Mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije danas je, povodom pravoslavnog praznika – Nedjelje Svih svetih – služio liturgiju na temeljima starohrišćanske crkve na Velikom Pijesku.
Danas je proslavljena i slava ovog vjerskog objekta, posvećena Svim Svetim.
Mitropolit Joanikije je pojasnio da praznik Nedjelja Svih svetih dolazi poslije Pedesetnice i da je vezan za silazak Svetog Duha: “Današnji praznik je slika Carstva nebeskoga jer tek će u njemu zasijati Sveti, po Jevanđelju Božjem, kao sunce i njihov život projaviće svu svoju slavu, jer su mnogi među Svetima, skoro svi, pretrpjeli u ovome vijeku stradanja i gonjenja, nerazumijevanja i blaćenja”.
Mitropolit Joanikije je istakao da je crkva Svih svetih na Velikom Pijesku “zapravo starohrišćanski korijen, a da se pred našim očima ona otkriva blagodareći darodavcu Džepu Đuroviću koji je od srca i sve duše ovo parče zemlje koje se vodilo na njega vratio Crkvi”.
“On je dobro shvatio da svetinja pripada Bogu i Crkvi, i hvala mu na tome što je u ovim vremenima učinio to veliko djelo. Mogli bi se na njega ugledati mnogi drugi, kako je postupio on, tako bi i mnogi drugi trebali da postupe”, rekao je mitropolit Joanikije.
Po njegovim riječima, ova svetinja na Velikom pijesku je “čudom Božijim izronila iz dubina zemlje i projavila svoju svetost” i “gledajući njene temelje mi se udubljujemo u istoriju i obnavljamo pamćenje naše hrišćansko”: “Vidimo da smo nakalemljeni na starom korijenu hrišćanskome. Ove crkve koje su podignute prije Nemanjića, ima ih veliki broj na primorju i po sjeveru, svjedok su naše vjere da nijesmo postali hrišćani u vrijeme Svetoga Save nego mnogo ranije. Istina, tek od vremena Svetoga Save vidi se da smo potpuno prihvatili sveto pravoslavlje, onako kako treba, i da smo postali uistinu hrišćanski narod”.
Mitropolit Joanikije je najavio da će brzo započeti obnova crkve, čiji su temelji otkriveni zahvaljujući trudu arheologa Mladena Zagarčanina:
“Svakako gledaćemo da uradimo sve u skladu sa zakonom, da dobijemo odgovarajuće dozvole i papire jer mi nikada nijesmo željeli da se ponašamo kao necivilizovan narod. Jedino što je bilo i takvih momenata da nije bilo dobre volje od strane naših vlasti da se izađe Crkvi u susret, pa smo morali ponekad graditi nešto i ne čekajući nikakve dozvole, jer ne možemo dozvoliti da nas neko zatvori u kavez i ne da da živimo i radimo”.
