Iz Gimnazije “Niko Rolović” stiže informacija o značajnoj novini. Uz opšta, Ministarstvo prosvjete odobrilo je formiranje Filološkog odjeljenja, kazale su gostujući u programu Radio Bara direktorka Marija Đonović i pedagoškinja Slavica Vujović.
Direktorka Marija Đonović nada se da su budući srednjoškolci zainteresovani za pohađanje filološkog smjera, iako nije pretjerano sigurna kakav će odziv biti, s obzirom da je odobrenje dato prije par dana, te da učenici o ovoj mogućnosti nisu ranije informisani. Prema instrukcijama Ministarstva, ukoliko se ne prijavi dovoljan broj učenika, biće formirano još jedno odjeljenje Opšte gimnazije – “Ova informacija je bitna, kako bi učenici znali da ako se filološko i ne formira, neće ostati neupisani”.
“Ove godine upis u srednje škole se u cijelosti obavlja elektronskim putem. Mi smo prošli kratku obuku i smatramo da prijavljivanje neće biti komplikovano.Većina podataka povlači se iz MEIS evidencije iz osnovnih škola, tako da nikakva dokumentacija nije potrebna”, kaže pedagoškinja Slavica Vujović.
Ona je pojasnila da su se na osnovu reforme iz 2000. učenici prema svojim afintetima opredjeljivali za izborne predmete i tako formirali svoje profile, bilo u društvenim, ili u pravcu prirodnih predmeta.
“Međutim, prije četiri godine, kada je ustanovljena nova forma nastavnog plana, prirodne nauke koje do tada nisu bile svuda zastupljene, ponovo su vraćene u sva četiri razreda. Fizika, hemija i biologija, od tada su obavezni predmeti. Sve je to najsličnije sadašnjem opštem smjeru, ili čak matematičkom, a ineteresovanja učenika za humanističke nauke su izražena, pa je uvođenje filološkog odjeljenja bila ideja kako bi im se ponudila mogućnost za dodatna izučavanja humanističke grupe predmeta”, objasnila je.
Na Facebook stranici i sajtu Gimnazije biće objavljen nastavni plan za Opštu gimnaziju i Filološko odjeljenje, kako bi učenici mogli da uporede predmete i uoče u čemu su razlike.
“Nastavni plan filološkog odjeljenja se u odnosu na opšta, najviše razlikuje u broju časova stranih jezika. Mnogo ih je više, dok će se kod nastave maternjeg jezika časovi dijeliti na one za jezik i časove za književnost. To će se, pretpostavljamo, dopasti i profesorima i učenicima. Nema mnogo novih predmeta, uz opštu lingvistiku i teoriju prevođenja, uglavnom su zastupljeni standardni koje imamo i u opštoj gimnaziji”, objašnjava Vujović.
Direktorka Marija Đonović je naglasila da je prilikom upisa način bodovanja ostao isti kao prethodnih godina. Boduje se opšti uspjeh u poslednja tri razreda, predmeti od značaja: maternji jezik, strani jezik, fizika i matematika. To važi i za opšte i za filološko odjeljenje.
“Nepoznanica je, međutim, sadržana u činjenici da ne znamo koliko će učenika ispuniti zadati kriterijum, jer je bodovni limit koji se prilikom upisa mora ostvariti-60 poena”, navodi Đonović.
To znači da učenici tokom eksterne provjere znanja treba da imaju ocjenu 5 iz maternjeg jezika, a da im je izborni predmet trebao biti strani jezik, iz kojeg je, takođe, potrebna ocjena 5.
“Ovi kriterijumi predstavljaju izvjesno ograničenje jer učenici koji žele upisati filološki za njih nisu znali, ali se nadamo da u osnovnim školama ima dosta onih koji vole strane jezike i da će moći da ih ispune. Treba istaći da učenici koji ne ispunjavaju bodovni limit, bez obzira na rang listu, čak i da se prijavi manji broj od propisanog, neće moći da upišu gimnaziju”, objasnila je Slavica Vujović.
Ona je dodala da gimnazijalci izučavaju dva strana jezika i nastavljaju sa učenjem stranog jezika koji su izučavali u osnovnoj školi. Najveći broj učenika, kao drugi strani jezik izučava italijanski, a osim njega francuski, španski i njemački.
