24 zatvore, a pitanja u vezi sa njima okončaju, da se pravosudni sistem konačno konstituiše, da najmanje 49 ili 54 poslanika riješe neka pitanja u vezi sa izbornim zakonom, popisom stanovništva… Ako se do rješenja za formiranje Vlade ne dođe, insistiraćemo da se u najkraćem roku organizuju izbori, pa makar i u postojećem zakonodavstvu, koje je nikakvo kada je u pitanju izborno zakonodavstvo.
RB/BI: Znači, to bi bio koncept na kojem bi počivala manjinska Vlada, smatrate da je to rješenje koje bi, prema procjeni kolicije “Crno na bijelo” dovelo do “nacionalnog preporoda i pomirenja”, deblokiranja institucija, nastavka odlučne borbe protiv kriminala i korupcije, na čemu u URI uporno insistirate kada se pokrene priča o boljoj budućnisti za Crnu Goru?
Šušter: Svakako, zato i kažem da treba precizno definisati nekoliko najbitnijih zadataka. U svakom slučaju, evropske integracije moraju biti prioritet, kao i borba protiv organizovanog kriminala i korupcije. Treba doći do konsenzusa u vezi sa tužilaštvom, pravosuđem, jer ako ta grana vlasti ne funkcioniše, ne možete ništa napraviti. Naravno, bitno je i ispitivanje porijekla imovine, na čemu mi, od samog početka, insistiramo… Za godinu se mogu odraditi neke važe stvari prelazne, tehničke- kakva god da se Vlada formira.
RB/BI: Ima li Crna Gora kapaciteta za to o čemu govorite?
Šušter: Svakako da ima. Ipak, naše ljude koji imaju znanje, teren bivše vlasti nije prepoznao, a nije ni one konstituisane poslije 30. avgusta. Crna Gora ima na hiljade sjajnih ljudi koji mogu da vode mnogo veće države nego što je naša. Jedan veliki dio njih je, nažalost, otišao. Poznajem mnoge koji bih volio da se vrate u Bar, jer bi preporodili i grad i državu.
RB/BI: Kome ne odgovara da se takvi ljudi, da se kolokvijalno izrazim, „izbace u orbitu“ i da im se da šansa da iniciraju promjene?
Šušter: Kada su u pitanju ovakvi autoritarni sistemi kao što je naš, ne odgovaraju ljudi koji misle svojom glavom, oni koji neće slijepo poslušati glupu naredbu. Takvi ljudi nijesu poželjni, jer se drugačije naučilo rukovoditi u Crnoj Gori. Zbog toga, kada se pojavi neko drugačiji, slobodoumniji, nije prihvaćen. Kada su u pitanju konkursi za posao, postavljenja, nema programa, niti poštenih testiranja, nego se unaprijed zna ko će biti primljen. Praksa je da se konkurs prilagođava prema nekome, ili se taj neko direktno postavlja bez ikakvog programa rada. Dugogodišnje je moje iskustvo- bio sam poslanik, član Odbora za privredu, planiranje i finansije, bio na čelu brojnih resora…, pa mogu procijeniti da Crna Gora ima dovoljno ljudi, da se posao može dobro uraditi. Na drugoj strani strah od posla siju oni koji svoj posao ne znaju. Najviše 100 ljudi, pravih ljudi, na ključnim pozicijama, potrebno je za preporod Crne Gore, a može i sa manje. Oni bi organizovali svoje timove i napravili preporod. U današnjim uslovima kada pričamo o tome kako se vodi jedna državica od 600 hiljada stanovnika i koji je problem sa ovoliko bogatstava i, prvenstveno, ljudskih potencijala, a mi ne možemo da se prehranimo, znači da je greška u nama. Ja sam optimista, jer mislim da Crna Gora ima trostruko više kvalitetnih ljudi od broja neophodnog za prosperitet, samo ih treba pošteno odabrati, imenovati, na poštenim konkursima i pošteno organizovanim postavljenjima.
RB/BI: Na šta, prema procjeni URE treba u narednom periodu obratiti pažnju kada je struktura same Vlade u pitanju, iz vrha vaše partije se moglo čuti da postojeća raspodjela nadležnosti i preopterećenost pojedinih ministarstava značajno usporava njen rad?
