Među onima koji najviše osjećaju posljedice ekonomske krize su podstanari, jer su cijene zakupa stanova značajno porasle. Na to je uticala inflacija, ali i povećana tražnja za stanovima.
Naš medij je kontaktirao više agencija koje se bave prodajom i posredovanjem, kako bi došli do podataka u kom pravcu se cijene kreću, kao i one koje to najviše pogađa – podstanare i predstavnike njihovog udruženja. Vlasnici koji stanove izdaju ne žele da o ovoj temi razgovaraju sa medijskim poslenicima.
Kada je o zakupu stanova riječ, cijene su veće za 20 do 30 odsto. Na njihov porast uticala je povećana potražnja, naročito poslije izbijanja ratnih sukoba u Ukrajini. Iako sve zavisi od opremljenosti i lokacije, generalno, teško je naći stan od 40 kvadrata za manje od 350 eura. Jednosobni stanovi izdaju se za 400 eura i više, cijena zakupa dvosobnih opremljenih stanova je oko 500 eura, a pojedini se izdaju i za 800-900 eura.
Kada je u pitanju kupovina stanova, deficitarni su mali stanovi i garsonjere, pa se kvadratni metar takvih stanova u Baru kreće od 2.000 do 2.500 eura, kvadrat jednosobnog stana je 1.700 do 2.000 eura. Nešto povoljnije, eventualno, mogu se naći stanovi koji su u potkrovlju ili prizemlju. Cijene stanova u novogradnji su, takođe, od 2.000 do 2.500 eura.
Dušan Lekić, koji se nekretninama bavio do penzije smatra da sadašnje cijene, pogotovo zakupa, nisu realne i vjeruje da je ovo stanje samo privremeno.
Iz agencije “Linas” kazali su nam da, što se placeva tiče, kupuju samo urbanizovano zemljište. Njihovi kupci su većinom Rusi i Ukrajinci, a podaci o cijenama koje koje nam je saopštio njihov predstavnik podudaraju se sa onim koje smo već dobili.
U Baru je sve više Njemaca, a spona sa njima je Mišel Bader, koji svojim sunarodnicima, kako kaže, pomaže kada su u pitanju regulisanje boravka i prevod automobila. On ističe da su cijene zemljišta oko Bara dostigle 100 eura po kvadratu, a Njemci zemljište uglavnom kupuju u Mrkojevićima. Neki od njih kupili su kuće i stanove u Baru, Šušanju, Sutomoru… U školu u Pečuricama, ističe on, upisano je petnaestoro djece iz Njemačke. Cijene rastu iz dana u dan, jer je potražnja velika, smatra naš sagovornik.
Naša sagovornica M. M. podstanar je već sedam godina. Živi sa djecom i suprugom u Makedonskom naselju, u stanu koji iznajmljuje od prijatelja.
“Stanarina je za sada nepromijenjena i za polunamješten dvosoban stan iznosi 220 eura. Srećom, stanodavci su naši prijatelji koji dugi niz godina žive u inostranstvu. Za sve ove godine nijesu podizali cijenu zakupa. Mada i ovo je veliki izdatak za nas. S obzirom na cijene na tržištu nekretnina u ovom trenutku zakup stana je jedina solucija”, priča M. M.
Većina stanodavaca podigla je cijene zakupa. “Gazda nam je rekao da za sljedeći mjesec stanarina skače 100 eura. Mi smo ovdje upisali dijete u školu, stan je teško naći, a sve je skupo. Na kraju, moraćemo da pristanemo na to povećanje, jer novi stan znači i selidbu, promjenu okruženja, možda i škole, našem djetetu”, ogorčena je Č.M, koja živi na Topolici.
“Podstanari smo osam godina, od Makedonskog naselja do Ul. Maršala Tita. Uglavnom, gazde ‘našminkaju’ stan, debelo ga naplate, a tek kad počneš da živiš u njemu, otkriješ, npr. vlagu, problem sa instalacijama ili slično. U pojedinim stanovima zaticali smo namještaj star pedeset godina”, ističe K. L, dodajući da je sada situacija još teža, jer su cijene podignute zbog povećane tražnje.
Iz Udruženja podstanara kažu da je pitanje i šta očekivati od državnog sistema kao mogućeg regulatora cijena i donosioca mjera, a da to dodatno ne ugrozi položaj ove populacije, jer svako uvođenje dodatnih poreza može još više povećati teret na leđima podstanara.
“U ovom trenutku država mora brzo reagovati i uvesti subvencije (socijalne pakete) prema najugoženijim podstanarskim porodicama, subvencije na zakupe nekretnina, na utrošene račune i sve što može trenutno koliko – toliko olakšati život podstanarima. Podgorica je lani pokrenula socijalni servis za 500 podstanarskih porodica, sa po 50 eura subvencija za 12 mjeseci. Slično bi se moglo uraditi i u ostalim opštinama. Država je davno trebalo da pokrene masovnu socijalnu stanogradnju, koja bi pozitivno uticala na cijene nekretnina i njihovo rentiranje. Mora se uspostaviti kontrola u ovoj oblasti”, smatra predsjednik udruženja, Dragan Živković.
“Niti država zna koliko ima podstanara, niti išta radi na tom pitanju. Devedeset posto rentiranih stanova se rentira bez ugovora o zakupu i time se izbjegava plaćanje poreza. Samo zbog toga, država godišnje gubi milione eura. Isti novac bi se mogao iskoristiti upravo za pokretanje socijalne stanogradnje ili subvencioniranje podstanarskih porodica”, dodaje on.
Procjenjuje se da oko 30.000 crnogorskih porodica žive kao podstanari, odnosno da je svaki osmi – deveti građanin podstanar, što ovom problemu daje posebnu težinu.
