Gost Vjere Knežević Vučićević u emisiji Sunčanom stranom ulice bio je komercijalni direktor Barske plovidbe, Tihomir Mirković.
RB/BI: Gospodine Mirkoviću, kakva je trenutna situacija u Barskoj plovidbi – u kojoj mjeri ste zadovoljni poslovanjem kompanije?
Mirković: Barska plovidba osnovnu djelatnost ostvaruje od najma brodova „Bar“ i „Budva“ i još nekih dodatnih aktivnosti. Veoma smo zadovoljni učinkom koji stvara izdavanje brodova na međunarodnom tržištu, s obzirom da je saradnja sa danskom kompanijom „Norden“ vrlo kvalitetna. Iskoristili smo dobar momenat i ostvarili izuzetan poslovni rezultat (možda najbolji od kada ovi brodovi posluju) zbog veoma dobrih ugovora koje smo sa tom kompanijom postigli krajem prošle i početkom ove godine. Zahvaljujući tome tekuće obaveze izmirujemo redovno, a uspjeli smo i da u crnogorski budžet vratimo dio sredstava koje smo u ranijem periodu pozajmljivali od države.
RB/BI: Sa kojim obavezama i odgovornostima se, s aspekta komercijalnog direktora, u ovim turbulentim vremenima najteže nositi, sa kojim izazovima se najteže uhvatiti u koštac?
Mirković: Poznato je da Barska plovidba internacionalna kompanija koja poslovnu aktivnost najvećim dijelom ostvaruje na međunarodnom tržištu. To tržište je veoma promjenljivo. Napominjem, pri tom, da smo u svjetskim razmjerama mala kompanija koja ima samo dva broda, pa ne možemo uticati na stanje na tržištu, već mu se moramo prilagođavati. Tržište zavisi od brojnih faktora i globalnih dešavanja, pa promjene nije lako izdržati. Sve što se po pitanju privrednih aktivnosti i kretanja roba svjetskim morima dešava, ratna dešavanja… utiče na pomorsko tržište i odražava se na naše poslovanje.
RB/BI: Već 20 godina ste među čelnim ljudima kompanije. Na koje odluke i poslovne poteze ste najponosniji, a koje je bilo najteže donijeti i sprovesti?
Mirković: Upravo ove godine mi je jubilej – dvije decenije sam u Barskoj plovidbi. Startovao sam od samog početka – pripravničkog staža, radio sam u nekoliko službi u okviru kompanije, pa sve do čelnih pozicija… Nije uvijek bilo lako, a interesantno je da mi u kompaniji stalno slušamo prognoze kako će Barska plovidba propasti, kako nema budućnosti, kako je pitanje šta će donijeti sljedeća godina… Ipak, uspijevamo da svojim radom takve slutnje i nagovještaje demantujemo. Najponosniji sam na činjenicu da je kompanija, i pored brojnih izazova, uspijevala da obezbijedi opstanak, da redovno izmiruje sve obaveze, nadoknade zaposlenima… Nikada nismo imali problema sa kašnjenjem plata zaposlenima, posadi, uspjeli smo da konstantno angažujemo svoje brodove, nikada nismo imali odsustvo brodova zbog kvara ili drugih problema. Sve smo rješavali u roku, brodovi su imali kontinuitet plovidbe, za šta smo svi zaslužni – od menadžmenta, uprave, do svih zaposlenih. Ponosni smo što je to tako.
RB/BI: Jeste li zadovoljni u kojoj mjeri Barska plovidba prati savremene trendove poslovanja i da li je konkurentna na tržištu?
Mirković: Nastojimo da se prilagođavamo stanju na tržištu. Sa dva broda kojima raspolažemo možemo da pokušamo da odgovorimo brojnim izazovima. Konkurentni smo u smislu što funkcionišemo i svih ovih godina opstajemo uprkos brojnim privrednim nedaćama.
RB/BI: Od kada je, u saradnji sa hrvatskom „Jadrolinijom“ uspostavljena linija Bar-Bari-Bar, aktuelno je pitanje zašto tu liniju ne opslužuje brod u vašem vlasništvu i kako država ne prepoznaje njen značaj za cjelokupnu privredu na način što će vam finansijski pomoći u nabavci sopstvenog broda?
