Novi, odnosno prvi Pravilnik o uslovima i kriterijumima za ostvarivanje prava na korišćenje komunalnog veza u Baru izazvao je podijeljena mišljenja. Korisnici vezova i od kojih su mnogi članovi NU „Korisnici vezova u Marini Bar“, brinu da li će izgubiti vezove koje godinama koriste. Sa druge strane, iz AD Marina Bar uvjeravaju javnost da će na ovaj način biti uveden red i da će oni koji ispunjavaju potrebne uslove dobiti komunalni vez.
Nevladino udruženje „Korisnici vezova u Marini Bar“ formirano je krajem oktobra. Sa predsjednikom, Ivanom Dabovićem razgovarali smo o razlozima formiranja udruženja.
„Inicijalni razlog je zato što smo konstatovali da komunalni vezovi u Marini Bar funkcionišu dugo godina bez ikakvog udruženja. Negdje smo spontano, na čamcu jednog od članova, sjeli i razgovarali da se organizujemo, ne znajući što se sprema. Naši ciljevi su: obezbjeđenje sigurnosti plovila koja su vezana u Marini Bar, unaprijeđenje kvaliteta opremljenosti i sigurnosti u Marini, saradnja sa menadžmentom AD Marina Bar, promocija zdravih stilova života, razmjena znanja i iskustava i bolje povezivanje vlasnika plovila, zaštita životne sredine sa posebnim osvrtom na akvatorijum Marine Bar, kao i povezivanje i razmjena iskustava sa sličnim udruženjima u Crnoj Gori i regionu“, objašnjava Dabović.
Ističe da su se AD Marina Bar obratili desetak dana nakon što su zvanično formirani, sa željom da ih o tome obavijeste i da ostvare kontakt. Odgovora nije bilo, pa su se obratili desetak dana kasnije.
„Trećeg decembra na Bar Infu vidjeli smo obavještenje o novom pravilniku. Bili smo zatečeni i mi i bukvalno svako ko je imao čamac u Marini. Istog dana opet smo poslali mejl, da nam pojasne što je to, o čemu se radi, da bi i mi lakše pojasnili svojim članovima. Znate kako, tu ima dosta članova koji su stariji, nemaju internet, čak ni viber. Međutim, ostali smo bez odgovora. Na kraju smo nekako ipak uspjeli tako što smo lično otišli, nas nekoliko članova Inicijativnog odbora i ostavili dopis za direktora Marine Bar u kome smo objasnili da želimo da se sastanemo sa njim u vezi sa pravilnikom. Istog dana me je nazvao, zakazali smo sastanak koji je održan 9. decembra i na kojem je on pokušao da nam objasni taj pravilnik“, kaže Dabović.
Na tom sastanku, objašnjava on, saznali su da Marina do sada nije imala pravilnik o korišćenju vezova.
„Ispostavili su da su nama mazali oči sve ove godine sa nekakvim pravilima o širini, dužini, jačini motora i tako dalje. Naravno da nemamo ništa protiv pravilnika kao takvog, jer i mi smo da se zna što se dešava u Marini, kakvo plovilo smije da se veže i pod kojim uslovima. Ali isto tako smo primijetili da tu ima propusta. Prva je bodovna lista – po našem tumačenju degradirani su stari korisnici vezova, jer smo došli u situaciju da korisnik koji vez koristi preko deset godina, a tu imamo ljude koji su i dvostruko duže korisnici vezova, su u istoj ravni kao i oni koji su prošle godine registrovali čamac za privredni ribolov ili za taksi prevoz. A onda se dolje, u okviru tog člana stavlja jedna napomena: ‘U slučaju jednakog broja bodova, prednost na rang listi se ostvaruje prema vremenu podnošenja zahtjeva, na način što se prednost na rang listi daje ranije podnešenom zahtjevu’, što je narod natjeralo da se guraju tamo ko će prije da preda dokumenta. Ima ljudi koji nisu u tom momentu u Baru a vezove koriste po 20-30 godina. Dok su stigli, skupili papire, stvorila se gužva, a prednost dobija onaj ko je prvi predao dokumenta“, objašnjava Dabović.
U Lučkoj kapetaniji je prijavljeno oko 600 plovila sa BR oznakom, a vezova ima 217, što, smatra naš sagovornik, znači da definitivno neće svi dobiti vez.
