Nove mjere i strategije koje, vezano za sezonsko zapošljavanje lica sa evidencije realizuje Zavod za zapošljavanje Crne Gore, već sredinom maja u tri najjužnije crnogorske opštine daju odlične rezultate.
Dosadašnje aktivnosti barskog Biroa rada, pod čijim okriljem djeluju i kancelarije u Ulcinju i Budvi, uglavnom su se odnosile na animiranje nezaposlenih lica, a novine po tom pitanju ticale su se opsežnije procjene koliko njih je zaista zainteresovano da radi tokom sezone.
“Do sada je posredstvom Biroa zapošljeno ukupno 1.096 sezonskih radnika (u Baru 464, u Ulcinju 246, a u Budvi 356). U Baru trenutno na raspolaganju imamo 466 lica sa evidencije zainteresovanih za posao tokom ljeta, u Ulcinju ih je 257, dok ih je u Budvi 200. Prošle godine smo u ove tri opštine imali oko 3.000 sezonskih radnika, što je najveća brojka tokom mnogo godina unazad”, zadovoljan je šef Biroa rada Bar Željko Rolović.
On objašnjava da je na državnom nivou urađena anketa posredstvom koje su dobijeni relevantni podaci koliko lica je zainteresovano i za koje poslove, stečen je i jasan uvid o polnoj, obrazovnoj strukturi, da li nezaposleni preferiraju privatni ili društveni sektor, jesu li spremni da rade van mjesta boravka, sa ili bez ishrane, sa ili bez prevoza, sa ili bez smještaja… Na taj način su, kako navodi, ušli mnogo spremniji u razgovor sa poslodavcima u smislu da im mogu pružiti kompletne podatke.
“Velika većina poslodavaca je već nekoliko puta do početka proljeća dala oglase za sezonsku radnu snagu. Trenutno je aktuelan oglas ‘Rekreaturs’- a iz Čanja, koji je oglasio potrebu za 24 zanimanja (noćni portiri, mesari, baštovani, šankeri, sobarice, radnici u vešeraju, kuvari, recepcioneri, serveri) posredstvom kojeg traže 128 radnika. Vrlo je važno da to nijesu fiktivni oglasi (koje nerijetko poslodavci raspisuju za već angažovane radnike) već zaista postoji potreba za upošljavanjem novog kadra. Aktuelni su i oglasi koje su raspisali ‘Pelikan’ u Virpazaru, ‘Beni Komerc’, ‘Palma Tours’, hotel ‘Princess’, ‘Basket head’…”, navodi Rolović.
Sezonsko zapošljavanje nije, kako objašnjava, problem samo u Crnoj Gori, već i u zemljama regiona. Tako su recimo Hrvatska i Slovenija pokrenule brojne akcije sa ciljem poboljšanja uslova rada i povećanja cijene rada, jer se tamošnja radna snaga odliva u zemlje Zapadne Evrope. U Crnoj Gori je, osim materijalnog momenta, evidentan i problem kojeg nameće mnogo veća potrebe za sezoncima, nego što je ponuda.
“Ove godine smo planirali da zaposlimo 11.000 sezonaca sa evidencije, a procjenjujemo da će broj stranaca biti za nekoliko hiljada veći. To objašnjavam nedostatkom kvalifikovane radne snage i uslovima rada koje sezonci iz naše zemlje ne žele da prihvate. Podsjećam pri tom da je nekada sezona trajala i do šest mjeseci, a sada je ‘špic’ 40- 50 dana. U proteklom periodu bilo je i problema u vezi sa neprijavljivanjem radnika, isplatama zarada, teškim uslovima rada… To su ‘repovi iz prošlosti’ koje svi zajedno moramo isravljati i raditi na tome da zaposleni imaju povjerenje u poslodavce koji imaju obavezu da poštuju propise”, kaže šef barskog Biroa rada.
Na drugoj strani, poslodavci se žale na nedovoljno obrazovanje i nedostatak sposobnosti radne snage.
Jedan od razloga za to je, kako Rolović procjenuje “i što je naš obrazovni sistem na neki način zapostavio zanatska zanimanja, a to je naročito pogodilo turizam, ugostiteljstvo i građevinarstvo”.
“Jedna od aktuelnih mjera je dualni sistem obrazovanja (učenje uz praksu) koji će, ako taj koncept zaživi kako je predviđeno, sigurno privući mlade ljude. Na taj način će mladi već do punoljetstva biti osposobljeni da adekvatno ‘pokriju’ određeno radno mjesto odmah po sticanju diploma”, ističe Rolović.
Na evidenciji Biroa rada Bar je 1.883 nezaposlena lica, od kojih je 1.179 žena. U odnosu na prošlu godinu bilježe trend pada od 26,75%. Stopa nezaposlenosti za opštinu Bar je 12,20%, dok je prošle godine sredinom maja bila 16,65%. Zapošljeno je 650 lica sa evidencije, a oglašavanje slobodnih radnih mjesta je na približnom nivou.
