U hotelu „Princess“, danas je, u organizaciji NVO „Institut alternativa“, održana tribinu o prioritetima u okviru Inicijative partnerstva za otvorenu upravu u Crnoj Gori 2023-2024 godine – “Otvorena uprava za sve: Ka zajedničkim prioritetima“.
„Institut alternativa“, uz podršku Nacionalnog demokratskog instituta i u saradnji sa Ministarstvom javne uprave, sprovodi ovaj projekat čiji je cilj da se da dodatni doprinos realizaciji Nacionalnog akcionog plana, koji se izrađuje u okviru međunarodne Inicijative Partnerstvo za otvorenu upravu.
Maka Meshveliani, programska menadžerka Nacionalnog Demokratskog instituta u Crnoj Gori koji daje veliku podršku procesu izrade Nacionalnog plana je kazala da su ovi regionalni susreti organizovani kako bismo mogli čuti mišljenje građana iz drugih opština i regija.
Ona je objasnila da se Crna Gora priključila Partnerstvu za otvorenu upravu 2012. godine i ova Inicijativa ima za cilj otvoreno upravljanje i poboljšanje demokratskih procesa. Od tada je Crna Gora imala dva značajna Nacionalna akciona plana.
„Ovo je zapravo pokušaj da uključimo što više građana u treći Nacionalni akcioni plan za 2023/2024 godinu kao i da pričamo o tome šta će biti obaveze koje će Crna Gora preuzeti, s obzirom da je ovo na međunarodnom nivou, a da građani sa svojim idejama mogu da ga unaprijede.
Iako je ovaj Nacionalni akcioni plan dokument sam za sebe, on je zapravo komplementaran sa procesom pristupanja Crne Gore EU budući da je borba protiv korupcije i uključivanje građana, ključni prioriteti u ovom procesu“, istakla je Meshveliani.
Važno je, na kraju napomenuti, kazala je Meshveliani, kako sve ove inicijative utiču na žene i marginalizovane grupe i zbog toga će „Institut alternativa“ obratiti posebnu pažnju na ovaj aspekat Nacionalnog Akcionog plana.
“Po pravilima međunarodne inicijative za njeno sprovođenje, treba da predstoji jasno definisana institucionalna tačka u sistemu svih država, koje su članice ove inicijative, to je kod nas Ministarstvo javne uprave”, objasnila je moderatorka Milena Muk iz „Instituta alternative“ i zamolila Anu Gojković iz Ministarstva javne uprave da kaže nešto više o Nacrtu akcionog plana, ključnim tematskim prioritetima, ciljevima koji su očekivani kako bismo zajednički mogli da prodiskutujemo na koji način te ciljeve možemo unaprijediti.
Cilj izrade ovog Akcionog plana je od samog početka bio da on bude predmet širokih konsultacija, kazala je Gojković, i da što više ljudi bude uključeno, što im je u velikoj mjeri i uspjelo.
Govorila je o pet prioritetnih tematskih cjelina, najprije o učešću građana.
“Tu definišemo aktivnosti koji bi trebali da odgovore na izazove prije svega nedovoljnog korišćenja državnih alata, uz učešće građana i svjesni smo da je to posledica ne samo nezainteresovanosti javnosti da učestvuju, već i neadekvatnog odgovora koje su godinama dobijali od uprave. Rezultate ovakve prakse smo i mi osjetili prilikom izrade Plana što potvrđuje i javna rasprava koja je trajala 30 dana kada smo dobili samo jedan predlog od jedne nevladine organizacije. Ključni cilj u ovoj oblasti jeste da se animira to učešće kroz neke od aktivnosti kao što su poboljšanje funkcionalnosti portala e-participacije koji je u potpunosti neiskorišćen, zatim unapređenje monitoringa kvaliteta sprovođenja javnih rasprava, podsticanje učešća mladih, a posebno sprovođenje zelenih politika što je novina u odnosu na prethodni akcioni plan, jer ovdje pokušavamo da uključimo ne samo mlade, već da ih nekako usmjerimo na vrlo aktuelne teme koje će se tek intenzivirati u narednom periodu kako se budemo kretali ka EU.