„Definitivno nismo zadovoljni načinom bodovanja i nismo nikako zadovoljni što nam je odmah u startu rečeno da će se ovo bodovanje vršiti svake godine. To nemate ni u jednoj marini koja ima pravilnik, a do koje smo mi uspjeli da dođemo, uglavnom hrvatskih. Ja sam čitao pravilnike marina Split, Zadar, Dubrovnik. Tamo nema ovih bodovanja – imate vez, koristite ga i po automatizmu, na kraju godine produžavate korišćenje. Ukoliko se cijena mijenja, to je sloboda marine da mijenja cijenu, a kako nam je objašnjeno to se radi u saradnji sa Upravom pomorske sigurnosti, kad su komunalni vezovi u pitanju. Oni su recimo tradicionalnu drvenu gradnju bodovali sa 20 bodova, a klasične plastične barke 10 bodova. Sad može neko da donese čun sa jezera, koji će da prođe registraciju i on će tu da ga veže, a ja koji sam tu 20 godina ili neko ko je tu još duže, on gubi vez. Mislim da je nepotrebno bodovanje svake godine, razumijem da ako neko otpadne, boduju ove koji su se prijavili za vez“, apostrofirao je Dabović.
Dabović ističe da se za komunalni vez mogu prijaviti i pravna lica – privredni ribolov i plovila za prevoz putnika, što takođe vidi kao manu ovog pravilnika, jer smatra da plovila koja se koriste za privredne svrhe treba da se vežu na komercijalni vez.
Raskid ugovora, definisano je pravilnikom, nastupa smrću podnosioca zahtjeva.
„U pravilniku Marine Split stoji: ‘U slučaju smrti korisnika veza, porodica ima 90 dana da dostavi ime i prezime nasljednika, odnosno osobe koja će da nastavi da koristi vez. To može biti supružnik ili neko od djece“, navodi Dabović.
On dodaje da su ove primjedbe saopštili na sastanku sa direktorom Marine, te da im je rečeno da postoji mogućnost da se pravilnik koriguje „da mi imamo pravo da podnesemo neki zahtjev, predlog, koji će on uputiti ka Bordu, ali što se tiče pravilnika za ovu godinu, to je to.“
Dabović ističe da je cilj Udruženja da svaki član zadrži vez. Smatra da bi predstavnici Udruženja trebalo da prisustvuju radu Komisije koja će bodovati zahtjeve za vezove.
„Ako po zakonu u Komisiji ne smije da bude niko ko ima plovilo, to razumijem, ali smo mi tražili da budemo samo posmatrači, jer je nekako taj pravilnik unio veliku nervozu kod naših članova, koji su višegodišnji korisnici vezova u Marini i stanovnici Bara. U ponedjeljak smo se zvaničnim mejlom obratili direktoru Marine, koji je kazao da će našu molbu proslijediti Bordu, ali u svakom slučaju, ako ne bude, da računamo da će sve biti transparentno. Ako je transparentno, što je problem da se to prati? 24. decembra je zadnji dan za predaju papira za vezove i nadali smo se da će do tada da nam jave. Ipak smo nevladino udruženje, bilo bi korektno da to možemo da ispratimo“, zaključuje Dabović.
***
Nakon razgovora sa Ivanom Dabovićem, juče popodne, kapetanu Danku Mirkoviću, direktoru AD Marina, poslali smo mejl sa pitanjima, na koja je on odgovorio. Odgovor prenosimo integralno.
RB/BI: Koliko sam razumjela, prednost pri dobijanju vezova imaju oni koji prije podnesu potrebnu dokumentaciju.
Mirković: Mislim da niste dobro razumjeli. Navedeno pravilo primjenuje se isključivo u slučaju da podnosioci zahtjeva ostvare isti broj bodova. U tom slučaju, prednost na listi daje se podnosiocu zahtjeva koji je ranije predao dokumentaciju. Kako je broj komunalnih vezova ograničen, ne postoji drugi način rangiranja podnosioca zahtjeva koji ostvare isti broj bodova. Ovaj princip se koristi u pravnim kontekstima, posebno u imovinskom pravu i konkursima, kako bi se odredilo prvenstvo prava na osnovu hronološkog reda podnošenja zahtjeva.
