“Posebno je zadovoljstvo biti u galeriji „Velimir A. Leković”, kada povodom Dana Opštine Bar možemo da se pohvalimo neobičnim umjetničkim djelom, kada nam se posveti jedan stvaralac koji, nažalost, ne tako često posjećuje Crnu Goru, ali smo ovom prilikom uspjeli da ga nekako dovedemo u Bar i nadam se da mu zbog toga neće biti žao”. Ovim riječima, rukovodilac barske Galerije dr Milun Lutovac, uveo je likovnu publiku u slikarski opus likovnog stvaraoca Draga Dedića, otvarajući večeras izložbu “A–letheia ili ne-skrivenost.
“Drago Dedić je čovjek, koji kao mnogi Crnogorci u sebi krije više darova, ali jedan je poseban. To je onaj gdje se odriče od govora i komunikacije, koje prenosi na papir, platno, koristeći možda ponajtežu tehniku- tuš. Iz te energije koja se sliva u mikrokosmos njegovog crteža pojavljuje se jedno veoma neobično djelo, koje je interesantno iz više razloga. Prvo, zbog činjenice da je u Crnoj Gori najteže biti dobar među svojima. Najteže je postići uspjeh na svom domaćem terenu, progovoriti u ime srca, duše u ime dara. I onda mnogi Crnogorci odlaze u bijeli svijet i u tom bijelom svijetu budu dočekani kao neka otkrovenja. Ako sam laž čuo, laž i prenosim, a čuo sam da je Drago Dedić u Parizu veoma priznat i poštovan, u mnogim je komisijama, komesar mnogih salona, a mislim da taj svijet nije svijet koji daje nekome nešto što ne zaslužuje. I onda se ponekad pitam, zbog čega to mi, u Crnoj Gori, nemamo takav osjećaj prema daru onih koji to zaslužuju, nego moramo da čekamo da ti ljudi provode vijek, kao što je Drago prveo 40 godina u Parizu, da bi ga onda, ovdje, u ovoj maloj Crnoj Gori prihvatili i rekli: to je naš naš drago Dedić”!
“Mislim da bi možda na tome trebalo raditi, treba graditi nove iskorake kada je u pitanju savremeno stvaralaštvo i pokušavati prepoznati stvari koje se pojavljuju na stvaralačkog polju, jer pored turizma koji je potreban Crnoj Gori, nema jačeg oružja za predstavljanje identiteta i onoga što Crna Gora krije, od naše umjetnosti, ne samo likovne nego i književne, muzičke i svih ostalih. Mnogo je darovitih ljudi koji su doživjeli sudbinu kao što je i Dedić”, kazao je Lutovac, koji je i autor kataloga izložbe, upriličene povodom 24. Novembra, Dana Opštine Bar.
A u katalogu između ostalog stoji:”Unutar Dedićevih djela nalazi se mitski prostor transformacije ispunjen zagonetnim formama, bojama i tihom svjetlošču u kojem se, kao iz noćnog voza, promaljaju lica i naličja zemaljskog sna i jave u svojoj misterioznoj istovremenosti. ‘A-letheia’ Draga Dedića je tačka u prostoru koja sadrži sve ostale tačke. Ko zaroni u to beskonačno stvaralačko polje, može, uz malo sreće, vidjeti sve u svemiru, iz svih smjerova i u isto vrijeme. Mali potezi tušem i perom prate puls velikog svijeta i tvore iluziju o beskonačnosti koja se nalazi unutar Dedićevog djela. Sav prostor je tu – dat i stvaran, vječno isti i neprolazan”.
Dragutin Drago Dedić je rođen 1937. godine u Orahovu kod Podgorice. Školovao se na Elektrotehničkom fakultetu u Titogradu, a studije je nastavio u Beogradu. 1967. godine odlazi za Pariz gdje nastavlja da se intenzivno bavi slikarstvom.
Prvo likovno predstavljanje imao je 1973. na grupnoj izložbi u čuvenoj galeriji „Lambert” u centru Pariza, na ostrvu Sen Lui. Od tada permanentno slika i izlaže samostalno i grupno u Francuskoj i drugim zemljama, a posebno na poznatim salonima: „Salon ACAM”, „Salon d’Automne”, „Figuration Critique”, „Salon d’Hiver”, „Salon des Artistes Independants”, „Salon de Mai”, „Salon Societe Nationale des Beaux Arts”, „Salon Comparaisons”, „Salon Societe des Artistes Francais”, „Salon Fantastique”, „Salon des Grands et Jeunes d’Aujourd’hui”.
Do sada je priredio trideset samostalnih. a učestvovao je na gotovo tri stotine grupnih izložbi u Francuskoj i inostranstvu. Dobitnik je većeg broja nagrada i priznanja za likovno stvaralaštvo.
Dedić je bio prisutan na otvaranju izložbe u barskoj Galeriji i iako nije namjeravao govoriti nakon što je dr Milun Lutovac proglasio izložbu otvorenom, obratio se publici iz potrebe da naglasi kako je:“Sve što se u Crnoj Gori misli o crnogorskim slikarima pomalo tamno, nije to iskreno. Jer svi crnogorski slikari su veliki. Među njima ima i onih koji su na svjetskom tržištu veoma skupi, a o njima se vrlo malo zna, ne onoliko koliko bi trebalo. Za mnoge slikare i talentovane ljude iz drugih umjetnosti kad izlažu po inostranstvu pitaju se odakle su, iz koje države. I iščuđavaju se kad se sazna da su iz neke male državice, koja je siromašna.Poput mene, koji sam rođen u mjestu gdje nikad nije bilo pijaće vode. Nedavno sam čuo da Crnogorci truju Skadarsko jezero i da bacaju smeće svuda pored jezera, a voda je toliko važna za čovjeka… Crna Gora ima mentalno bogate ljude i to se mora uvažavati”, istakao je Dedić.
Radovi Draga Dedića u galeriji “Velimir A. Leković” postavljeni su na oba nivoa, a barska likovna publika je u prilici da se pridruži poklonicima likovne umjetnosti koji Dedićeva djela mogu vidjeti u stalnim postavkama galerija i muzeja iz Francuske, Engleske, Njemačke, Libana, Koreje.