U okviru druge oblasti – Otvoreni podaci i slobodan pristup informacijama, imamo nekoliko ciljeva i aktivnosti. Ispunjenje cilja promocije i unapređenja politike i prakse otvorenih podataka planiramo da sprovedemo kroz razne promotivne kampanje, uvodimo godišnje planove objave otvorenih podataka i dodjeljujemo nagrade za najbolju inicijativu.
Oko unapređenja monitoringa i kvaliteta, te sprovođenje Zakona o SPI planiramo održavanje godišnjih konsultacija s javnošću o sadržaju samog izvještaja, davanje preporuka za unapređenje preporuka i sl.
Povećanje dostupnih podataka o radu Vlade i njenih tijela je takođe veoma važno. Mnogo kritika smo dobijali u poslednjih nekoliko godina od strane NVO sektora i sada ćemo pokušati da uvedemo te prakse objavljivanjem cjelovitih dnevnih redova sa sjednica Vlade, objavljivanje materijala u mašinski čitljivom formatu, objavljivanjem materijala koji su donešeni bez održavanja sjednice kao i objavljivanje podataka o radu vladinih savjetodavnih tijela“, kazala je Gojković.
Poboljšanje standarda digitalne pristupačnosti za osobe sa invaliditetom planiraju da unaprijede kroz novi ciklus obuka službenika, o efikasnoj primjeni ovih standarda, ali i uvođenjem nove posebne platforme za pristup infomacijama.
„Što se fiskalne transparentnosti tiče tu postoje dva ključna cilja, prvi je da povećamo transparentnost podataka o sadašnjoj šemi državnog budžeta, a drugi je podsticanje transparentnosti i iskorišćenosti EU fondova za zelene politike.
Ovdje se po prvi put okrećemo zelenim fondovima, i to prije svega zato što nailazimo na veliko interesovanje privatnog sektora posebno malih i srednjih preduzeća koji su zainteresovani da iskoriste te fondove, a ne znaju gdje da potraže informacije, kako da se prijave, kako da naprave projekat. Tako da smo mi odlučili da riješimo taj jaz kroz različite edukacije, a prihvatili smo i predlog ‘Instituta alternativa’ da to ne budu samo EU fondovi za zelene politike već i kompentno svi EU fondovi. Nama su, međutim, EU zelene politike odnosno fondovi posebno interesantni s obzirom na njihovu aktuelnost u EU, a posebno zbog sprovođenja glavne agende za Zapadni Balkan koja nudi velika finansijska sredstva i šteta bi bilo da naši privrednici ne iskoriste takve potencijale. Zato je cilj motivisati i privrednike da kreću u tu tranziciju ka ozelenjavanju svog poslovanja“, smatra Gojković.
Kako je dodala, dva ključna cilja oko jačanja integriteta i javne odgovornosti u borbi protiv korupcije jesu da se utvrdi okvir za zaštitu javnih zviždača, gdje očekujemo širenje primjene ovog zakonskog okvira i na privredna društva koja nisu u vlasništvu države. Drugi je poboljšati informisanost državnih službenika standardima etike i integriteta.
Poslednja tematska oblast današnje tribune bila je Otvorenost lokalnih samouprava.
“U odnosu na prethodni Akcioni plan dajemo mnogo više prostora praksi otvorenosti na lokalnom nivou. Cilj je da se lokalne uprave što više uključe u ovakve inicijative. Predložili smo sedam mjera: unapređenje transparentnosti podataka o izvršenju Budžeta jedinica lokalne samouprave, poboljšanje transparentnosti lokalnih parlamenata, promocija otvorenih podataka na lokalnom nivou, unapređenje digitalne pristupačnosti web stranica opština, unapređivanje informisanosti lokalnih službenika o standardu etike i integriteta, potrebno je ojačati ulogu mjesnih zajednica koja je sada spona između građana i lokalnih odluka u neposrednom učešću građana u lokalnom odlučivanju, povećanje broja e usluga na lokalnom nivou“, objasnila je.
