Nakon cjelodnevnog zasjedanja, danas je okončana XXIV sjednica SO Bar. U popodnevnom dijelu rada lokalnog parlamenta usvojeni su: Prijedlog Programa rada sa finansijskim planom “Možura” DOO Bar za 2025. godinu, Prijedlog Programa rada DOO “Kuća maslina” Bar za 2025. godinu, Prijedlog Programa obavljanja komunalnih djelatnosti DOO “Komunalne djelatnosti” Bar za 2025. godinu i Prijedlog Programa tekućeg održavanja komunalne infrastrukture, kao i više Prijedloga odluka koje se tiču prodaje urbanističkih parcela i otkupa građevinskog zemljišta na više lokacija. Na današnjem zasijedanju usvojeni su i Prijedlog Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o osnivanju društva sa ograničenom odgovornošću Lokalni javni emiter “Radio Bar” i Prijedlog Odluke o izmjeni i dopuni Odluke o pravima iz socijalne i dječje zaštite. Takođe, usvojeni su prijedlozi Programa za podršku razvoja poljoprivrede za mlade poljoprivrednike za period 2025-2028.godine i za podršku razvoja zanatstva u opštini Bar za period 2025-2028. godine, Prijedlog Lokalnog akcionog plana za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana u opštini Bar za period 2025-2028. godine, kao i Izvještaj o podržanim biznis planovima.
Obrazlažući program rada sa finansijskim planom Sanitarne deponije „Možura“ doo za 2025. godinu, direktor Senad Arabelović je kazao da je on urađen u skladu sa Zakonom o upravljanju otpadom i državnim planom o upravljanju otpadom, a sve u cilju njegovog kvalitetnog zbrinjavanja u primorskoj regiji Crne Gore.
U uvodom dijelu plana, pojasnio je da sljedstveno Zakonu o upravljanju otpadom usvojenim u aprilu, a koji se tiče novine u primjeni sistema proširene odgovornosti, podrazumijeva da su proizvođači koji stavljaju na tržište električnu i elektronsku opremu, vozila, baterije, akumulatore, gume, ambalažu, plastične proizvode za jednokratnu upotrebu i ribolovni alat koji sadrži plastiku, dužni da sprovode obaveze iz programa proširene odgovornosti na način da samostalno organizuje sistem preuzimanja, sakupljanja i obrade otpada u određenim procentima. Ukoliko on bude manji od predviđenog, primjenjivaće se kaznena politika, a sredstva će biti uplaćivana u Eko fond. Ovo je, kako je objasnio, značajna novina koja se decenijama primjenjuje u svim zemljama EU. Važno je napomenuti, apostrofirao je Arabelović, da je „Možura“ u potpunosti izgrađena u skladu sa ovim zakonom, te da se vizija rada Društva u narednom periodu najvećim dijelom odnosi na realizaciju razvojnih projekata – prvenstveno na proširenje kapaciteta deponije izgradnjom novih sanitarnih kada, s obzirom da je do sada popunjeno pet šestina kapaciteta. Upozorio je i da će, sa ovakvom dinamikom dovoženja otpada, svi kapaciteti biti popunjeni već krajem 2026. godine. Direktor „Možure“ je zadovoljan jer je u saradnji sa međunarodnim partnerima, od kojih je dobijen grant, u toku finalna faza studije izvodljivosti sa idejnim projektom proširenja kapaciteta deponije kroz izgradnju novih sanitarnih kada na prostoru koje je ovo Društvo otkupilo u prošloj godine. Na taj način će biti omogućeno odlaganje otpada u narednih deset godina, za šta je cijena koštanja izgradnje između osam i devet miliona eura. Opština Bar će obezbijediti urbanističko-tehničke uslove, s obzirom da je u pitanju objekat od opšteg interesa. Deponijski gas koji se generiše kao produkt razgradnje otpada, biće iskorišćen za pretvaranje u električnu energiju što je, imajući u vidu da je krajem novembra potpisan ugovor za izgradnju ovog postrojenja sa rokom od devet mjeseci, očekujemo da će do kraja ljeta prva elektrana na deponijski gas biti puštena u probni rad. Ovaj projekat će, najavljuje Arabelović, pored ekološke, imati i ekonomske benefite. Najavio je i nastavak plasiranja posebnih vrsta otpada od strane fizičkih i pravnih lica. Naime, samo od građana i ostalih lica, sakupljeno je preko 750 tona kabastog i drugog otpada po simboličnim cijenama. Napomenuo je da se u vremenu poskupljenja, cijene za odlaganje otpada se nisu mijenjale.
