Nakon urađenog satelitskog snimka, svi objekti čija je gradnja počela bez dozvole, biće zapečaćeni, a nakon zakonske procedure i uklonjeni. Nakon Žabljaka, gdje će sankcijama podleći na desetine takvih građevina, inspektori će se fokusirati na primorje, kazao je za Radio Bar i Bar info, ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, koji je pozvao sve koji su do tada nelegalno gradili, da započnu proces legalizacije predajom zahtjeva i upisom u katastar (Zakon o legalizaciji omogućio je niz povoljnosti i povlastica). Rok za to je produžen od februara, za još šest mjeseci, što znači da imaju mogućnost da to pravo ostvare do avgusta 2026. godine. U protivnom, i ti objekti biće srušeni.  

„Proces legalizacije divljih objekata je veoma složen i težak posao. Pokušaj da se sprovede 2018. godine i iskustva iz tog perioda, pomogla su nam da sagledamo što bi trebalo promijeniti, gdje su se pojavljivali problemi, prepreke i zbog čega nije doveden do kraja, odnosno nije bio uspješan. Taj plan je predviđao legalizaciju objekata u skladu sa urbanističkim planovima, međutim, kako planska dokumentacija nedostaje (tako uostalom i nastaju nelegalni objekti), vrlo mali broj objekata je mogao da stekne legalni status. Mi smo sada ostavili širok opseg za legalizaciju, što znači da su, gotovo, potrebna samo tri opšta uslova da bi vlasnici mogli ući u proceduru i da bi legalizovali svoje objekte, a to su: da je objekat sagrađen prije jula 2025. godine i da se nalazi na ortofotu snimku koji smo uradili, da se ne nalazi na lokaciji od opšteg interesa, gdje prolaze put, pruga, dalekovod, gdje je vodoizvorište i slično, a treći uslov jeste da oni objekti koji nisu upisani u katastar kao nelegalni, moraju biti evidentirani, odnosno upisani u katastar u roku od šest mjeseci od usvajanja zakona. Sada smo produžili rok za dodatnih šest mjeseci, ali moram naglasiti da februar 2026. nije bio rok predviđen za donošenje odluka, kako su mnogi razumjeli, već samo termin za predaju zahtjeva i dokumentacije. Ono što treba da se uradi jeste elaborat, da bi znali šta legalizujemo, i da se preda Upravi za nekretnine, odnosno katastru”, kazao je za Radio Bar i Bar info, ministar Radunović, koji je naglasio da će povoljni uslovi omogućiti da bude legalizovan veliki broj objekata, vjerovatno više od 100.000. Tačna cifra nelegalnih objekata još nije utvrđena, a kako je naveo Radunović, biće poznata tokom procesa legalizacije i prijave vlasnika.

„Uradili smo ortofoto snimak sa presjekom stanja u vrijeme donošenja Zakona o legalizaciji, za osam, devet mjeseci, napravićemo kontrolni snimak (dobili smo softer zahvaljujući kome ćemo najnoviji upariti sa prethodnim snimkom), čime će automatski biti detektovani svi objekti sagrađeni u međuvremenu. Građani bi sami trebalo da prijave svoje objekte, jer prvenstveno oni imaju koristi od toga. Ukoliko to ne urade, a inspekcijski organi utvrde na terenu da postoje nelegalni objekti, biće uklonjeni. Već je započeta procedura na Žabljaku, 136 objekata je ‘zapečaćeno’, podnijete prijave, a čim se zakonska procedura završi biće uklonjeni, neki već narednih dana. Mora konačno da se podvuče crta, država je dugo bila, da tako kažem, blagonaklona prema nelegalnim graditeljima. U početku je to bilo iz socijalnih razloga, jer nije mogla da obezbjedi svim građanima rješavanje stambenog pitanja, a kasnije je omogućavano iz političkih razloga, kupovine glasova”, kazao je Radunović, koji je na pitanje da li su nelegalno gradili funkcioneri bivše vlasti, ali i neki iz aktuelne, potvrdno odgovorio.