Sve ove ciljeve će nastojati da unaprijede kroz aktivnosti kao što su analize, različite kampanje. Jedna od konkretnih aktivnosti jeste kreiranje tri nove elektronske usluge na lokalnom nivou, koja će biti realizovana na osnovu prethodne ankete građana.
„Ukratko to je koncept plana kako on sada izgleda, a mi ćemo cijeniti sve predloge i sugestije koje ovdje danas budemo dobili. Ušli smo u završnu fazu izrade plana i on je već stigao na usvajanje pred Vladu. Ali sve što ne budemo stigli u ovoj fazi da usvojimo, moći ćemo da revidiramo u sledećoj prvoj godini implementacije“, zaključila je Gojković.
Milena Muk iz „Instituta alternativa“ je kazala da su neke mjere koje su predložili našle mjesto u postojećem Nacrtu akcionog plana. Govoreći o otvorenosti uprave ona je istakla da je to mnogo širi koncept puke transparentnosti i objavljivanja određenih informacija Vlade.
„Nije dovoljno otvoriti sjednicu, jer to može dovesti do novih neformalnih kanala skrivanja informacija. To je nešto što svi treba da imamo u vidu. Emitovanje sjednica Vlade ne znači mnogo ukoliko se prave radne pauze. Amandamskim djelovanjem poslanika često se utiče na one djelove zakona koji nisu bili predmet javne rasprave, pa se zbog takvog djelovanja izokrene duh tog zakona. Tako je 2017 god, Vlada odlučila da uvede otvorene podatke i ponovnu upotrebu informacija uvede u ovaj zakonski okvir, poslanici su amandmanski djelovali i uveli dodatna ograničenja koja su nas veoma unazadila, kada je u pitanju ova oblast. Ako govorimo o otvorenoj upravi moramo govoriti o poboljšanom pristupu informacijama i smatramo je Nacrt akcionog plana za partnerstvo za otvorenu upravu upravo mjesto gdje Vlada treba da ponovi tu svoju podršku.
Drago nam je da čujemo da će se razmotriti veća transparentnost EU fondova i projekata ne samo u oblasti zelene politike već i uopšte. Portal e nabavki je napravljen uz podršku EU, ali ni javnost ni mi iz nevladinog sektora nismo imali tehničke specifikacije tog portala.
Kada govorimo o otvaranju podataka od strane lokalnih samouprava moramo imati u vidu da ni centralni portal otvorenih podataka koji je u domenu Vlade nije na zadovoljavajućem nivou.
Set mjera koji se tiče otvaranja lokalnih parlamenata je posebno važan, jer pomaci na državnom su od 2020. godine, evidentni“, kazala je Muk i dodala da planiraju izradu analize koja se tiče potencijala otvaranja podataka o vlasništvu kompanija u Crnoj Gori.
„To je tema koja zavređuje mnogo pažnje na globalnom nivou u okviru Inicijative partnerstvo za otvorenu upravu, a definitivno nije dovoljno razvijena u Crnoj Gori”, zaključila je.
Džemal Perović, direktor NVO „Mogul“ i građanski aktivista je kazao da je u zemlji napravljena klima bezakonja i pada morala.
„Građani rade protiv svojih interesa, jer su se uživjeli u tu klimu nepoštovanja zakona. Praksa u Ulcinju pokazuje da je lokalna uprava bliža bila građanima prije 20 godina nego danas. Tada smo imali snažan nevladin sektor i postizali smo određene uspjehe u pritiskanju lokalne uprave. Danas je najveća distanca lokalne uprave sa građanima. Oni na taj način udaljavaju građane od sebe jer im je tako komotnije da svoj nerad, neznanje, javašluk, korupciju, prikriju“, smatra Perović.
