Ministar saobraćaja i pomorstva Filip Radulović dao je intervjuu za Radio Crne Gore, u kome se dotakao mnogih, za Bar, izuzetno važnih tema. Prenosimo te djelove razgovora.
Crnogorska plovidba godinama ne uspijeva da u potpunosti finansira svoje obaveze prema Exim banci po osnovu kredita uzetog za kupovinu brodova 21. maj i Kotor. Tokom Vaše posjete Crnogorskoj plovidbi nagoviješteno je da će im finansijska pomoć države biti neophodna i za plaćanje rate kredita koja na naplatu stiže u januaru naredne godine. Kako ocjenjujete trenutno stanje u toj brodarskoj kompaniji?
Radulović: Stanje u Crnogorskoj plovidbi nije na zavidnom nivou i toga smo, vjerujem, svi svjesni. Januarska rata za otplatu kredita prema Exim banci dolazi na naplatu, a kako stvari stoje Crnogorska plovidba sasvim izvjesno ponovo neće imati finansijska sredstva koja su potrebno za uredno servisiranje ove obaveze. Dakle, kao i mnogo puta do sada, evidentno će država morati da se uključi u obezbjeđivanje nedostajućih sredstava. Poznato je i našoj javnosti da su oba brodarska društva u nezavidnom položaju, budući da moraju da izvrše povraćaj neusklađene državne pomoći i da uporedo sa tim otplaćuju i preostali iznos kreditnog zaduženja prema Exim banci.
Barska plovidba, kako saznajemo u toj kompaniji, najvjerovatnije će sama obezbijediti sredstva za plaćanje rate kredita (takođe uzetog od kineske EXIM banke za nabavku brodova “Bar” i “Budva”) u januaru 2024.godine. I toj brodarskoj kompaniji iz Bara država je godinama finansijski pomagala, uprkos prihodu koji ostvaruju od vremenskog najma dva prekookeanska broda.
Tokom nedavne posjete i razgovora sa menadžmentom Barske plovidbe, informisan sam da će ovo privredno društvo raspolagati sopstvenim sredstvima za otplatu januarske rate po osnovu kreditnog zaduženja za nabavku brodova. Barska plovidba je, donekle, u boljoj situaciji nego Crnogorska plovidba jer je i kreditni aranžman bio povoljniji, zatim posjeduje i sopstvene nekretnine, ima višestruko manju obavezu povraćaja sredstava u Državni budžet koja su dodijeljena kao neusklađena državna pomoć itd. Radićemo na stvaranju potrebnih uslova za spajanje ovih brodarskih društava. Međutim, namjera mi je i da sa svojim timom sagledam i druge potencijalne modalitete koji bi mogli možda dovesti do održivosti ovih društava.
Da li je za Crnu Goru ekonomski održivo da ima dvije (očigledno nerentabilne) brodarske kompanije sa ukupno samo četiri broda, a velikim troškovima. U Barskoj i Crnogorskoj plovidbi ima preko 40 zaposlenih u administraciji, dva Borda direktora, dobro plaćeni menadžment. Prethodni ministri zaduženi za pomorstvo su najavljivali objedinjavanje kompanija, ali se dalje od deklarativnog nije otišlo. Hoćete li Vi preduzeti konkretne korake?
Radulović: Mislim da postojeće rješenje nije održivo i da se ovdje trebamo voditi i takozvanom ekonomijom obima, odnosno konsolidovati flotu kojom raspolažemo, a smanjiti poslovne rashode obje kompanije.
Izjavili ste da nije realno da uskoro Barska plovidba kupi feribot i obnovi pomorsku liniju Bar-Bari-Bar…
Radulović: Tako je. Moje mišljenje i, shodno istom, izjavu, bazirao sam na osnovu podataka koji su mi do sada predočeni i dostupni. Dakle, ako u ovom momentu nemamo izvjesnost da će Barska plovidba moći samostalno da plati julsku ratu, onda vjerujem da zbilja nije racionalno najavljivati kupovinu broda koji bi bio angažovan na međunarodnoj pomorskoj liniji Bar-Bari, koliko god da bi svi građani Bara, Crne Gore i ja kao resorni ministar, to željeli. Svakako, tokom posjete Barskoj plovidbi, bilo je govora i o potencijalnim mogućnostima za javno-privatno partnerstvo, kroz koje bi se možda mogle sagledati određene mogućnosti. Mislim da je to u ovom trenutku realnija opcija, nego opcija o obezbjeđivanju sredstava od strane Barske plovidbe za kupovinu broda.
Luka Bar je u 2022. ostvarila najbolji poslovni rezultat u posljednje tri decenije, pretovar je bio preko dva miliona tona. Sličan rezultat menadžment očekuje i u tekućoj godini. Uprkos tim parametrima, Luka Bar definitivno zaostaje za konkurencijom u regionu, primjera radi Lukom Rijeka… Da li je problem nedovoljna dobra povezanost sa zaleđem, dugogodišnje zapostavljanje željezničke infrastrukture, kašnjenje u gradnji auto puta? Jesu li Crna Gora i Luka Bar zakasnili, kada je riječ o uzimanju tržišnog “dijela kolača”, kada je riječ o privlačenju tereta i roba sa prostora zemalja bivše SFRJ i Mađarske?