Odbornici opozicije su izrazili zabrinutost zbog (ne)sprovođenja zdravstvene politike unutar Društva s obzirom da, kako je kazala odbornica Minić „radnici deponije rade u visokorizičnom okruženju.“
Odbornik Ammar Borančić (LP) smatra da „Crna Gora, koračajući ka Evropskoj Uniji, mora da djeluje na obnovljivim resursima kada je u pitanju energija.“
Izvršni direktor “Možura” doo Senad Arabelović je, nakon prvog kruga diskusije, odgovarao na pitanja odbornika.
U drugom krugu govorile su odbornice Valentina Minić, Smiljana Vukićević i Vesna Drašković.
Valentina Minić je, između ostalog, kazala da “ako smo već dozvolili da se na teritoriji naše opštine toliko godina odlaže otpad, mislim da smo zaista bili velikodušni prema svim našim susjedima i drugim opštinama i da je vrijeme da malo pogledamo u svoje dvorište i na koji način mi možemo da imamo benefit od ovog preduzeća kad smo tolike godine imali i dosta štete”.
Smiljana Vukićević je imala primjedbu na grafički prikaz kapaciteta rada deponije.
“Ovdje nisu stavljene tačke u tabeli i po ovom grafikonu ukupan kapacitet deponije je 105.603.621 metar kubni, a ustvari je 109 hiljada tona.
Sugerisala je da “sva društva čiji je osnivač Opština, malo ozbiljnije pristupaju, jer ovo je poslovni dokument koji je dostupan svima i treba da bude vjerodostojan”.
Vesna Drašković je upitala koliko se često vrše mjerenja koja se tiču zaštite životne sredine, kao i koliko često građani deponuju otpad. Smatra da bi, što se cijena tiče, trebalo da Bar i Ulcinj imaju nižu cijenu od ostalih primorskih opština.
Nakon odgovora na postavljena pitanja Prijedlog Programa rada sa finansijskim planom “Možura” DOO Bar za 2025. godinu stavljen na glasanje. Podržalo ga je 19 odbornika, jedan je bio “protiv”.
Prijedlog Programa rada DOO “Kuća maslina” Bar za 2025. godinu odbornicima je predstavila izvršna direktorica dr Marija Markoč.
“Za svega osam mjeseci od kada je ‘Kuća maslina’ upisana u centralni registar privrednih subjekata, postali smo, ne samo lokalni, već i nacionalni, ali i internacionalni brend što nas i te kako čini ponosnim”, kazala je dr Markoč.
Zahvalila se svim predstavnicima opštine Bar, Skupštine opštine Bar, odbornicama vlasti, a naročito odbornicima iz opozicionih klupa, koji su “pomogli da od vanvremenske arhitektonske građevine, savršeno uklopljene u starobarske vizure, napravimo dom – Dom poljoprivrede u kojem dolazi do spoja tradicionalnog sa savremenim”.
Govorila je o tome šta je sve urađeno u proteklih osam mjeseci pa, između ostalog, navela :
“Poslije svega mjesec rada otvorili smo prodajno-izložbeni salon, koji danas broji više od pet stotina poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i domaćih radinosti koje stvaraju vrijedne ruke naših farmera i zanatlija od Ulcinja do Šavnika, čime smo već na samom početku rada opravdali epitet nacionalnog multifunkcionalnog centra. Ugostili smo ‘Dane nematerijalne kulturne baštine Bara’ i sa organizatorima dogovorili da u narednoj godini ova manifestacija u trodnevnom trajanju bude posvećena barskom maslinarstvu kroz objektiv kulture i umjetnosti”, najavila je direktorica Kuće maslina.
