Polaganjem vijenaca danas je obilježena 31. godišnjica od zločina u Štrpcima, kada su pripadnici paravojnih jedinica Republike Srpske, 27. februara 1993. godine, na željezničkoj stanici dijela pruge Beograd-Bar koji prolazi kroz Bosnu i Hercegovinu, iz voza 671 oteli i ubili 20 putnika (18 muslimanske vjeroispovjesti, jedan Hrvat i jedan crnac), među kojima i Senada Đečevića Batka, šesnaestogodišnjeg učenika iz Bara.
“Zločin u Štrpcima, koji se dogodio na današnji dan prije 31 godinu, predstavlja jedno od najbolnijih svjedočanstava bezumlja i besčašća na ovim prostorima”, poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović. “Kao predsjednik Crne Gore, izražavam dubok pijetet prema žrtvama tog zločina i saosjećam se sa bolom njihovih porodica. Ujedno, apelujem na nadležne državne organe da ne odustanu od utvrđivanja potpune istine o ovom tragičnom događaju”, napisao je danas Milatović u objavi na mreži X.
Delegacija Socijaldemokrata Crne Gore (SD) danas je položila vijenac na spomen obilježje “Civilnim žrtvama”, posvećeno svim žrtvama civilnih ratova sa prostora bivše Jugoslavije.
“Suočavanje sa prošlošću se mora dogoditi kako bi naša budućnost bila svjetlija. Ovakav zločinački poduhvat mora imati adekvatan sudski epilog. Nezamisliv je osjećaj porodica koje ni nakon više od tri decenije ne znaju gdje su tijela njihovih najbližih”, poručio je član Predsjedništva Socijaldemokrata Nihad Canović, dodajući da će “svi koji su devedesetih činili zločine odgovarati za nedjela”.
“Nažalost, i danas možemo svjedočiti raznim porukama ljudi koji su nasljednici ratnih ideologija iz devedesetih. Očekujemo od novoizabranog VDT-a da stavi sve ratne zločince tamo gdje im je mjesto”, zaključio je Canović.
“Svi nalogodavci i počinioci zločina u Štrpcima moraju snositi odgovornost, jer pravda u tom slučaju još nije zadovoljena”, poručio je danas u Podgorici presjednik Bošnjačkog vijeća Suljo Mustafić, tokom polaganja cvijeća žrtvama.
“Ovaj zločin je planiran i u državnom vrhu Srbije i Crne Gore. Smatramo da je ključno da, uz one koji su već procesuirani i koji su izvršioci, one koji su bili komandanti a koji još nijesu procesuirani – a koji se nalaze u okruženju, da odgovornost trebaju snositi i državni vrh Srbije i Crne Gore koji je, što kroz političko potpomaganje, stvaranje ratnog ambijenta, učešće u agresiji na BiH, zapravo bio jedan od saučesnika ovog monstruoznog zločina”, kazao je Mustafić. Predstavnik Bošnjačkog vijeća Mirsad Rastoder napomenuo je da je od prošle do ove godine potvrđena pravosnažna presuda donesena u sudu u Sarajevu za osam okrivljenih za zločine u Štrpcima i da su oni osuđeni na 91 godinu zatvora.
PR služba Liberalne partije u saopštenju je, pored ostalog, istakla da je “rasvjetljavanje zločina, zadovoljenje pravde prema porodicama žrtava ali i jasna osuda takve zločinačke politike nužan preduslov normalizacije odnosa u regionu i ozdravljenju društva. Nažalost, i danas su retrogradne snage dovoljno snažne da održavaju živim ideje koje su koštale života desetine hiljada ljudi na ovim prostorima. Naša je dužnost da se sjećamo, da jasno osudimo i snažno se suprotavimo svakoj relativizaciji zla i zločina, da se više nikada ne ponovi i da zlo nikad ne dobije šansu da trijumfuje nad životom i zajedništvom”.
Među ubijenima je bio i Senad Đečević Batko, šesnaestogodišnji učenik iz Bara.
Senadov otac Bigo Đečević je bio Podgoričanin, a majka Đorđina iz Bara. Otac je umro kad je Batko imao samo šest godina, pa se majka sa dvoje djece, pokojnim Senadom i Dženetom, preselila u rodni grad, u naselje Ahmetov brijeg. Senad je u Baru završio OŠ “Jugoslavija”, nakon čega je upisao Srednju poljoprivrednu školu. Neposredno pred tragični događaj se zaposlio kod jednog ribara u Baru, pa je poslom krenuo za Srbiju, da završi nešto za poslodavca. U povratku se desila otmica.
Za zločin u Štrpcima do sada su osuđena dvojica pripadnika čete “Osvetnici”. Nebojša Ranisavljević je osuđen u Crnoj Gori na kaznu zatvora od 15 godina, a Mićo Jovičić je sa Tužilaštvom Bosne i Hercegovine (BiH) 2016. godine zaključio sporazum o priznanju krivice, na osnovu koga mu je izrečena kazna zatvora od pet godina. Vođa ove vojne jedinice, Milan Lukić, nalazi se na izdržavanju doživotne kazne zatvora na koju ga je osudio Haški tribunal zbog ratnih zločina počinjenih u Višegradu, a nikada mu nije suđeno za zločin u Štrpcima.
Do sada su pronađeni posmrtni ostaci četiri žrtve.