“Za odjeljenja opšte gimnazije u ponudi imamo i treći strani jezik kroz izborne predmete, a za filološku gimnaziju fond časova i za prvi i za drugi strani jezik biće povećan”, kazala je Vujović.
Marija Đonović je istakla da uvođenje filološkog odjeljenja neće uticati na norme profesora prirodne grupe predmeta. Predmeti iz prirodne grupe se u opštim odjeljenjima izučavaju četiri godine, a puno je učenika koji se za njih opredjeljuju kao za izborne.
Interesovanja učenika za upis u Gimnaziju je prije uvođenja bodovnog limita bilo veće, pa su uz odobrenje Ministarstva tada formirali odjeljenja sa većim brojem đaka.
“Bodovni limit, međutim, zahtijeva bolji uspjeh i uticao je da broj učenika koji konkuriše za upis bude manji, tako da se uglavnom poklapa sa predviđenom upisnom kvotom. Očekujemo da će tako biti i ove godine, s obzirom da su o postojanju limita svi informisani”, kaže Marija Đonović.
Ona je navela da broj upisnih mjesta u srednjim školama koje je odobrilo Ministarstvo prosvjete, odražava obrazovnu politiku na nivou države.
“Svake godine upućujemo zahtjev za broj odjeljenja koja tražimo. Politika ministarstva je ‘Stručno je ključno’, tako da se veća upisna kvota odobrava stručnim školama. Istovremeno, učenicima koji ne žele da studiraju, to omogućava da se osposobe za poslove koje mogu raditi odmah po završetku srednje škole. Iskustvo nam govori da se u Gimnaziju upisuju najbolji učenici. To diktira i bodovni limit, pa je Gimnazija uvijek bila najelitnija obrazovna ustanova u gradu, a da se tradicija nastavlja pokazuje to što najveći broj učenika zadrži uspjeh iz osnovne škole, vrijedni su, rade i trude se”, kazala je Đonović.
Ove godine, po prvi put je organizovan elektronski upis, što je diktirano epidemiološkom situacijom.
“Mislili smo da će biti komplikovano, jer nismo znali kako će sve to izgledati. Nepoznanicu je predstavljalo da li će škole same bodovati na osnovu upisanih ocjena iz osnovnih škola. Komunikacija sa zaposlenima u Minsitarstvu koji rade na toj aplikaciji, sa kojima se konsultujemo, sugerišemo, sarađujemo, riješilo je mnoge nedoumice, tako da smatramo da će za učenike biti jednostavno da popune aplikaciju. Oni treba da unesu samo osnovne podatke, a na osnovu njih, kod nas se evidentiraju ocjene, svjedočanstva i matični broj iz centralnog registra. Dakle, sve što je potrebno za upis sadržano je na aplikaciji, odmah nakon što unesu svoje osnovne podatke”, rekla je Đonović.
Prijavljivanje za upis počinje 29. juna i traje do 2. jula u 15 sati. Treba napomenuti da se tokom ovog roka, aplikacija može uraditi u bilo koje vrijeme od 00 do 24h.
“Gimnazija će svakog dana u 16h objavljivati rang listu prijavljenih kandidata, koji su se prijavili do 15 h tog dana. Pored rang liste, kada se prijave elektronski, učenici će biti u prilici da vide koliko je prijavljenih učenika za opšte, ili filološko odjeljenje i koliko imaju poena, tako da će moći da prate svoj status i eventualno ga promijene. To im omogućava da se, ako su ispod crte, prijave za neku drugu školu”, kaže Slavica Vujović.
Prilikom ulaska na aplikaciju treba odabrati Gimnaziju “Niko Rolović”, a zatim čekirati neka od dva ponuđena smjera: opšti, ili filološki. Slijedi odabir ponuđenih izbornih predmeta. U slučaju da je neki od podataka pogrešno unesen, ili je netačan, učenici treba da dođu u zgradu Gimnazije, kako bi se uradila ispravka.
Direktorka Gimnazije Marija Đonović i pedagoškinja Slavica Vujović prokomentarisale su rad škole tokom epidemije korona virusa, kao i realizaciju nastave na daljinu.