„Najmanje što može da uradi neko ko je na odgovornoj funkciji, a nelegalno gradi, jeste da podnese ostavku. U razvijenim, demokratskim državama, sa dugom tradicijom višestranačja, to je uobičajena stvar. U takvim zemljama je to nezamislivo, kod nas je, nažalost drugačije, ali korak po korak, takva praksa se mora iz korijena mijenjati. Ova Vlada je odlučna da uspostavi red u državi, ne samo kada je riječ o nelegalnim objektima, već i u svim ostalim segmentima, jer ulazak u EU, prije svega, zahtijeva od nas određene standarde i više neće biti prostora za tolerisanje bilo kakvih nelegalnih aktivnosti. ‘Crvena linija’ je, kada je u pitanju nelegalna gradnja, podvučena usvajanjem Zakona o legalizaciji. Nije nelegalna gradnja samo objekat bez dozvole, već i prekoračenje građevinske dozvole, u gabaritima, spratnosti. Moram reći da je veliki broj građana ozbiljno shvatio odredbe novog zakona i naše apele, većina je prestala sa nelegalnom gradnjom, ali još uvijek u nekim krajevima imamo takvih slučajeva. Pretežno se radi o investitorima sa strane, recimo na Žabljaku, veoma mali broj je Žabljačana koji grade bez dozvole. Inspekcijske službe nisu u mogućnosti da u kratkom roku obiđu sva gradilišta, a sa druge strane, ni opštine nisu spremne, sa inspekcijskim službama na lokalnom nivou, da odgovore zadatku. Poenta je da niko neće biti pošteđen, a kada se sruši prva kuća, bilo bi veoma neetički da bilo kome ‘progledamo kroz prste’ “, naglasio je Radunović.

Nelegalna gradnja je decenijama cvjetala, kazao je ministar, a najugroženije područje, smatra, jeste bez konkurencije, Podgorica.

„Podsjetiću na ogromna nelegalna naselja, kao što su Kakarička gora, Malo brdo, Park šuma. Sve je to, uglavnom, starijeg datuma, a Žabljak je postao veoma atraktivan u tom smislu u novije vrijeme, kao i Ulcinj, posebno Štoj. U narednom periodu upravo ćemo se usmjeriti na primorje, počeli smo od Žabljaka, imajući u vidu vremenske prilike. Podgorica je uvijek u središtu pažnje, ali već neko vrijeme, nakon novog zakona, nema nelegalne gradnje u glavnom gradu. Ohrabrujemo sve građane da prijave svoje objekte za legalizaciju, jer to je za sve njih veliko olakšanje, jer stalno žive u strahu što će biti sa njihovom kućom, ne mogu da je valorizuju na pravi način, da se zaduže kreditno, ne znaju da li će djeci moći da je ostave na način da mogu da je koriste i raspolažu sa njom slobodno, bez ograničenja. Novi zakon je zabranio promet nelegalnih nekretnina, upravo zato da bi ljudi osjetili razliku u posjedovanju legalnog ili nelegalnog objekta. Ako bi omogućili promet nelegalnih objekata, mi bismo derogirali ono što radimo. Ostavili smo mogućnost nasljeđivanja, kod poklona roditelja djeci, to je ono što je po zakonu oslobođeno poreza na promet i, naravno, kod sudskih izvršenja, moguća je promjena vlasnika. Uslov je da svi ovi vlasnici, koji su na taj način stekli nekretninu, moraju ući u proces njene legalizacije”, objasnio je ministar Radunović.

Prilikom legalizacije biće kontrolisano da li su objekti građeni na geodetski i tehnički ispravan način, da li su bezbjedni, s tim što će za građevine do 200 kvadratnih metara, odnosno kuće, garanciju za to morati da da vlasnik, i u slučaju da se bilo što negativno desi, on podliježe krivičnoj odgovornosti. Za veće objekti potrebni su stručni elaborati iz raznih oblasti, i sa tim će biti upoznati vlasnici.

Sav posao u vezi sa nelegalnom gradnjom i njenim sprječavanjem, otežava nedostatak inspektora građevinske struke, i na lokalnom nivou i kada je riječ o centralnoj vlasti. Iz opština upozoravaju da, i kada se prijave zainteresovani za taj posao, sa odgovarajućom stručnom spremom, odustaju, jer ne žele da rade za 800 ili 900 eura.

