Barani mogu biti zadovoljni rezultatima tretiranja palmi protiv palminog surlaša, ali borba na tom polju ne prestaje. Učinak Komunalnog preduzeća je tim veći što brojne zemlje u okruženju nijesu uspjele da suzbiju ovu upornu štetočinu. To je u razovoru za Radio Bar I Bar Info istakla inženjerka hortikulture Mira Prentović.
“U drugim razvijenijim državama, palmin surlaš se pojavio mnogo ranije nego kod nas, ali čak ni u njima nije pronađeno učinkovito sredstvo kojim se on može u potpunosti uništiti. Naime, stalno radimo na suzbijanju surlaša i preventivnom tretiranju palmi. Taj zadatak su svi ozbiljno shvatili, pa je ta štetočina, iako za mali procenat, ipak manje prisutna nego ranijih godina”- ističe Prentović.
Barsko Komunalno preduzeće je, kada je ova problematika u pitanju, sigurno najuspješnije u Crnoj Gori. Iako Bar ima mnogo veći broj palmi od svih ostalih primorskih opšina (1.260), uspjeli su da sačuvaju najveći broj stabala. Proteklih godina od surlaša je stradalo 80 palmi.
“Ne treba zaboraviti da je veliki broj palmi uništen 2017. godine i to zbog za naše podneblje ekstremno niskih temperatura. Te zime živa se spuštala i na minus pet stepeni. Od velikog značaja je svakako bilo to što je Opština Bar u pravom momentu prepoznala nužnost ulaganja sredstava u njihovu zaštitu. Taj trend je nastavljen i narednih godina, pa se sve potrebne mjere primjenjuju pravovremeno”, zadovoljna je Prentović, koja naglašava da bi bez tog dekorativnog, lijepog drveta Bar izgubio prepoznatljivu hortikulturnu vizuru.
U gradu pod Rumijom, ali i na čitavom primorju, najzastupljenije su kanarske palme. Iako tu vrstu palmin surlaš najaviše napada, ni lepezaste nijesu u potpunosti pošteđene, pa tako, objašnjava inženjerka hortikulture, u situaciji kada u blizini nema kanarskih, ova štetočina napada i druge palme. Ove godine u Baru surlaš je uništio tri lepezaste palme.
U više navrata su iz Komunalnog preduzeća upućivali molbu sugrađanima koji u svojim vrtovima imaju palme da ako primijete neke promjene na drvetu, koje bi mogle ukazivati da ga ugrožava palmin surlaš, odmah reaguju…
“Bilo je poziva savjesnih građana koji u svojim vrtovima imaju palme. Međutim, brojni su oni kojima je tretiranje stabla protiv palminog surlaša skupo, pa biraju da ne prijave problem. Na drugoj strani, mnogo stradalih palmi nalazilo se u okućnicama i privatnim vrtovima vikendaša koji nijesu redovno dolazili”, objašnjava Prentović.
Palme se tretiraju u skladu sa Akcionim planom i preporukama fitosanitarne uprave, sa čijim predstavnicima su nadležni u lokalnoj upravi i Komunalnom preduzeću u stalnom kontaktu. Iako se standardi poštuju, preparati, ipak itekako loše utiču na pčele i ostale organizme koji sa njim dođu u neposredan kontakt.
“Hemijsko tretiranje palmi je tokom ljeta obavljano od ponoći do jutarnjih časova. Praksa je da redovno posredstvom medija obavještavamo građane i držaoce pčela o lokaciji tretiranja palmi, ne popuštamo ni da navedemo preparate i koja je njihova aktivna materija, te koliko traje radna karenca preparata”, kaže Prentović.
Osim tretmana palmi, ovih dana radnici Komunalnog preduzeća angažovani su i na poslovima sakupljanja opalog lišća, orezivanju i okopavanju biljaka, a uskoro će početi i sa orezivanjem palmi.
“Veoma bitno je palme orezati u terminu kada nastupe niže temperature- od kraja decembra do polovine februara. Nakon tog perioda, bolje ih je i ne orezati, nego ih orezivati na proljeće, jer crveni palmin surlaš detektuje palme na 900 metara razdaljine”, preporuka je naše sagovornice.