RB/BI: Da li uzimate u obzir da ima ljudi koji su trenutno van zemlje (pomorci) ili su stari, neinformisani i nevješti u modernim tehnologijama, a vez imaju možda deceniju-dvije?
Mirković: Svim postojećim korisnicima komunalnih vezova ugovor ističe 31.12.2024. godine, tako da se razumno može očekivati da su isti informisani o vremenu trajanja ugovora koji su zaključili. U pogledu samog čamca, pravo na korišćenje komunalnog veza mogu ostvariti vlasnici registrovanih čamaca za koje postoji važeći ugovor o osiguranju odgovornosti prema trećim licima. S tim u vezi, zakonska je obaveza vlasnika čamaca u plovidbi da iste registruje i da za vrijeme trajanja registracije ima zaključen ugovor o obaveznom osiguranju. Isto je propisano i opštim aktima AD Marina Bar kao uslov za zaključenje ugovora o vezu. Dakle, vlasnici čamaca koji su slijedili zakon ne mogu imati problem sa prikupljanjem dokumentacije, čemu svjedoči veliki broj podnijetih zahtjeva u prva dva dana trajanja odnosnog javnog poziva.
U vezi sa drugim dijelom Vašeg pitanja, navodi se da za potrebe podnošenja zahtjeva nije potrebno da podnosilac zahtjeva bude vješt u modernim tehnologijama jer se zahtjev i dokumentacija podnose direktno Marini u papirnoj formi.
Kada su u pitanju pomorci i drugi potencijalni korisnici komunalnih vezova koji se ne nalaze u Crnoj Gori, napominje se da Pravilnik ne propisuje da se zahtjev podnosi lično pa ne vidimo razlog da će takve korisnike privremena odsutnost spriječiti da blagovremeno podnesu zahtjev. Konkretno za pomorce, čak i da je potrebno punomoćje za podnošenje zahtjeva, isto može ovjeriti zapovjednik broda.
RB/BI: Zašto više bodova (13) dobija npr. vlasnik čamca za prevoz turista, dok osoba koja vez ima preko 10 godina dobija tri boda?
Mirković: Ovo pitanje je postavljeno tendenciozno i na način koji ukazuje da lice koje Vam ga je dostavilo nije ni pročitalo Pravilnik ili da ima namjere da u medijima izazove navodnu nelogičnost odredbi Pravilnika.
Dakle, saglasno Pravilniku Rang lista se utvrđuje se na osnovu podnesenih zahtjeva za ostvarivanje prava na korišćenje komunalnog veza prema sljedećim kriterijumima:
-trajanju prebivališta, odnosno sjedišta podnosioca zahtjeva na teritoriji opštine Bar;
-namjeni čamca;
-tipu gradnje čamca;
-periodu prethodnog korišćenja komunalnog veza u istoj marini.
Kada je u pitanju kriterijum „namjena čamca“, vlasnik čamca za prevoz putnika i ribolov dobija 13 bodova, dok čamci koji su namijenjeni ličnim potrebama i drugi čamci namijenjeni za obavljanje privredne djelatnosti dobijaju 10 bodova, a ne tri kako navodite jer se tri boda odnose na potpuno drugi kriterijum koji nema veza sa namjenom čamca.
Prilikom izrade Pravilnika vodili smo se zakonskom odrednicom komunalnog veza, postojećim stanjem u pogledu namjene čamaca za koje trenutno postoji zaključen ugovor o korišćenju komunalnog veza, ali i stanjem u Upisniku čamaca koji vodi Lučka kapetanija Bar.
Dakle, zakonom je predviđeno da je komunalni vez, između ostalog, namijenjen vezivanju plovnih objekata registrovanih za sport i rekreaciju, privredni ribolov, prevoz putnika, tehničkih plovnih objekata i slično.
Kada je u pitanju postojeće stanje, manje od 3 odsto od ukupnog broja čamac za koje je trenutno zaključen ugovor o korišćenju komunalnog veza namijenjeno je obavljanju privrednih djelatnosti. Svi drugi čamci registrovani su za lične potrebe.
Prema stanju u Upisniku čamaca, odnosno prema posljednjim podacima objavljenim u izvještaju nadležnog ministarstva o stanju u upravnim oblastima, u Upisnik čamaca Lučke kapetanije Bar ukupno je upisano 619 čamaca od čega su 534 čamca za lične potrebe (od toga 31 skuter), a 60 čamaca za privredne svrhe – ribarenje, javni prevoz i dr, i 25 čamaca za javne svrhe (od toga 5 skutera).
