Nasilje nad starima, nažalost, dio i naše svakodnevice

Nasilje nad starijima je fenomen koji postoji i u Crnoj Gori, dobro je čuvana porodična tajna, a starija lica jako rijetko, odnosno, gotovo nikada ne prijavljuju nasilje zbog osjećaja stida i prevelike vezanosti za članove svoje porodice, tj. one od kojih trpe nasilje- zaključak je skupa koji je Crveni krst Bar organizovao povodom Međunarodnog dana protiv nasilja nad starijima.

Skup je održan u Sali 10+ Opštine Bar, a pored predsjednice Skupštine Opštine Bar mr Milene Božović, prisustvovali su mu predstavnici institucija i organizacija koje se bave starim licima- Osnovnog suda Bar, Centra za socijalni rad za Bar i Ulcinj, Ministarstva unutrašnjih poslova – PJ Bar, Udruženja penzionera Bar, pravnici iz javnog sektora, korisnici i mediji.

Predsjednica SO Bar mr Milena Božović u uvodnoj riječi je kazala da zlostavljanje starijih osoba predstavlja tihu epidemiju u svim društvenim zajednicama svijeta, te da se o tome javno ne govori.

„Nasilje je kršenje temeljnog ljudskog prava, te predstavlja odgovornost i pojedinca i društva. Prevencija nasilja nad starijim osobama je važna, kako bi im mogli osigurati dostojnu starost, pružanjem materijalne sigurnosti, i uopšte, unaprijeđenja kvaliteta života. Država ima pravo i obavezu preduzeti potrebne mjere da bi spriječila nasilje u porodici, odnosno smanjila i olakšala njegove posljedice“, kazala je Božović pozdravivši Crveni krst kao organizaciju koja daje velik doprinos u poboljšanju i olakšanju životnih uslova najstarijoj populaciji.

Sekretarka OO Crvenog krsta Bar Zorica Crnčević, predstavila je usluge koje ova institucija pruža starijim osobama koje žive same na gradskom i seoskom području, imaju preko 65 godina, bolesne su i usamljene, te njihove potrebe, kao i stepen ugroženosti. Pored toga, predstavljene su i usluge geronto- domaćica i volontera, ali i kluba za starija lica, kroz aktivno i zdravo starenje.

„Cilj nam je da korisnici kroz naše usluge bolje žive, da im poboljšamo i olakšamo svakodnevni život, da budu zadovoljni, a naše usluge što kvalitetnije, servisi jači i da do starijih korisnika podrška stiže onda kada im je najpotrebnija. Naravno, Crveni krst to ne može sam da radi, već uz podršku Opštine Bar i drugih institucija – Crvenog krsta Crne Gore i nadležnih državnih organa. Mi smo izuzetno ponosni na sve ono što radimo kada su u pitanju starija lica i koliko se, ustvari, brinemo o njima“, istakla je Crnčević.

Kada je riječ o nasilju nad starijim licima, Crnčević je kazala da je Crna Gora izuzetno tradicionalna sredina, kao i da nemamo svijest o tome da u našoj opštini i državi postoje oblici nasilja nad starijim osobama.

„Do skoro smo smatrali da je porodično nasilje opšte – društveno i socijalno prihatljiva pojava i da je to stvar porodice kojoj se dešava. Imamo jako unaprijeđene zakone kad je u pitanju zaštita žrtve od nasilnika, međutim, oni se jako teško primjenjuju i veoma je teško dokazati nasilje, naročito kada se radi o nasilju nad starijima. Postoji pet oblika nasilja nad starijim licima, a prema riječima predstavnika Centra za socijalni rad i drugih institucija koji se bave ovom problematikom, izdvojilo se psihičko nasilje. Najveći broj žrtava među starijima su žene, nasilnici su uglavnom najbliži članovi porodice, a nasilje se najčešće dešava upravo u porodičnom ambijentu gdje žrtva živi i jako se teško dokazuje. Često ne postoji ni volja, ni želja, niti snaga žrtve da prijavi nasilje, pogotovo u još uvijek tradicionalnom društvu kao što je naše“, objasnila je Crnčević.

Ona je dodala da moramo razvijati servise, međugeneracijsku solidarnost i društvenu odgovornost prema onima koji su najslabiji.

