Uticaj vještačke inteligencije na razvoj gejming industrije jedna je od tema o kojima se diskutovalo na panelu u sklopu „Montenegro Future festivala“ i „European Gaming Summit“ koji se ovog vikenda održava u Baru.
Razvoj vještačke inteligencije (AI) je teško ispratiti i regulisati, što ima višestruk uticaj na svijet video igara i elektronskih sportova. Neki od benefita su mogućnost razvoja video igara, personalizovano iskustvo za igrače i savremenizcija već postojećih gejming svjetova.
Prijetnju predstavljaju neregulisani zakoni koje je jako teško napisati i usvojiti, malverzacije i personalizovani botovi koji mogu negativno uticati na doživljaj i iskustvo strastvenih igrača video igara i elektronskih sportova.
To su zaključci sa panela koji je moderirao Luka Trbović i postavio pitanje – „Šta za vas znači vještačka inteligencija?“ koje je paneliste odvelo u diskusiju o brojnim aspektima ovog tehnološkog fenomena kao što je sajber bezbjednost.
“AI je, u suštini, gomila ‘ako’ pitanja, ‘ako’ izjava koje imaju određene ishode. Čitava poenta AI je od toga da pomogne istražiteljima koji traže rješenja i rješenja koja dođu od AI će, ili bi trebalo, da budu od koristi za društvo i čovječanstvo. Za mene, ja koristim AI u potrazi za rješenjima koja neće koristiti samo meni već i drugim ljudima. Takav pristup uzimamo pri razvijanju naših AI modela preko tema seksizma, suicida, rasizma i tako dalje. Ovo je za boljitak društva u novom digitalnom dobu”, istakao je Lance Mud, koosnivač i šef razvoja u „Samurai Labs“, član osnivača i sportski direktor USEF, član Borda direktora IESF, SAD
“AI je alatka. Alatka koju učiš da koristiš i u zavisnosti od toga kako je koristiš mijenja ono što sa njom radiš. Dakle, recimo, danas to koristimo u gejming industriji nasuprot samo mašinama koje su ranije postojale, da stvorimo ličnosti likova, što je smiješno. Onaj lik iz ‘Counter strikea’ kojeg si htio da spasiš, više nije statua, ima život, ima posao. Jednostavnim riječima, mijenja korisničko iskustvo, daje mnogo prilika i scenarija i tako dalje. Još jedno polje na kojem koristimo AI je menadžment fajlova, podataka. Korisna je alatka i ovo su dobre stvari za koje koristimo AI i od kojih sada imamo koristi” , naveo je Ivan Šoć, osnivač i projekt menadžer kompanije “Five grupa”, Crna Gora.
“AI je vjerovatno posljednji marker, posljednji korak pa postindustrijskoj revoluciji koja se zakuvavala. Prisjetimo se industrijske revolucije u 19. vijeku kada su dolazile mašinerije, pa smo dobili internet, stvari su postale mnogo brže. Sada, kako stoje stvari, postindustrijska revolucija će biti još brža. Mislim da niko ne razumije šta je AI zapravo, većina nema odgovor ni na pitanje šta je elektricitet, ali znamo da je crna kutija. Crna kutija za koju mi smatramo da će biti uvrštena u naše živote. Ja mislim da će se mijenjati dramatično i desiće se ta promjena paradigme. Ovo je taj instrument za postindustrijsku revoluciju koja će nam promijeniti živote tako što će nam oduzeti brojne stvari kao ljudskim bićima i stvoriti potpuno novi pristup našim životima koji još uvijek ne razumijemo”, zaključio je Ignat Bobrovich, izvršni direktor i osnivač „Passport.GG“, Estonija.