Radulović: Slažem se sa Vama da, kada govorimo o valorizaciji potencijala Luke Bar, neizostavno moramo podsjetiti da je izgradnja odgovarajuće infrastrukture u zaleđu uslov svih uslova za razvoj Luke. Naime, bez značajnih ulaganja u željezničku infrastrukturu ka Beogradu, odnosno ulaganja u putnu infrastrukturu, dakle autoput Bar-Boljare, ali i putni pravac prema Bosni i Hercegovini i putni pravac od Bara prema Republici Albaniji, ne možemo očekivati značajniju valorizaciju, niti razvoj multimodalnog transporta preko Luke Bar.
Jedino na ovaj način, Luka Bar može postati konkurentna u odnosu na druge luke u Jadransko-jonskoj regiji. Kako sam nedavno i najavio, pokrenuću u saradnji sa Privrednom komorom Crne Gore određene aktivnosti preko Koordinacionog odbora za tranzitni saobraćaj, uz podršku predstavnika Ministarstva saobraćaja i pomorstva. Navedeni Odbor okuplja najznačajnije privredne subjekte u logističkom lancu preko Luke Bar, tako da mi je namjera da pomognemo u preusmjeravanju dijela robnih tokova preko Crne Gore, što bi dovelo ne samo do povećanja obima pretovara u Luci Bar, nego bi imalo itekako značajan pozitivni uticaj na cjelokupnu crnogorsku privredu.
Podaci koje prenose svjetski sajtovi specijalizovani za pomorstvo je da je 80 odsto tereta koji se transportuje pomorskim prevozom, to je u kontejnerima. Crna Gora je 2013. godine, slobodno možemo reći, napravila ogroman promašaj odlukom da privatizuje dio Luke Bar – “Kontejnerske terminale”. Vlada premijera Dritana Abazovića najavljivala je da će Port of Adria (nekadašnji “Kontejnerski terminali”) biti ponovo vraćena u okrilje Luke Bar. Kakav je stav aktuelne Vlade? Da li se sa većinskim vlasnikom Port of Adria, turskom kompanijom Global Ports pregovara o otkupu njihovih akcija? Razmišlja li se možda i o raskidu kupoprodajnog ugovora, jer kako tvrde iz Samostalnog sindikata radnika u pomorskom brodarstvu i transportu, Global ports ne poštuje obavezu da za svoje radnike primjenljuje kolektivni ugovor jedinstvene Luke Bar?
Radulović: Greške koje su možda učinjene u prošlosti mi teško da možemo da ispravimo, ili barem ne možemo u cjelosti. Međutim, ono što ne samo da možemo, nego smo dužni, jeste da u skladu sa zakonom sprijećimo nastajanje bilo kakve nove štete i da djelujemo u okviru svojih nadležnosti i mogućnosti. Zato je važno da ukažem da ću sa svojim saradnicima, ali i ostalim kolegama iz Vlade, sagledati potencijalne modele koji bi mogli biti primijenjeni u cilju objedinjavanja Luke Bar, ukoliko opredjeljenje Vlade bude da je i objedinjavanje lučkog područja i upravljanje istim takođe jedna od strateških aktivnosti kojoj bi trebali da budemo posvećeni u narednom periodu.
U okviru toga procesa, podrazumijeva se da ćemo kao odgovorna Vlada analizirati i sve segmente dosadašnjeg izvršenja Ugovora o koncesiji, te na osnovu utvrđenog činjeničnog stanja donijeti odgovarajuće odluke. Ne mogu i ne želim da prejudiciram ishod tih analiza, jer želimo da sve partnere uvažimo kao partnere sa kojima su u najboljoj namjeri i zaključeni ugovori, ali naravno moramo voditi računa o tome da li je zaključenje određenih Ugovora donijelu za Crnu Goru ili naše luke benefite koji su bili očekivani.
Radnici Port of Adria su protestovali i uspjeli da izdejstvuju povećanje plata od ovog mjeseca. Izgleda da je menadžment novac za povećanje zarada zaposlenima (koje su bile niže od prosječnih zarada u Crnoj Gori) obezbijedio podizanjem cijena lučkih usluga. Primjedba stiže od regionalnog menadžmenta MSC-a. Tvrde da su troškovi koje MSC ima u Baru, u Port of Adria, veći od onih koje bi plaćali primjera radi u luci u Rijeci.
Radulović: Upoznat sam sa tim i moram reći da mi je posebno žao kao nekome ko razumije značaj prisustva brodara sa globalnim renomeom kao što je MSC u Luci Bar. U intenzivnoj smo komunikaciji sa predstavnicima MSC-a i već smo u postupku analize Tarife koju je odobrila Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama postupajući po zahtjevu Koncesionara Port of Adria da im se odobri povećanje tarife prošle godine. Ono što je za nas prioritet, a zato i jeste dodijeljena koncesija, jeste podizanje konkurentnosti Luke Bar na veći nivo. Smatram da često povećanje tarife po kojoj koncesionar pruža usluge brodarima ne doprinosi konkurentnosti Luke Bar.