„To je veliki problem, i nama, starješinama organa, predsjednicima opština, dosta ‘vezuje ruke’, jer za svaki posao, sa istom stručnom spremom, ne bi trebalo predvidjeti istu platu, kao što je to sada slučaj. Jer, nije isto kada neko sjedi u kancelariji i radi neki administrativni posao, ili kada treba po kiši, suncu, vjetru, ići na teren, raditi stručan i težak posao, često vrlo neprijatan, jer dolazi do sukoba i konflikta sa građanima, a mogućnost nagrađivanja je veoma mala. Posebno je taj problem izražen kada su potrebni inženjeri i arhitekte, koji su veoma traženi, jer oni mogu da se zaposle u privatnom sektoru za neuporedivo veće plate. Mi taj problem sada pokušavamo da riješimo tako što ćemo, za neke kategorije inspektora, omogućiti da taj posao obavljaju svršeni pravnici, ekonomisti i geodete. Oglasi su za inspektore, praktično stalno otvoreni, mogu da se prijavljuju zainteresovani, ali, nažalost, nema takvih. Zajedno sa mojim kolegama iz ministarstva, radimo na tome da dođe do korekcija u zakonu, kako bi mogli efikasno da funkcionišemo i radimo”, kazao je Radunović, koji je naveo da je novi zakon predvidio i povlastice za one koji su gradnjom nelegalnog objekta, sebi obezbjedili krov nad glavom.

„Postoje dvije vrste povlastica, jedna se odnosi na cijenu koju će da plate za legalizaciju, a druga je plaćanje na rate. Oni koji budu u startu uplatili cijeli iznos imaće popust od 20 posto. Cijene će određivati lokalne uprave, odnosno odluku donositi lokalni parlamenti, a zakon je predvidio da se popusti mogu kretati do pedeset posto na tarifu koju odrede. Za one kojima je objekat kuća u kojoj stanuju, odnosno objekat primarnog stanovanja, moći će da utvrđeni iznos po cijenama koje je utvrdila lokalna uprava, plate u 240 rata, a oni koji su gradili na državnom zemljištu, ali za potrebe primarnog stanovanja, biće u mogućnosti da zemlju koju otkupe od države, plate u 360 rata, dakle u roku od trideset godina. Trudili smo se da damo ove pogodnosti, kako bi legalizacija uspjela, jer sve u što krenemo da radimo i planiramo, moramo da imamo u vidu da to bude realno ostvarivo. Znamo koliki su prihodi naših građana, a posebno smo vodili računa o onima koji su gradili da bi sebi obezbijedili krov nad glavom, jer oni jedino imaju neko moralno opravdanje što su se odlučili na taj korak. Na primjer, ako bi objekat bio u ‘srednjoj zoni’, sa popustom od četrdeset posto, na 240 rata, za kuću od 200 m2, rata bi bila oko 30 eura, a možda i manje, što je vrlo povoljno, čini mi se, i podsticajno za vlasnike nelegalnih objekata. Zato vjerujem da će svi iskoristiti ovu priliku, jer u protivnom, ukoliko ne podnesu zahtjev i ne uđu u proceduru legalizacije, svaki takav objekat biće uklonjen, s tim da, ako je sagrađen na državnom zemljištu, biće oduzet, država će ga legalizovati i prenijeti u svoje vlasništvo”, objasnio je Radunović, koji je naveo da svi vlasnici koji su zahtjev podnijeli u prethodnom pokušaju legalizacije prije nekoliko godina i čiji objekti su upisani u katastar „ne moraju nanovo aplicirati, već mogu da izaberu da li će im se cijena i uslovi formirati u skladu sa starim ili novim zakonom”.

S obzirom na pogodnosti koje nudi nova zakonska regulativa, ministar Radunović preporučuje ostvarivanje ovog prava u skladu sa Zakonom o legalizaciji iz 2025. godine.

Objekti do 200 kvadratnih metara i od 200 do 500 kvadratnih metara su u nadležnosti opština, i vlasnici lokalnim upravama treba da podnesu zahtjev. Za objekte veće od 500 kvadratinih metara nadležna je Uprava za legalizaciju, koja se upravo osniva i počeće sa radom prvog januara. Svi zainteresovani i do tog datuma mogu podnositi prijave lokalnim upravama, koje će ih proslijeđivati resornom ministarstvu.

