Gošće Radio Bara bile su gimnazijalke Anja Milić, Rejhana Zejnilović i Andrea Karanikić, koje su na nedavno održanom državnom takmičenju “Mladi ekoreporteri” koje je organizovala NVO EKOM pod pokroviteljstvom Fondacije za ekološku edukaciju, osvojile nagrade za ekološki aktivizam. Govorile su o radovima sa kojima su ove godine konkurisale na poziv EKOM-a, kakvu poruku šalju, od kada datira i zbog čega, njihovo interesovanje za ekologiju i zdravu životnu sredinu.
“Moramo djelovati sada, jer naša i budućnost narednih generacija, zavisi od naših postupaka, a priroda vapi za drugačijim tretmanom i odnosom”, naglašavaju ove pametne, mlade gimnazijalke, koje ulivaju povjerenje i nadu da ovaj svijet, ipak, može da krene u dobrom pravcu, iako često to ne izgleda tako. Najveći podsticaj dobijaju od svoje profesorice Jadranke Tršić. Činjenica da se takmičenje održava po sedamnaesti put, a da je Gimnazija “ Niko Rolović” učestvovala čak 16 puta i gotovo uvijek osvajala nagrade, dovoljno govori o posvećenosti ovoj problematici i kontinuiranoj ekološkoj edukaciji u renomiranoj barskoj obrazovnoj ustanovi.
Rejhana Zejnilović osvojila je prvo mjesto za fotografiju “Žedna zemlja”, sa kojom će se predstaviti i na međunarodnom takmičenju u Kopenhagenu.
“Do sada sam bila učesnica državnog takmičenja iz biologije, a po prvi put sam se prijavila na konkurs za mlade ekoreportere. Ideju mi je dala profesorica Jadranka Tršić, i mogu reći, da smo zajedno došle do dobrog rezultata. Fotografija ‘Žedna zemlja’ je upečatljiva i alarmantna. Prikazuje zemlju koja je ispucala, što je, nažalost, sve učestalija pojava, i to na zemljištu koje je močvarno, u ulcinjskoj solani, prostoru na Ramsar listi zaštićenih područja Crne Gore. Drastične promjene temperature isušuju zemljište, što prouzrokuje njegovo sušenje i pucanje. Mislila sam da je konkurs savršena prilika da skrenemo pažnju na ovaj, sve izraženiji problem”, kazala je Rejhana.
Treće mjesto osvojili su Anja Milić i Nikola Đenđinović za eko film “Mlinovi melju plastiku”.
“Ideja je, takođe, potekla od profesorice Jadranke Tršić, koja nam je ispričala da su ovi mlinovi u XIX vijeku mljeli žito, a danas plastiku. Malo građana za to zna i naša namjera je bila da pokušamo da riješimo ekološki problem, mlinovima povratimo pređašnju funkciju i valorizujemo ih u turističke svrhe. Obradili smo sva tri mlina, koji se nalaze na rijeci Vranštici, a film smo Nikola i ja sami snimili. Bilo bi lijepo da se u njihovoj neposrednoj blizini otvori restoran, u kojem bi se služila tradicionalna jela stanovnika Brce, napravljena od brašna samljevenog u starim mlinovima. Da našu zamisao zaista želimo da sprovedemo u djelo, potvrđuje i to što smo se obratili Upravi za zaštitu kulturnih dobara, sa zahtjevom da mlinovi budu proglašeni za kulturno dobro, što je prvi korak ka ostvarenju tog cilja”, objasnila je Anja.
Andrea Karanikić, koja je sakupila 50 kg PET plastike na Volujici, nagrađena je za ekološki aktivizam.
“Od najranijeg djetinstva, sa roditeljima i bratom, svaki vikend provodim u prirodi. Vidjela sam da je naša okolina zatrpana smećem, što me je podstaklo da svaki put kada odemo na izlet, ponesem i kese kako bih sakupila smeće na koje naiđemo. Očito da izletnici flaše od sokova, vode i svega ostalog što ponesu sa sobom, nakon upotrebe, bace i ostave u prirodi. Najčešće se radi o materijalima koji ne mogu da se razgrade i postanu, eventualno, prirodno đubrivo već naprotiv, zagađuju okolinu. Drugi problem jeste, kada već sakupimo, gdje odložiti otpad. Ove godine, NVO ‘Zeleni talas’ organizovala je akciju ‘Ulazimo u čistiju 2024’, a poziv je vidjela naša profesorica Jadranka Tršić, čime nam je cijeli posao bio olakšan, jer smo tačno znali gdje i kako da smjestimo smeće koje sakupimo”, kazala je Andrea Karanikić, koja je, uz podršku brata i roditelja, danima, po nekoliko časova, sakupljala plastični otpad na Volujici, sortirajući ga prema pravilima koje su diktirali uslovi konkursa. Ono što je uočljivo, naglasila je Andrea, jeste da otpada ima mnogo, posebno na uvali Bigovica, koja je veoma atraktivna za posjetioce.