Šušter: Svakako da jeste. Međutim, mi smo bili mali dio te vlasti, sa malim uticajem na njen koncept. U skladu sa nadležnostima, time se bavio predsjednik Vlade koji je, s pravom, smanjio broj ministarstava. Međutim, uradio je to na način koji je neefikasan, dajući nekim ljudima koji po prvi put rade određene poslove, toliko resora koje oni, objektivno, ne mogu da pokriju. Nova Vlada mora imati drugačiju organizaciju, mora se donijeti Zakon o Vladi, Zakon o Skupštini, da bi se konačno utvrdile odgovornosti i obaveze i da ta ministartva budu efikasna. Mnogo je važno da funkciju ministara obavljaju ljudi koji mogu da počnu da rade svoj posao već prvog dana po imenovanju, da se ne uče državnom poslu o državnom trošku. To treba da budu ljudi od iskustva, znanja, integriteta. Osim toga, mora se obratiti pažnja i na štetu koju Crnoj Gori donosi Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata. Taj zakon ima kriminalne posljedice. Pred toga, Zakon o lokalnoj samoupravi je suprotan Evropskoj povelji o lokalnoj samoupravi, opštine su obespravljene, jer na nivou lokalne uprave ne odlučujemo ni o jednom važnom pitanju. Kao odbornik sam svjedok da nema ozbiljne rasprave ni po jednoj važnoj tački dnevnog reda, već se unaprijed zna kako će ko glasati i to odbornici najčešće čine gledajući u noge, a dižući ruku.
RB/BI: Potencirate na tome da se URA i dalje drži principa da je neprihvatljivo da pravite koaliciju sa DPS- om. Zamoliću Vas za komentar i na tu temu.
Šušter: Iznosim privatno mišljenje kada kažem da je najveća greška DPS-a, zbog koje je smanjio ili čak nema koalicioni kapacitet, Kongres te partije održan prije godinu. Nijesu napravili niti jednu suštinsku promjenu, iako je bilo toliko ljudi koji su ih s razlogom kritikovali tokom posljednjih 30 godina. Da su napravili analizu svoga poraza na izborima, da su sklonili neke ljudi koji su u dužem roku prepoznatljivi kao nešto negativno, lagano bismo danas razgovarali o koliciji sa DPS-om. U uslovima kakvi jesu, imamo ograničenja po tom pitanju. I u našem članstvu i u narodu. Treba održati poštene parlamentarne izbore u doglednom roku. Tražimo način za dogovor kako da se Vlada konstituiše na način da podršku da ključnim stvarima koje se tokom godine moraju odraditi… Sada i njihova „treća liga“, neki portparoli, daju svoja mišljenja, izazivaju na način koji nije potreban u ovom trenutku. Da su bili dobri, ne bi ih narod promijenio ni na tim izborima koji su bili namješteni i nekorektni u velikoj mjeri. Želim da se Crna Gora dogovori oko najvažnijih stvari, da nam svađe ne budu osnovno zanimanje i da na Skupštini donosimo odluke u interesu građana. Na planu razvoja se ne radi ništa, već se to zamjenjuje besmislenim agendama, a Prostorni plan se radi na način kao da smo došli na Mars, pa su nam sve nepoznanice… Treba nam 15-tak ljudi od struke da to uobliči u dokumenat koji će biti važeći za Crnu Goru.
RB/BI: Predsjednik URE, Dritan Abazović je na konvenciji u Nikšiću kazao da je „najvažnija državna politika ona koja miri dvije Crne Gore“. Kakav je Vaš stav u vezi sa mogućnošću raspisivanja novih izbora?
Šušter: Izbori su uvijek najkorektniji način rješavanja političkog problema. Naravno, treba ih pripremiti, jer sa ovakvim stanjem biračkih spiskova, uticajem na birače bez ikakve kontrole, to je neizvodljivo. Izborni zakoni moraju biti fundamentalno promijenjeni, sa maksimalnim kaznama za sve koji pokušaju da zloupotrijebe izbornu volju građana. Za one koji krše izbornu volju građani, moraju se propisati kazne koje će svakoga odvratiti od tog nauma.
RB/BI: Na koje prioritete, prema Vašem mišljenju, treba staviti fokus političkog djelovanja na nivou Bara?
