U Dvorcu kralja Nikole danas je održana Konferencija Nacionalnog komiteta ICOM CG na kojoj su razmatrane brojne teme iz sfere muzejske djelatnosti. U radu konferencije učestvovali su predstavnici muzejske zajednice i resornog Ministarstva kulture i medija.
Konferenciju je otvorila dr Anastazija Miranović, istoričarka umjetnosti, predsjednica Nacionalnog komiteta ICOM Crne Gore.
ICOM je internacionalna organizacija muzeja i muzejskih stručnjaka, osnovana 1946. U Parizu. To je neprofitna nevladina organizacija, koja održava formalne odnose sa UNESCO-m i ima konsultativan status u ekonomskim i društvenim odborima UN. ICOM je konstituisan u svjetsku mrežu komunikacije muzejskih stručnjaka u svim disciplinama i specijalizacijama, kroz rad komiteta na nacionalnom, regionalnom i internacionalnom nivou.
ICOM Crne Gore osnovan je 2007. godine sa sjedištem na Cetinju, a aktuelna predsjednica ove organizacije koja je za tu funkciju izabrana prije dvije godine, dr Anastazija Miranović, kazala je kako se na samom početku rada, zajedno sa novoizabranim saradnicima, sučelila sa vrlo zahtjevnim izazovima. “Kovid pandemija dugo je paralisala svjetske i domicilne sisteme rada u svim oblastima i tek odnedavno svjedočimo postepenom izlasku iz prilično neizvjesne zdravstvene situacije i određenoj normalizaciji poslovanja.”
“Iako smo u dva navrata u navedenom periodu pokušali organizovati konferenciju, morali smo je i otkazivati, jer su u međuvremenu zabranjivana, ili ograničavana kolektivna okupljanja”, kazala je Miranović predstavljajući Radno predsjedništvo Konferencije, koje su činili: Andro Radulović, potpredsjednik NK ICOM CG-direktor Pomorskog muzeja u Kotoru, mr Magdalena Radunović, predsjednica Izvršnog odbora INOC CG – načelnica konzervatorske službe u JU Muzeji i galerije Podgorica i sekretarka NK ICOM Katarina Gazdić Ilić, kustoskinja galerije “Velimir A. Leković.
“Cilj Konferencije je sagledavanje stanja u muzejskoj zajednici Crne Gore, pokretanje stručnog, javnog diskursa o problemima i izazovima u muzejskom poslovanju, unapređenje međusobne institucionalne i profesionalne saradnje. Teka kada ‘kod kuće’ prevaziđemo date probleme, bićemo otvoreni i spremni za adekvatnu participaciju u evropske i svjetske muzejske mreže i sisteme. U tom kontekstu je i nova definicija muzeja, koja je usvojena na Generalnoj Skupštini ICOM-a u Pragu ove godine, a nadam se da ćemo je do kraja godine usvojiti i mi na našoj Skuštini”, rekla je dr Anastazija Miranović.
Ona je apostrofirala potrebu da ICOM dobije adekvatnu podršku resornog ministarstva kulture i medija. Uz zahvalnost predstavnicima ministarstva koji su ih prisustvom i referatima podržali “ neophodna je i konkretna finansijska pomoć, kako bi mogli da profunkcionišemo analogno srodnim organizacija u regionu. Razmjena projekata, organizovanje stručnih, edukativnih radionica, seminara, gostovanja van Crne Gore, dodjele nagrada za najbolju postavku, izložbu, stručnu kritiku, monografiju, izdavanje ICOM publikacija i časopisa, nije moguće bez adekvatne podrške, prije svega resornog ministarstva. Time će se pokazati koliko je suštinski sistemu, državi, stalo do kulturne baštine pohranjene u muzejima Crne Gore, koliko brinemo o identitetu i kolektivnoj memoriji”.
Nakon pozdravne riječi, a prije obraćanja ostalih učesnika Konferencije, Miranović je informisala prisutne da su zbog unapređenja muzejske djelatnosti i dugogodišnjeg bavljenja kulturnom baštinom Crne Gore, njihove koleginice: Anđa Kapičić, Stana Marušić, Zorica Mrvaljević i Tatjana Jović dobile status počasnog člana u NK ICOM CG.
Uslijedile su diskusije i referati učesnika konferencije, koji su govorili o stanju i problemima u muzejskoj zajednici Crne Gore, poslovanju muzeja u kovid i postkovid periodu, novoj definiciji muzeja usvojenoj u Pragu, izszovima poslovanja u nesigurnom i nestabilnom globalnom ambijentu.
Petar Kovačević, predstavnik Ministarstva kulture i medija smatra da su u ovom poslu partneri sa ICOM-om, prvenstveno zbog serije radionica koje su pokrenute sa ciljem da se osavremeni način rada, “da se približimo vremenu koje dolazi i da muzej proizvede neke stvari i značenja koja su adekvatna i koje veliki sistemi na koje možemo da se ugledamo proizvode. U sve što radimo treba uključiti mlade ljude, biti pristupačniji i angažovati stvaralačke potencijale koji postoje u našoj akademskoj zajednici”, kazao je Kovačević. On je dodao da ICOM u ministarstvu ima partnera koji će na svaki način podržavati njegove aktivnosti. ”Očekujemo vaš veliki doprinos u izradi sljedećeg nacionalnog programa kulture i izmjena koja će proizaći u oblasti kulture”.
Milica Martić, načelnica Direkcije za razvoj djelatnosti kulturne baštine Ministarstva kulture i medija Crne Gore govorila je na temu: “Stanje u muzejskoj djelatnosti Crne Gore”. “Vrlo je važno što se unijela novina u samoj definiciji muzeja i na taj način započeo proces reforme. Mi smo od 2010. ušli u reforme zakonodavnog okvira, donijeli brojne propise, naročito iz kulturne baštine i posebno propise koji sadrže norme”.
“Namjera je bila da se uvedu standardi koji su uobičajeni i da se na nacionalnom nivou profiliše muzejska profesija. A naši muzeij posjeduju nacionalni standard . Pored Narodnog muzeja, koji je može se reći krovna ustanova, zatim Nacionalnog i Prirodnjačkog, smatramo da i svi drugi muzeji u gradovima Crne Gore, gdje to već nisu, treba da postanu javne ustanove”.
“U proteklom periodu potrudili smo se da na neki način pomognemo osnivanje katedre za konzervaciju i restauraciju, nadajući se da će to samo biti početak stvaranja nekog novog muzejskog kadra. Najbitnije je da se potrudimo dai mladi ljudi koji sada stasavaju i ulaze u vode muzejskih djelatnost, i nađu mjesto i u muzeologiji kao informativnoj i nauci i fokusiraju se na edukaciju koja je osnov za sve što je pred nama”, kazala je Martić.
U nastavku Konferencije na temu muzejske djelatnosti i angažovanosti ICOM-a govorili su predstavnici muzeja i kulturni poslenici iz svih gradova Crne Gore.