Dakle, velika većina čamaca je registrovana za lične potrebe i isto tako velika većina čamaca za koje je trenutno zaključen ugovor o korišćenju komunalnog veza je namijenjena ličnim potrebama. Dakle, da kojim slučajem nismo uveli ovaj kriterijum, čamci namijenjeni prevozu putnika i privrednom ribolovu, ne bi imali bilo kakvu mogućnost da ostvare pravo na komunalni vez, jer smo, kako je već rečeno, uveli posebni kriterijum koji se odnosi na period prethodnog korišćenja komunalnog veza u istoj marini, a bodove po tom osnovu iz naprijed navedenih razloga mogu ostvariti gotovo u cjelosti samo čamci registrovani za lične potrebe.
Radi Vašeg potpunijeg razumijevanja, mjesto na Rang listi utvrđuje se ukupnim zbirom pojedinačnih bodova ostvarenih u skladu sa bodovnom listom za svaki naprijed navedeni kriterijum.
RB/BI: Je li istina da će se novi konkurs organizovati svake godine, iako u marinama u zemljama okruženja, samo produžavaju ugovore?
Mirković: Saglasno odredbama Pravilnika, javni poziv se objavljuje, po pravilu, jednom godišnje, i to u prvoj sedmici decembra tekuće godine, za narednu kalendarsku godinu. Prethodno upravo iz razloga kako bi AD MARINA BAR mogla da kontroliše da li vlasnici čamaca koji ostvaruju pravo na komunalni vez i dalje ispunjavaju uslove za ostvarivanje prava na korišćenje komunalnog veza. Na ovaj način će se spriječiti zloupotrebe, odnosno prodaja vezova putem oglasa na društvenim mrežama, davanje u podzakup veza suprotno opštim aktima društva, ali i mogućnost da su vezovi zaključeni za čamce koji nisu registrovani ili koji ne postoje i za koje ne postoji zaključen ugovor o obaveznom osiguranju, što je, nažalost, do sada bio slučaj.
RB/BI: Je li istina da će, nakon smrti vlasnika veza, njegovi potomci izgubiti pravo na vez?
Mirković: Kako je već navedeno, pravo na komunalnu i vez ostvaruje se jednom godišnje i to u decembru mjesecu za narednu kalendarsku godinu. Vlasnik veza je AD Marina Bar, a ne vlasnik čamca za koji je zaključen ugovor o korišćenju komunalnog veza, pa se samim tim ne radi o pravu svojine koje bi moglo biti naslijeđeno, nego o klasičnoj obligaciji. U tom smislu, nakon smrti vlasnika čamca za koji postoji zaključen ugovor o korišćenju komunalnog veza, njegovi zakonski nasljednici će naslijediti čamac, a pravo na korišćenje komunalnog veza mogu ostvariti u skladu sa odredbama Pravilnika ukoliko ispunjavaju Pravilnikom određene uslove.
Osim naprijed navedenog, na ovaj način se takođe sprječavaju zloupotrebe pa se više ne može desiti da pravo na korišćenje komunalnog veza imaju zakonski nasljednici vlasnika čamaca koji uopšte nemaju prebivalište na teritoriji opštine Bar.
RB/BI: Da li ćete predstavnicima Udruženja korisnika vezova biti dozvoljeno da prisustvuju radu Komisije za dodjelu vezova?
Saglasno članu 9 Pravilnika, utvrđivanje ispunjenosti uslova i kriterijuma iz Pravilnika, bodovanje i sačinjavanje Rang liste vrši Komisija koja je sastavljena je od tri člana iz reda zaposlenih u AD Marina Bar. Predsjednik i članovi Komisije ne smiju biti u sukobu interesa, smatra se takav sukob interesa postoji kada privatni interes člana Komisije utiče ili može uticati na njegovu nepristrasnost u odlučivanju. Dakle, kako predstavnici Udruženja nisu zaposleni u društvu, a isti imaju direktan privatni interes koji može uticati na njegovu nepristrasnost u odlučivanju, to isti ne mogu biti članovi odnosne Komisije jer bi tako nešto podrazumijevalo povredu odredbi Pravilnika.