Šušter: Politika se vodi na nivou partije. Na nivou opštine su potpuno drugi problemi, pa će naša uloga biti da se bavimo problemima koji su od značaja za razvoj našeg grada. Želimo da budemo dio nove vlasti u Baru, koja će imati priliku da donosi odluke. Svi programi, sve naše ideje, ako nijesmo dio vlasti, ne vrijede ništa. Ja sam tokom posljednjih četiri godine svjedok da sam dao mnogo ozbiljnih, razvojnih predloga na nivou opštine Bar, ali ni za jedan nije podignut dovoljan broj ruku da se oni sprovedu u djelo. Jedan od najozbiljnijih, a najštetnijih projekata (u periodu prije nego što je URA konstituisana kao partija) je vodovod u Mrkojevićima. Daleke 2012. sam sa nekolicinom prijatelja donio predlog Ugovora sa Opštinom Bar da se napravi vodovod i kanalizacija na području Mrkojevića, na lokalitetu gdje je deset hiljada kuća. Plan je bio da se projekat dominantno finansira iz evropskih fondova. To nije prihvaćeno, niti je do danas objašnjeno zbog čega nije. Ne želim da ulazim u priču zašto je to tako, postoji li, možda, neki lični interes (a na način koji smo mi predložili, pojedinci ga ne bi imali, jer je velika kontrola evropskih fondova, pa se ni jedan euro ne može potrošiti, a da se ne opravda)… Nijesam mogao da zaustavim ni donošenje odluke o Maljeviku, što je po mom mišljenju, takođe štetna odluka. Ista situacija je bila i prilikom usvajanja Budžeta za 2019. godinu. Već četiri godine ne mogu da dobijem izvještaj o utrošku sredstava KfW banke za hidrotehničku infrastrukturu. Ova vlast na način na koji sada funkcioniše, više ne smije da postoji, jer su štetne posljedice takve vlasti ogromne, i u kontinuitetu. Bar može višestruko više nego što je ova vlast u posljednjih 30 godina postigla u našem gradu.
U srijedu je startovala emisija „Barski ugao“, koncipirana na način da se otvoreno razgovara o najaktuelnijim problemima u gradu. Emisija se može pratiti preko YouTube-a, a gost prvog izdanja je Vojo Rajković nekadašnji tehnički direktor Vodovoda, koji je na toj funkciji bio dugi niz godina. Bavićemo se i prostornim planiranjem, ograničenim, a vrlo značajnim resursom. Realan predlog imamo i kada je u pitanju legalizacija objekata. U svim oblastima imamo razrađenu metodologiju, bez politikantskih trikova. Saobraćaj je takođe bitno pitanje razvoja grada. Put prema Sutomoru je ljeti faktički zakrčen, prema Sutormanu je loš, kao i prema Skadru… Nemamo ni svoj feribot, a lako bi ga mogli nabaviti… Opština Bar je za razvoj privrede opredijelila 190 hiljada eura. To je manje od iznosa koji se treba izdvojiti za otvaranje jednog radnog mjesta! To je „prašina u oči“, stvaranje iluzije da se nešto radi. Potencira se i da je Bar dobio bioskop, a Opština Bar je ’76. godine iz samodoprinosa napravila Dom kulture, imali smo bioskop i zgradu koja je bila jedna od ljepših u Jugoslaviji. Studija izvodljivosti za izgradnju bazena je već koncipirana, a ako budemo dio vlasti, siguran sam da će Bar dobiti taj objekat…
RB/BI: Iz vaših redova čuje se poruka da je budžet Opštine Bar potrošački, a ne razvojni, te da nijesu definisani ni rokovi za završetak projekata gdje je investitor država. U kojim oblastima procjenjujete da je načinjena šteta i koje propuste bi u što skorije vrijeme trebalo sanirati? Koja rješenja URA nudi?
Šušter: Mi pravimo plan za 2022, bez analize urađenog u prethodnoj godini. Veoma sam zabrinut za hidro-tehničku infrastrukturu, kao nekadašnji generalni direktor Zavoda za izgradnju Bara, u sastavu kojeg je bio i vodovod. Upravo je značajni dio sistema, crmnički vodovod, izgradio Zavod iz kredita. Danas smo svjedoci da se za izgradnju parkova u zoni „Topolica III“ opredjeljuje 250 hiljada, a za vodosnabdijevanje svega 180 hiljada eura. Iako takvo planiranje zaslužuje mnogo grublju kvalifikaciju, uzdržaću se, i nazvaću ga nedomaćinskim, jer se sa 180 hiljada ne može napraviti ni seoski vodovod. Mi bismo uradili rebalans budžeta, značajno ga uvećali na način što bi popisali sve nepokretnosti na području opštine, pa bi, uz smanjenje stope poreza na nepokretnosti za 30 do 40 posto, mogli povećati prihode po tom osnovu. Već četiri godine insistiram da se popiše nepokretnost na području opštine Bar, kako bi poreska osnovica bila realna… Ako budemo dio vlasti, građani neće plaćati administrativnu taksu, jer nemaju tu zakonsku obavezu. Poseban akcenat stavićemo na reorganizaciju lokalne samouprave, formiranje Agencije za investicije kao posebne organizacije, vodićemo računa da se sredstva iz tekućeg ne prelivaju u kapitalni budžet (sada recimo žitelj Krajine finansira izgradnju vodovoda u Baru, a sam vodu nema)… Desetak ljudi, školovanih, inteligentnih, radnih, bi za mjesec naučili kako da rade. Imam privatnu evidenciju odličnih studenata za period od 2003. do 2013. godine, koji su fakultet završili sa prosječnom ocjenom preko devet. Oni bi mogli pomoći.