Program obilježavanja Dana opštine Bar i 80 godina od oslobođenja otvoren je u Kući maslina manifestacijom “Veče crnogorske sofre” koja će biti organizovana i u narednoj godini.
“Toplinu našeg prostora prepoznali su brojni književnici, slikari i ostali umjetnici, te je Kuća maslina organizovala i niz književnih večeri, likovnih kolonija, promociju dokumentarnih filmova. Dali smo značajan tehničko-organizacioni doprinos održavanju 22. Maslinijade, krunišući to obilježavanjem 26. novembra, Međunarodnog dana masline, manifestacije koja će sasvim izvjesno postati tradicionalna.
Ustanovili smo i nagradu Kuće maslina koja nosi ime dr Ksenija Miranović, po ženi karijatidi i naučnici heroini, koja je postavila temelje crnogorskog maslinarstva i koja nam je omogućila da danas koračamo svjetskim stopama kada je u pitanju ova grana poljoprivrede”, navela je direktorica Kuće maslina.
Kuća maslina je već sprovela najintenzivnije ispitivanje zemljišta oko Stare masline, u saradnji sa Tehnopolisom što je, kako je kazala Markoč otklonilo brojne nedoumice i pokazalo pravce djelovanja već krajem ove i u toku naredne kalendarske godine.
“U saradnji sa Međunarodnim savjetom za maslinu očekuje nas, u prvoj polovini naredne godine i Međunarodna konferencija, koja će biti posvećena i našoj Staroj maslini, a njena ožiljena reznica će krasiti Park mira na Kritu i rasadnih najstarijih stabala maslina u svijetu koji se nalazi u Italiji”, istakla je Markoč.
Kuća maslina će u narednoj godini pokrenuti aktivnosti na novoj maslinarskoj rejonizaciji, uz podršku kompanije 13. Jul – Plantaže i inostranih stručnjaka u ovoj oblasti. Takođe, Kuća maslina je prepoznala individualno svoju ulogu u iniciranju realizacije projekta Katastra maslina na teritoriji opštine Bar. Ideja je, pojasnila je Markoč, da se na taj način ne izvrši samo popis stabala i dobije njihov konačan broj u Baru, već da se uradi integracija cijelog procesa od proizvodnje do prerade, uz optimizaciju resursa i potencijalno iznalaženje dopunskih izvora prihoda.
U toku 2025. godine Kuća maslina će, kako je kazala Markoč, biti naročito usmjerena ka formiranju sopstvene proizvodne djelatnosti, a to je montiranje i instaliranje liniju za preradu i pakovanje maslinovog ulja.
U prvom krugu diskusija Valentina Minić je pohvalila detaljan izvještaj, akcioni plan i uspostavljanje Međunarodnog dana masline.
Interesovala se o broju zaposlenih u Društvu, o tome da li će sredstva koja su budžetom planirana za ovo Društvo biti dovoljna, jer se na javnoj raspravi čulo da je traženo još 260.000 eura, te da li će nedobijanje tih sredstava poremetiti planove.
Pohvale i zadovoljstvo što u našem gradu postoji ovakvo Društvo izrazile su u diskusiji odbornice Smiljana Vukićević i Alisa Pelinković.
Darko Janković je pohvalio sve što je izvršna direktorica prezentovala i izrazio uvjerenje da će naći model „da u timu bude ljude koji će pomoći u pisanju projekata“.
Prijedlog Programa rada DOO “Kuća maslina” Bar za 2025. godinu usvojen je jednoglasno, sa 21 glasom.