Mirković: To je za sve slušaoce Radio Bara i čitaoce portala Bar Info, a pogotovo Barane, najinteresantnije pitanje. Barska plovidba je 2016. godine bila prinuđena da proda brod „Sveti Stefan 2“ koji je poslovao na liniji Bar- Bari. Brod je prodat jer je naše klasifikaciono društvo „Bureau Veritas“ otkazalo klasu brodu. Iz tog razloga nismo mogli da produžimo papire, pa smo ga prodali u staro željezo. U tom momentu, pa sve do danas, Barska plovidba, nažalost, nije uspjela da obezbijedi sredstva za kupovinu sopstvenog putničkog broda. Zato smo bili prinuđeni da nađemo poslovnog partnera koji će, u saradnji sa nama, nastaviti da spaja obale Crne Gore i Italije. Pronašli smo ga u kompaniji „Jadrolinija“ iz Rijeke, koja od ljeta 2017. godine održava ovu liniju. Imamo ugovor sa njima, koji produžavamo na godišnjem nivou. Kompanija konstantno prati tržište putničkih brodova sa željom da pronađe brod koji bi karakteristikama odgovarao ovoj liniji. To bi bio brod koji bi mogao prevoziti 1.000 do 1.100 putnika, primao bi oko 250 vozila (automobila) ili 35-40 kamiona, gaz mu ne bi smio prelazio šest metara (zbog dubine akvatorijuma u Luci Bar), dužine 130 do 140 metara (zbog dužine Gata V, gdje se putnički brod vezuje) i, naravno, brod koji bi ispunjavao i sve ostale standarde po pitanju sigurnosti i bezbjednosti plovidbe. Investicija u takav brod, čak i kada su u pitanju oni od 25 i više godina starosti, kreće se iznad deset miliona eura. Barska plovidba nema sopstvenih sredstsva da kupi takav brod. Razmišljali smo o kreditnom zaduženju kod neke od poslovnih banaka, međutim, zbog činjenice da se Barska plovidba već dosta zadužila kupovinom dva teretna broda „Bar“ i „Budva“ (koji su koštali 46 miliona i 400 hiljada eura) a kredit prema kineskoj Exim banci dosta otežano vraćamo, banke nisu prepoznale interes da nam odobre još jedan kredit za kupovinu broda. Naravno, smatramo da bi od strane države Crne Gore trebalo da bude prepoznat značaj ovakve investicije. Ipak, za sada nismo uspjeli da pronađemo način da od strane države obezbijedimo podršku. Međutim, ne želim da svalim krivicu na državu tvrdnjom da ona ne želi ili neće da obezbijedi ta sredstva. Vjerujem da je država pod velikim pritiskom od strane brojnih tražilaca sredstava, jer u Crnoj Gori svi zahtijevaju da im upravo ona pomogne i izađe u susret. Na drugoj strani, siguran sam da će vremenom značaj ove linije biti prepoznat, iako nije atraktivna kao što je nekada bila. Ipak, bez obzira na to, ima širi društveni značaj, kako za opštinu Bar, tako i za cijelu Crnu Goru, jer smo njome otvoreni prema Evropi, dovozimo putnike, turiste, lovce kojima su interesantna naša lovišta. Sve to je čini značajnom za našu privredu, lokalnu zajednicu, pa sam stava da treba ozbiljno razmisliti da se nađe neki model državne pomoći. S obzirom da od skoro imamo novi Odbor direktora, razmišljamo u pravcu da se sredstva za kupovinu ovog broda eventulno obezbijede posredstvom IPA projekata. To je ideja koja datira još od ranije, međutim sredstva iz IPA fondova su uglavnom bila namijenjena za nekomercijalne investicije, pa je pitanje da li novac za ovu izrazito komercijalnu investiciju možemo obezbijediti na taj način. Iskreno želimo da se sirene našeg putničkog broda, koji vije našu zastavu, čuju ispred luke Bar.
RB/BI: Novost koja će, vjerujem, obradovati Barane i njohove goste je da je nakon dužeg perioda ponovo otvoren restoran „Marina“.
Mirković: Ranije smo u više navrata imali zakupce tog restorana koji, nažalost, nisu uspjeli da pronađu ekonomski interes da ostanu u tom biznisu. Uslijedio je period kada dvije-tri godine nismo uspjeli da nađemo nikoga ko je zainteresovan da uzme restoran u zakup, iako se radi o izuzetno atraktivnom prostoru sa izvanrednim pogledom, možda i najljepšim u Baru… Prije 20-ak dana smo započeli saradnju sa ovdašnjom kompanijom „Plavi Jadran“. Radi se o Baranima koji su svima dobro poznati, iskusni su ugostitelji, pa vjerujmo da će restoran „Marina“ pod njihovim rukovodstvom zaživjeti na pravi način. U kompaniji smo veoma zadovoljni načinom na koji su uspjeli da ožive prostor i na dobrom su putu da mu vrate stari sjaj.
RB/BI: Za kraj, gospodine Mirkoviću, kakva je perspektiva Barske plovidbe?
Mirković: S obzirom da za otprilike mjesec predstoje pregovori za dva nova broda, i pored činjenice da je tržište za teretne brodove u padu, očekujemo da ćemo uspjeti da ugovorimo nove najamnine za naše brodove na nivou koji će obezbijediti i rentabilnost i profitabilnost poslovanja. Optimista sam i vjerujem da će Barska plovidba nastaviti svoj život i funkcionisanje i, ako bude sreće, da ćemo uspjeti da dođemo i do sopstvenog putničkog broda.