Naprotiv, cijenim da ovakvo postupanje ugrožava ili može ugroziti i postojeće komercijalne poslove i preusmjeravanje brodara ka drugim lukama u Jadranko-jonskoj regiji. Dakle, mi kao Država sa jedne strane nastojimo da robne tokove koji zaobilaze Crnu Goru upravo privučemo na Luku Bar, a sa druge strane, odobravanjem tarife koja ne doprinosi toj konkurentnosti, a potom i najavi koncesionara da će ponovo podići cijenu svojih usluga brodarima, kao da činimo sve da i postojeći teret izgubimo. Mislim da to nije dobar put i da je za našu cijelu privredu itekako značajno da svi zajedno radimo na povećanju obima pretovara preko Luke Bar, od strane kojeg god operatera na lučkom području, a nikako da doprinosimo lošijem konkurentnom položaju naše luke od nacionalnog značaja.
Očekivanja od Vas, s obzirom da dolazite iz Pokreta Evropa sad, koji se zalaže za meritokratiju, da takav stav imate i kada je riječ o imenovanjima u pomorskom sektoru. Da li će se primjenjivati princip meritokratije.
Radulović: Biće mnogo manje mjesta za političke kadrove u Marini Bar, Luci Bar i sličnim firmama, biće jedan dio ljudi iz struke. Biće profesionalci, ljudi koji imaju iskustva iz pomorstva i sličnih oblasti koji mogu profesionalno da doprinose tim firmama.
Crna Gora kasni sa izdavanjem biometrijskih dokumenata pomorcima. Ta identifikaciona isprava znatno im olakšava brojne procedure u lukama širom svijeta. Kada se očekuje početak izdavanja SID-a?
Radulović: U završnoj smo fazi okončanja postupka koji se odnosi na stvaranje uslova za otpočinjanje izdavanje Identifikacione isprave pomorca (SID). Pravilnik kojim je regulisano ovo pitanje je usaglašen sa Ministarstvom unutrašnjih poslova i dobili smo pozitivno mišljenje sekretarijata za zakonodavstvo. Dakle, uspješno smo okončali proceduru koja se odnosi na normativno-pravni okvir i sada radimo na povezivanju sistema i baza podataka nadležnih institucija, odnosno u konačnom stvaramo završne uslove za izdavanje dokumenta.
Riječ je o dokumentu od posebnog značaja za crnogorske pomorce, tako da ćemo što je moguće više ubrzati sve aktivnosti vezane za ovo pitanje. Takođe, kroz Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Ministarstvu, već smo predvidjeli i odgovarajući broj novih radnih mjesta u Lučkim kapetanijama, za službenike koji će biti neposredno radno angažovani na poslovima vezanim za izdavanje SID-a, kako bi ova usluga našim pomorcima mogla da bude pružena efikasno.
Vlada je na posljednjoj sjednici imenovala VD direktora Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama. Imajući u vidu da su ranije Lučka uprava i Uprava pomorske sigurnosti bile dva nezavisna, samostalna organa, a da su prije nekoliko godina objedinjena u Upravu pomorske sigurnosti i upravljanja lukama, kakav će biti Vaš stav u odnosu na ovo pitanje, odnosno da li ćete predložiti Vladi ponovno razdvajanje ovog organa?
Radulović: Sudeći po iskustvu u dosadašnjem radu obje Uprave kao samostalnih organa i radu objedninjene Uprave, mislim da su se stekli uslovi da u narednom periodu ozbiljno razmotrimo da li je efikasnije rješenje da Vladi predložimo izmjenu Uredbe o organizaciji i načinu rada državne uprave, kojom bi ponovo imali u pomorskoj administraciji Lučku upravu, koja bi bila prije svega nadležna za oblasti koncesija u sektoru pomorstva, i Upravu pomorske sigurnosti, koja bi obavljala poslove iz nadležnosti koje je obavljala i prije objedinjavanja.
Ranije je Lučka uprava imala sjedište u Kotoru, tako da vjerujem i nakon razgovora sa predsjednikom Opštine Kotor da bi mogli sagledati mogućnost da Lučku upravu ponovo oživimo baš u Boki, posebno imajući u vidu njenu bogatu pomorsku tradiciju.
Da li će se mijenjati zakonska regulativa, koja je često barijera za ostvarivanje prava pomoraca. Hoće li biti formirano Koordinaciono tijelo za pomorce?
Radulović: Rekao sam u početku mandata da ću da vratim pomorstvo u vrh mojih prioriteta. Mislim da sam to pokazao u prvih šest nedjelja mandata. Što se tiče Koordinacionog tijela za pomorce i zakonske regulative, to će takođe da bude u fokusu prioriteta. U narednom periodu ćemo formirati to tijelo da uskladi i poboljša pomorsku regulativu u Crnoj Gori .