Govorio je i o „nakaradnom izbornom zakonu“.
„Odbornici su nekada dolazili iz mjesta u kojima žive, danas nije tako, već je sve stvar političkog dogovora. Tako smo mi kao grupa nevladinih organizacija uputili inicijativu da se prije nego što se vrati imovina u Valdanosu napravi zaštita tog područje, jer je pritisak prljavog novca tako snažan za atraktivne lokacije. Mi smo podnijeli inicijativu, agencija je napravila studiju i predložila SO Ulcinj kako da realizuje tu privremenu trogodišnju zaštitu, dok se ne nađe kako će se ona zaštiti.
Valdanos je najstariji i najveći kompleks maslina od Grčke do Istre. Prepoznati tu kulturološku vrijednost, istorijsku i ekološku vrijednost i kvalitet i rod maslina su argumenti koje smo mi iz nevladinih organizacija zajedno sa udruženjima maslinara koristili da bi zaštitili Valdanos od devastacije“, objasnio je Perović.
Radomir Petrić predsjednik NVU „Sua Sponte“ i novinar portala Feral kaže:
“Iz ugla građanina i medijskog profesionalca želim da ukažem na slabu preglednost Vladinog portala, koja se ogleda u više aspekata. Moje primjedbe su u odnosu na prethodno rješenje vladinog portala koji je možda bio staromodan i prevaziđen, ali je bio puno pregledniji“, kazao je on.
Petrić je imao zamjerku i na saradnju sa PR Službama ministarstava.
„Veliki je problem doći do PR službenika, jer ne mogu da dobijem svaku informaciju mejlom u pisanoj formi. Nekada treba da dobijem osobu koja tamo radi, ali je ispod prosjeka reakcija javljanja na telefone. Arhitektura sajtova Vlade i svih ministarstava morala bi da bude bolja“, smatra Petrić.
On je dao je podršku aktivistima iz Ulcinja, koji su kroz svoju borbu nekada izlazili kao pobjednici, a nekada ne, ali su svakako radili sizifovski posao. Izrazio je bojazan da će upliv kapitala devastirati, ne samo Valdanos o kojem je Perović govorio, već i mnoge druge djelove netaknute prirode u Crnoj Gori.
Nazif Velić iz NVO „Novi horizont“ iz Ulcinja kazao je da dugo djeluju na NVO sceni.
Pohvalio je dokument o kome se govori jer do sada nije vidio neki dokument sa državnog nivoa koji je posvećen situaciji na lokalnom nivou. Pohvalio je i Inicijativu za transparentnost rada lokalnih parlamenata.
„Građani će na taj način moći da pozivaju na odgovornost i transparentnost svoje odabrane ljude. I nevladine organizacije bi trebalo da budu dio rada lokalnih parlamenata“, smatra Velić, jer se, po njemu, instrument prazne stolice, zbog komplikovane procedure prijavljivanja, pokazao kao nedovoljno dobar.
Stefan Đukić – poslovni konsultant i knjigovođa je između ostalog, ustvrdio, da je problem što država ne priznaje sopstvena dokumenta, ako su ona recimo povučena sa interneta.
„Uvijek se traži fizička kopija i pečat. Govorimo da treba da se bavimo zelenim politikama, a zahtjevamo veliku količinu papirologije. Naveo je primjer šta je neophodno zaposlenoj ženi da bi ostvarila porodiljsko odsustvo. U Centru za socijalni rad potrebno je 13 dokumenata od kojih su mnogi duplirani i višak su, ali izgleda da službenici institucija ne vjeruju jedni drugima“, tvrdi Đukić.
Imao je niz predloga kako bi se efikasnije radilo, od online aplikacija do unapređenja nekih zastarjelih i nebezbjednih.