Jedna od podsticajnih mjera koja je naišla na odobravanje javnosti je što novi zakon predviđa da lica sa određenim stepenom invaliditeta mogu da apliciraju kod Rehabilitacione komisije koja radi pri Zavodu za zapošljavanje i shodno stepenu invaliditeta stiču status lica sa invaliditetom. Ta lica u sklopu benefita dobijaju po 77 eura mjesečno, a nakon stručne zdravstvene procjene određuje se koje poslove su u stanju da obavljaju. Angažovanje lica sa invaliditetom je privlačno poslodavcima između ostalog i jer su prvih godinu za njih oslobođeni plaćanja poreza i doprinosa (svakog mjeseca prilažu obrasce za refundaciju tih obaveza) a narednih godina, zavisno od stepena invaliditeta lica koja su primili u radni odnos, to smanjenje je 70, 60 ili 50%. Na evidenciji Biroa rada Bar ima 406 lica sa invaliditetom, od kojih su 243 žene.
Na nivou Zavoda za zapošljavanje aktuelan je i grant iz Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom. Riječ je o sumi od tri miliona eura, poziv traje do 3. juna, a cilj je unapređenje profesionalne rehabilitacije i uključivanje lica sa invaliitetom na tržište rada. Mogu aplicirati NVO i pravna lica. Nedavno smo sumirali efekte sličnih pojekata koji jasno pokazuju da je to pravi potez na osnaživanju te populacije, a ohrabruje i što je veliki broj njih po završetku projekta zasnovali stalni radni odnos. Fond će i ubuduće obezbjeđivati sredstva za ovakve projekte, jer je zakonska obaveza poslodavca koji zapošljava preko 20 lica da uposli jedno, a preko 50 zaposlenih dva lica sa invaliditetom. U suprotnom ima obavezu da uplaćuje sredstva u Fond za rehabilitaciju.
U toku je i program javnih radova koji se organizuje kroz njegu starih lica i angažman personalnih asistenata.
“Kroz taj program je zaposleno 529 lica na određeno vrijeme (tokom trajanja projekta). Prioritet su imala teže zapošljiva lica u koja spadaju oni koji na zapošljenje čekaju duže od 12 mjeseci, korisnici materijalnog obezbjeđenja porodice, osobe sa invaliditetom, RAE populacija i osobe koje imaju preko 50 godina. Prošle sedmice su zaključeni i dvojaki ugovori za programe obrazovanja i zapošljavanja odraslih- Program za unapređenje stručnih kvalifikacija (kursevi računara, stranih jezika i ostalih posebnih znanja) i Programi za sticanje zanimanja (prekvalifikacije, dokvalifikacije). Za ove programe je bitno da se uključe lica za čijim zanimanjima nema potrebe na tržištu rada (npr. organizator kulturnih aktivnosti, profesor marksizma…). U Crnoj Gori je prema istraživanjima evropskih stručnih službi 47 zanimanja koja se vode kao deficitarna. Novi zakon predviđa da prilikom pripreme za zapošljavanje Zavod plaća nadoknadu izvođaču obuke, a i polaznici dobijaju novčanu nadoknadu od 115 eura mjesečno”, ističe Rolović koji ističe i da su organizatori obrazovanja odraslih sertifikovani od Ministarstva prosvjete, te da prilikom polaganja ispita polaznici dobijaju sertifikat o čemu se podaci upisuju u radnu knjižicu.
Najpopularniji posljednjih godina među mladima sa evidencije je Projekat stručnog osposobljavanja i usavršavanja visokoškolaca. I u barskom Biou rada smatraju da je to dobro rješenje. Najveći efekat je, svakako, ako po okončanju programa lice ostane na tom radnom mjestu, što je u praksi, za veliku većinu, rijedak slučaj. Ipak, ne treba zanemariti činjenicu da mladi, obrazovani ljudi na taj način stiču radne vještine i sa većim samopouzdanjem odgovaraju kretanjima na tržištu rada. Glavna baza podataka vezano za ovaj projekat je u Upravi za kadrove koja vrši uparivanje poslodavaca i visokoškolaca, pa je time Zavod u ovom slučaju samo “servis”.
Savjet nezaposlenim licima je da prate objave na sajtu ZZZ CG jer se oglasi svakodnevno ažuriraju.
“Podvlačim da do posla dolaze mahom aktivni i uporni, oni savjetodavcima ‘ostanu u glavi’, pa im tako čim se javi neki poslodavac, na pamet prvo padne lice sa kojim su često razgovarali. Po novom zakonu lica sa evidencije imaju obavezu da prihvate zaposlenje i do 60 km udaljenosti od mjesta stanovanja. Oglasi izlaze ponedjeljkom, srijedom i petkom u dnevnoj štampi, kao i na sajtu ZZZ CG”, zaključuje šef Biroa rada Bar.