RB/BI: Javno ste kritikovani zbog toga što ste podržali Plan rada Turističke organizacije Bar za 2022. godinu. Šta Vas je opredijelilo za takav stav i zbog čega ste na sjednici podigli ruku?
Šušter: Moj stav je prvenstveno vezan za odnos prema čovjeku koji je do skoro bio na čelu te organizacije. Svoju funkciju je Emil Kukalj obavljao na način koji se meni kao građaninu i odborniku svidio. Ni danas mi nije jasno kako se pokrenula tolika kampanja da se taj čovjek smijeni. Mislim da on nije slušao one koji su htjeli da mu naređuju. TO Bar ima oko milion i po eura godišnjeg budžeta, a to je mnogo više nivca od onog kojim raspolažu pojedine male opštine u Crnoj Gori. Noć prije sjednice SO Bar na kojoj je Kukalj smijenjen, nazvao sam ga jer sam želio da mu kažem da izuzetno cijenim njegov rad i da ću na Skupštini diskutovati na način što ću afirmativno govoriti o tome. Dobio sam aplauz najvećeg dijela kolega odbornika. Nije mi bilo ni na kraj pameti da glasam za Plan rada jer je za njega DPS glasao, glasao sam više protiv ljudi iz Biram Bar, jer su oni bili glavni nosioci aktivnosti da se taj sjajni čovjek smijeni. S tim u vezi, ako budemo dio vlasti, jedna od prvih aktivnosti biće nam potpuna reorganizacija TO Bar. Njima je dato beskonačno puno para za posao koji treba da obavljaju. Tu se novac troši bez potpune kontrole, pa obećavam da ću, ako budem u prilici, inicirati donošenje novog Plana rada. Prema tome, Miloš Šušter može glasati za predloge DPS-a isključivo ako su oni od koristi za Crnu Goru i Bar.
RB/BI: Na koji način planirate da umnožite članstvo? Koje su to ideje i principi na kojima počiva politika URA-e na lokalnom nivou, a smatrate da mogu biti zanimljive eventualnom budućem članstvu?
Šušter: Da pritvrdim- ono što vam je URA do sada rekla, odstupiti neće. Nema te sile da URA napravi nešto što bi bilo na štetu Crne Gore i opštine Bar. To se, poznajući te ljude, ne može desiti. Ipak, kada bi se tako nešto desilo, jedne sekunde ne bih ostao u redovima takve organizacije. Ja 30 godina muku mučim i borim se sa veoma krupnim posljedicama po mene i familiju da se stanje popravi, da se napravi bolja Crna Gora, bolji Bar. Želim da se stanje vrati makar na onaj nivo kakav je bio ’89-e. Danas imamo deset hiljada stanovnika više, a manje zaposlenih nego tada. Tražimo da nam se da šansa da promijenimo način upravljanja našim gradom. Da je stanje loše, vide i oni u partijama koje rukovode, ali neće da kažu iz čisto sebičnih interesa. Vjerovatno se međusobno prepiru, ali o tome javno ne govore. URA ne traži ništa osim šansu da pokažemo šta možemo. Spremni smo da svake godine podnosimo izvještaj o urađenom. Uvjeren sam da će učinak biti blizu stoprocentnom, kao što je to bilo u periodu kada je Bar odlučivao o Baru. Volio bih da Radio Bar organizuje emisije tipa okruglog stola, jer bi se sučeljavanjem mišljenja pokazalo ko šta zna, a građani mogli da procijene ko šta može uraditi u našem gradu.