Dušan Masoničić komesar Izviđača Crne Gore je takođe imao primjedbu na to što u velikom broju slučajeva pored toga što se neki dokument elektronski pošalje mora i fizički da se odnese.
Aleksandar Ćosović iz Pokreta „Evropa sad“ je govorio o E-upravi i zapitao se da li mi imamo kapaciteta u ljudima da bi se pokrenuo taj process. Uvođenje E-Uprave nikako, po njegovom mišljenju, ne smije da odbaci dosadašnju praksu prikupljanja dokumenata, jer se zbog sitnog propusta može dogoditi da sve ponovo moramo raditi.
Nikola Vukosavović je naveo primjer da smo ove godine imali situaciju da se sa najviših državnih instanci kaže da nevladine organizacije rade loše stvari za zemlju, a da se pritom ne kaže na koju organizaciju se konkretno misli, pa se onda stvara loša slika o nevladinom sektoru među građanima.
„Institucije su prestale da rade svoj posao, a ojačao je nevladin sektor. Ne bavimo se suštinom. Stiče se utisak da postoje neki fondovi i da mi treba da ih iskoristimo, kao što je sada slučaj sa zelenim politikama.“, smatra Vukosavović.
Senha Kuč Brnjičanin je govorila o nedovoljnoj animaciji i informisanosti građana.
“Mnogi građani ne znaju za što služe, recimo, mjesne zajednice, pa objašnjava da postoji Odluka o mjesnim zajednicama gdje Savjet biraju građani na zboru. Za to im je neophodno da prisustvuje najmanje 5 odsto punoljetnih građana sa tog područja. Ako se u propisanom roku u skladu sa ovom Odlukom ne izvrši izbor članova Savjeta, njegove članove imenuje SO na predlog predstavnika političkih partija“, objašnjava Brnjičanin i tvrdi da je tako onemogućeno prisustvo građana na sastancima MZ, ako nijeste pripadnik vladajuće političke grupacije.
I Miodrag Banović, iz NVO „Info sport“, je govorio o mjesnim zajednicama za koje je kazao da su fantomske, nepostojeće mjesne zajednice.
„Mora se naći način da se to promijeni, jer do predsjednika MZ ne može da se dođe. Teško je i kad se predaju inicijative Opštini, jer vas upućuju na odbornike, a do njihove e-mail adrese takođe ne možete da dođete“, kazao je on.
Vera Vujošević iz Pokreta „Evropa sad“ smatra da bi trebalo mijenjati rutinu odnosno svijest kako građana tako i administracije svih javnih uprava.
„Taj jaz koji je napravljen je osnovni problem i demokratiji i depolitizaciji. Ako bi bili brojniji na sastancima, recimo u mjesnim zajednicama, ne bi se dešavalo da mali broj izglasa odluke koje nisu većinske. Ako na sastanak jedne MZ umjesto 500 dođe 20 ljudi, onda ništa ne možemo da učinimo. Dakle, mora da se mijenja svijest ljudi pa će se mnogo lakše o pitanjima od suštinskog značaja raspravljati na sastancima mjesnih zajednica do lokalnih uprava, pa i na državnom nivou“, objasnila je Vujošević .
Nikoleta Pavićević iz Instituta alternativa je navela da su pokušali da ispitaju koliko su u nevladinom sektoru posebno, ženskom, upućeni na javne rasprave, tj. koliko ih učestvuje u njima.
„Svaka od aktivistkinja nam je rekla da nikada nije dobila poziv od bilo kojeg ministarstva da da doprinos.
Ako mi u NVO sektoru, koji smo upućeni na monitoring rada javne uprave po prirodi svog posla, ne znamo za te javne rasprave, onda ne znam kako da očekujemo da građani to znaju i da se informišu. Voljeli bismo da vidimo neke nove mehanizme za upoznavanje građana sa aktivnostima javne uprave”, kazala je Pavićević.