Članica Upravnog odbora Crvenog krsta Bar Branka Vlahović kazala je da najvažnije da smo počeli da brinemo i razgovaramo o brizi za najstarije, a ne samo da obilježavamo Dan starih.

„Ne radi se samo o tome da ih zaštitimo od nasilja, već i da ih sačuvamo od zaborava, napuštanja, nedovoljne pomoći i od najgoreg osjećaja koji ljudi mogu da dožive – da više nikome nijesu potrebni. Najbolje bi bilo, ako bismo uspjeli kao društvo da shvatimo koliki su resursi starijih ljudi, jer ne znači da oni, iako su završili svoj radni vijek, treba da budu zaboravljeni. Još uvijek mogu sve nas da nauče i mnogo toga da pruže ovom društvu. Treba na pravi način da koristimo to njihovo znanje i da gradimo odnos sa njima u svakodnevici, da ih uputimo ili pomognemo ako im je nešto zatrebalo, da ne čekamo da reaguju isključivo članovi porodice“, objasnila je Vlahović.

Milena Leković, psihološkinja – voditeljka slučaja u Centru za socijalni rad, u Službi za odrasla i stara lica, kazala je da je ova institucija dužna da evidentira svaku prijavu i sumnju na nasilje. Prijava može biti usmena, neposredna, putem telefona, pismena ili anonimna.

„Po saznanju o sumnji na nasilje odmah se kontaktira žrtva, jer je jako važna participacija u planu usluga koji je obavezan. Centar za socijalni rad je na raspolaganju 24 sata dnevno – postoji dežurni telefon posredstvom kojeg se uvijek može potražiti pomoć. Žrtvama se nudi i besplatna pravna pomoć, tako da su u tom vidu zaštićeni, a veoma je važna i jednokratna novčana pomoć, koja može da posluži kao vid podrške i što je najvažnije, psiho – socijalna podrška i individualni plan usluga, kako bi se sprovelo određeno planiranje, a sve u interesu zaštite žrtve“, pojasnila je Leković.

Njena koleginica, Ivana Bošković, socijalna radnica koja radi u Službi za odrasla i stara lica, istakla je da je rad sa starima poseban izazov u Centru za socijalni rad, ali sa druge strane je i bogato iskustvo koje je neprocjenjivo u profesionalnom smislu.

„Mi u Centru za socijalni rad uvijek radimo u saradnji sa ostalim institucijama, organizacijama ili organima lokalne samouprave i naš cilj je ostanak starih u primarnim porodicama, jer smještaj u domove starih nikada ne može da zamijeni pravu porodicu. Naglasila bih da imamo odličnu saradnju sa ostalim organizacijama, naročito sa Crvenim krstom i Caritasom, jer mi nemamo razvijenu uslugu pomoći u kući, ali u saradnji sa ove dvije institucije, ta usluga se pruža našim korisnicima i u značajnoj mjeri omogućava da stari što duže ostanu u primarnim porodicama“, navela je Bošković i istakla potrebu da se u našem gradu otvori Dnevni centar, kao i prihvatilište za beskućnike koje je, smatra, prijeko potrebno.

Pjesnik, a odskora i predsjednik Udruženja penzionera Bara Rajko Joličić, kazao je da ima dobru saradnju sa svim mjesnim zajednicama u opštini i da će se truditi da olakša i poboljša život svojih najstarijih sugrađana.

Na kraju, predsjednica OO Crveni krst Bar Zorica Crnčević je kazala da je izuzetno zadovoljna kako je protekao skup, te da je otvorena jedna inače veoma zatvorena tema.

„Svi smo bili saglasni da više ne treba da držimo zatvorene oči, nego da moramo da živimo realan život i da se odnosimo prema svim negativnim društvenim pojavama vrlo odgovorno, da moramo da sarađujemo, jer, zapravo ta međusektorska saradnja daje prave rezultate. Naravno, kada je u pitanju bilo koja društvena pojava koja može da stvori lošu sliku i o nama samima, a najviše ide na štetu onih koji trpe nasilje, za rezultate je neophodna i solidarnost građana“, poručila je Crnčević.

Share.

Comments are closed.