„Biće formirane komisije od najmanje tri člana, koje će morati da obiđu svaki objekat prijavljen za legalizaciju, posebno je to važno za one građene na državnom zemljištu, kako bi se utvrdilo koja je to kvadratura potrebna za objekat osnovnog stanovanja, jer ne možemo dozvoliti da takvi vlasnici otkupe više zemlje od toga. Komisija mora biti sastavljena od ljudi različitih, potrebnih struka i stručnosti, a s obzirom da imamo na desetine hiljada takvih objekata, biće potrebno značajno vrijeme za taj posao. Zato mi nismo oročili trajanje Zakona o legalizaciji, ali jesmo rok za podnošenje zahtjeva i upis u katastar. Oročeno je i trajanje i rad Uprave za legalizaciju na pet godina, jer je ona nadležna za objekte 500 kvadratnih metara plus, čiji su vlasnici najčešće pravna lica, iza kojih stoji krupan kapital. Oni imaju rok od pet godina za legalizaciju, da bi se što prije priveli pravdi i pravu. Sa druge strane, onemogućili smo korišćenje takvih objekata u komercijalne svrhe. Imaju rok od dvije godine da započnu proces legalizacije, ko to ne uradi, neće moći da izdaje objekat, da osniva u njemu firme, što znači da će praktično biti bezvrijedan. To se odnosi i na hotele, kojih ima u veoma velikom broju, samo u ulcinjskoj opštini, uključujući i manje objekte tog tipa, više od 150”, istakao je Radunović.

Objekti koji su se “našli” na trasama značajnih puteva i pruga, predviđenih Prostornim planom Crne Gore, kakvih ima i u Baru, i to najčešće, mnogo davno, neće moći da budu legalizovani.

„Kao što sam kazao, svi objekti koji su na lokacijama predviđenim za prolazak puteva, pruge, dalekovoda, vodovoda, neće moći da budu legalizovani, jer bi time ugrozili javni interes. Za legalne objekte na takvim mjestima, važi zakonsko pravilo da onog momenta kada država odluči da gradi infrastrukturu od opšteg, javnog interesa na tim lokacijama, objekti ulaze u proces eksproprijacije. Meni je poznat slučaj u Baru, mnogo mi je žao, ali ljudi su gradili kuće na tim mjestima, iako su znali da je tu predviđena trasa za prugu. Prostorni plan Crne Gore je usvojen do 2040. godine, nije uobičajeno da se takav akt mijenja, jer je to veoma zahtjevna procedura. To su za pojedince krupni interesi, ali za državu prioritetno je ono što zadovoljava šire, društvene potrebe. Crna Gora nije Rusija, sa beskrajnim prostorom i mogućnostima da se bira na kojim lokacijama može prolaziti značajna infrastruktura. Mi imamo gusto naseljeno područje na jugu naše države. Ja sam voljan, ako bude postojala politička volja kod drugih subjekata, da sve učinimo da pomognemo tim ljudima, ali nekada je to nemoguće”, kazao je ministar, koji je na pitanje o legalizaciji crkve na Rumiji odgovorio: „Ukoliko bude prijavljena za legalizaciju, biće tretirana kao i svi ostali objekti nastali prije 2025. godine”.

Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine pružiće podršku lokalnim upravama u procesu legalizacije, koji je komplikovan, zahtjevan, i odgovoriće na sve nedoumice.

„U hodu se pojavljuju brojni problemi, jer nedostaje stručan kadar, administrativni kapaciteti, građevinski inspektori. Za neke poslove, mnogo je lakše kada se rade sa državnog nivoa. Decentralizacija je bila zahtjev opština, mi smo je podržali u dijelu donošenja planova i uređenja prostora, ali nisam siguran da je to dobro. Ne možemo se u tom smislu ugledati na neke druge zemlje, poput Njemačke ili Francuske, čije lokalne uprave imaju značajan kadrovski potencijal i ekonomsku moć. Kod nas, opštine nemaju potencijal da obezbijede funkcionisanje u punom smislu svih neophodnih organa. Potrebno je četiri do pet agencija, koje će se baviti planovima od lokalnog značaja, i u tom smislu pozdravljam sporazum koji su potpisali predsjednici opština Tivat, Kotor i Herceg Novi o zajedničkom planiranju i uređenju prostora, čime će se baviti Agencija za razvoj Herceg Novog. Slično će uraditi u Nikšiću, Beranama, a u Baru bi trebalo da bude formirana zajednička Agencija za Bar i Ulcinj. U svakom slučaju, pomoći ćemo koliko budemo u mogućnosti”, zaključio je Radunović.