“Gostovanje u vašem programu, dobra je prilika da uputimo apel sugrađanima, ali i turistima, da što više šetaju i upoznaju našu okolinu, uživaju, ali i pokupe smeće za sobom,” istakla je Andrea.
Da je naša sredina ozbiljno ekološki narušena, slažu se i Anja Milić i Rejhana Zejnilović.
Anja Milić je ekologijom počela da se bavi u devetom razredu osnovne škole, kada je, uz mentorstvo profesorice Jelene Barjaktarović svoj ekološki rad posvetila Golom brdu, koji je osvojio peto mjesto na takmičenju u Kopenhagenu.
“Tada sam shvatila koliko je ekologija važna i kakva nam opasnost prijeti ako ne promijenimo svijest. Mi sebe nazivamo ‘ekološkom državom’, a postavlja se pitanje da li to zaista jesmo. Nadam se da će Andrein, Rejhanin rad, na kraju moj Nikolin, podstaći ljude na razmišljanje i drugačiji odnos prema okolini. Takođe, da će se pridružiti aktivistima u brojnim akcijama, koje zahtijevaju i vrijeme i rad, ali donose ličnu satisfakciju i zadovoljstvo. Kada sam počela sa ekološkim aktivnostima, osjetila sam čar tog angažmana, ali i neodoljivu potrebu da nešto promijenim na tom planu, da se čuje i moj glas. Ako jedan čovjek pokrene nešto, mislim da to može uticati i na druge da bude začet sveopšti talas promjena, pozitivnog razmišljanja i akcije. To je ekološki patriotizam, i ako u tom smislu čuvamo svoju državu, čuvaćemo je i na svaki drugi način”, poručuje Anja Milić.
Ona je, kao i njene drugarice, odlična učenica, aktivna i na drugim poljima, a posebno ističe ljubav prema umjetnosti i ono što je naučila u slikarskom ateljeu Dalibora Dada Ćetkovića i njegove supruge Jasmine, što joj je koristilo i kada je riječ o ekološkom aktivizmu i izradi ekoloških filmova.
Za sada, još uvijek, mladi ljudi, njihovi drugari, nijesu u dovoljnoj mjeri zainteresovani da im se pridruže jer, kako ističe Andrea, njih je sramota da se sagnu i pokupe smeće.
“Međutim, nikad nije kasno da krenemo, počev od čišćenja svog dvorišta, školskog, a zatim plaža i uopšte, kompletne naše okoline, jer moramo biti svjesni da to činimo zbog sebe, da bi živjeli u zdravoj sredini, ali i za buduće generacije prema kojima imamo odgovornost”, upozorava Andrea.
Rejhana, koja takođe, od najranijeg djetinjstva puno vremena provodi u prirodi, vrlo brzo je uvidjela da odnos ljudi prema okolini nije adekvatan.
“Klimatske promjene su dokaz da se ne odnosimo s pažnjom prema prirodi. Dovoljno je to vidjeti i uvjeriti se kod drastičnih vremenskih promjena, koje utiču na naš svakodnevni život. Moramo djelovati u sadašnjosti da bi poboljšali budućnost, jer ona zavisi od naših trenutnih postupaka. Moramo djelovati sada, a ne samo praviti planove za neko buduće vrijeme”, zaključuje Rejhana Zejnilović, čiji će se prvoplasirani rad na državnom nivou, takmičiti u veoma jakoj konkurenciji na svjetskoj smotri mladih ekologa u Kopenhagenu, kao i eko film koji su uradili Anja Milić i Nikola Đenđinović.
Sve tri su složne da je uloga profesora i pedagoga u svemu, pa i u ekološkoj tematici veoma važna. Za sve njihove uspjehe zaslužna je profesorica Jadranka Tršić, bez čije energije, posvećenosti i dostupnosti za njih – 24 sata, kako naglašavaju, ne bi postigle ovako značajne rezultate.