“Iako nas je epidemija korona virusa zatekla iznenada, vrlo brzo smo se snašli, zahvaljujući smjernicama koje smo dobili od Ministarstva prosvjete, ali i našim profesorima koji su željeli da se uklope u nove trendove, novi način odvijanja nastave. Pribojavali smo se da će se sve to teže odvijati i da će organizacija biti jako teška. Na naše iznenađenje, sve je teklo bez problema, na zadovoljstvo učenika, profesora, ali i roditelja. U početku je obim rada bio veći, ali smo vrlo brzo utvrdili pravu mjeru. U kolektivu je dosta profesora koji su se vrlo lako prilagodili, organizovali putem Viber grupa, kako profesorskih tako i učeničkih. Koristili smo i razne platforme koja nam je ponudilo Ministarstvo, kao i brojne druge platforme i aplikacije. I koliko god da smo bili kritični prema telefonima i korišćenja računara u zabavne svrhe, u situaciji epidemije to se pokazalo dobrim jer su djeca obučena za korišćenje novom tehnologijom. Iz ove situacije stekli smo i drugačija iskustva, a na osnovu razgovora sa učenicima i profesorima, konstatovali da ćemo mnogo toga koristiti u daljem radu, počevši od viber grupa, jer je komunikacija i dolaženje do odgovora na brojna pitanja tako mnogo jednostavnija i efikasnija, iako živu riječ u učionici ništa ne može kompletno i valjano zamijeniti”, objasnile su.
Pedagoškinja Slavica Vujović kaže da je reakcija učenika i nastavnika kada je odlučeno da se pokrene online nastava, prihvaćena sa radošću.
“Izgledalo je kao da su svi jedva dočekali, da se nastave društveni odnosi, pa makar i putem interneta. Primjenjivani su različiti pristupi. Neki profesori su iz prevelike želje da se pokažu na tom polju možda i previše zahtijevali od djece; učenici su željeli da se istaknu, tako da je u jednom trenutku bilo preobimno. Vrlo brzo smo, međutim, zamolili profesore da djeci ne daju previše domaćih zadataka i da par puta nedeljno kontaktiraju sa njima. Tokom ovog perioda, primijetili smo i da su se učenici, koji nisu bili tako odgovorni u redovnoj nastavi, mnogo više istakli nego na časovima u školi. Ima djece koja imaju tremu pred odjeljenjem, a koja posjeduju kreativne sposobnosti, koje dolaze do izražaja u ovakvom vidu nastave”, kazala je Vujović.
Ona je iz obilja kreativnih i zanimljivih sadržaja, izdvojila i dva dokumentarna filma, koja su uradila dva učenika barske Gimnazije, a koji su objavljeni na školskoj fejsbuk stranici. Jedan, na temu “Drugi svjetski rat u svijetu” u trajanju od 17 min, a drugi “Svjetski rat u Jugoslaviji” u trajanju od 45 min. Vujovićeva je sa ponosom istakla da bi se ovi filmovi mogli koristiti i kao edukativan materijal.
Direktorka Marija Đonović navela je da su tokom epidemije posebne emocije i osjećanja bile usmjerene ka maturantima – “To je posljednja godina Gimnazije, koja je uvijek nekako i najljepša, kada se naše veze i prijateljstva učvršćuju”.
“Maturski ispiti su završeni, slijedi podjela maturskih diploma 27. juna. A zatim, matursko veče. Anketirali smo učenike, a njihovi odgovori pokazali su da žele da imaju imaju matursku proslavu. Termin proslave je pomjeren za mjesec dana kasnije nego što je uobičajeno. Jedan broj učenika ide u inostranstvo da upiše fakultet i radi prijemne ispite, što im i jeste prioritet nakon polaganja mature, tako da je orjentacioni termin maturske večeri – 18. jul. To je sredina ljeta. Ove godine, biće održano bez defilea, ali ostaje da vidimo šta će biti do kraja. Izašli smo u susret našim maturantima, uvijek smo tu za za njih da se dogovorimo, nadamo se da neće biti nekih promjena i da im ništa neće poremetiti to zadovoljstvo”, zaključila je direktorica barske Gimnazije.