Prijedlog Programa obavljanja komunalnih djelatnosti DOO “Komunalne djelatnosti” Bar za 2025. godinu i Prijedlog Programa tekućeg održavanja komunalne infrastrukture razmatrani su objedinjeno, a predstavio ih je direktor DOO „Komunalne djelatnosti“ Stevo Pejović, koji je između ostalog kazao:
“Prezentirano u programu za iduću godinu se naslanja na ono što je pokrenuto prethodne četiri godine, a može se sadržati u dvije riječi – to je unapređenje naših usluga, modernizacija i jedan odgovoran odnos prema onome što su povjerene djelatnosti prema ovom preduzeću od strane osnivača i naših građana.
Nema sumnje da će 2025. godina biti godina koja će obilježiti, uspjeh u poslovanju ovog preduzeća. U dijelu programa koji je jako bitan, naveo je Pejović, jeste nabavka nove opreme i zamjena dotrajale mehanizacije, odnosno specijalnih komunalnih mašina kako bi društvo moglo uspješno da odgovori svim potrebama grada.
“Svjedoci ste da se grad prethodnih nekoliko godina ubrzano širi i da je sve teže i zahtjevnije odgovoriti potrebama grada i građana, pa je neophodno nastaviti sa usvojenim planom modernizacije, nabavkom nove opreme. U tom dijelu očekujemo značajnu podršku od osnivača, lokalne uprave. Takođe, moram da napomenem da bi ta podrška za ovakvo preduzeće I opštinu bila poželjna i sa nivoa države”, smatra Pejović.
Vlada je 8. novembra, kazao je Pejović, uputila preporuku jedinicama lokalne samouprave i preduzećima koje se bave ovim djelatnostima da intenziviraju aktivnosti na odvojenom sakupljanju komunalnog otpada.
“Iduća godina će biti ona u kojoj će sve lokalne uprave u Crnoj Gori, zajedno sa ministarstvom i preduzećima koje objavljuju djelatnost, fokus aktivnosti morati da usmjere na ovu oblast, a na to će nas svakako natjerati i partneri iz EU, ako želimo da pristupimo ovim pregovaračkim poglavljima i ispunimo obaveze koje su u našem okruženju, recimo Hrvatska i Slovenija, odavno već ispunile. Sve to zahtjeva ogromno ulaganja”, zaključio je.
Naveo je i da će u toku iduće godine u dijelu selekcije nabavke podzemnih kontejnera za odvojeno sakupljanje kartonske ambalaže i kanti koje su ugovorene sa našim sugrađanima, biti realizovano kroz program odvoza i sakupljanja otpada “od vrata do vrata”.
U tom dijelu planiran je značajan iskorak – moraćemo da nabavimo mehanizam, organizaciju koja će tretirati taj dio otpada, jer se ne može miješati komunalni otpad i otpad namijenjen za reciklažu.
Radiće se i na modernizaciji i unaprjeđenju sistema navodnjavanja javnih zelenih površina i uređenju dodatnih zelenih površina u gradu, unaprjeđenju stanja javne rasvjete.
U diskusiji o ovoj tački dnevnog reda Valentina Minić je govorila o velikom problemu sa otpadom u Sutomoru, koji se kako je kazala “nalazi svuda”. Smatra da se broj korpi za otpad mora povećati makar tri puta. Interesovala se o planiranim sredstvima za rekonstrukciju tržnica, kao i tome planira li se uklanjanje biološkog otpada.
Branimir Lakićević smatra da bi doo Komunalne djelatnosti trebalo proaktivno da djeluje organizujući radionice u školama, kako bi se mladi edukovali i shvatali značaj ekologije “jer smo svjedoci da nam po tom pitanju nedostaje kultura”.
O Prijedlogu Programa obavljanja komunalnih djelatnosti DOO “Komunalne djelatnosti” Bar za 2025. godinu pohvalno se izjasnio i kazao da će glasati za njega odbornik Srđan Perkolić.
Milena Božović je ustvrdila da je Program rada ovog društva obiman i sadržajan te ne čudi planirani budžet za narednu godinu. Smatra da postoji prostor za unapređenje rada tržnica i da, osim planirane rekonstrukciju pijace u Sutomoru, to treba da se uradi i sa ostalim pijacama na teritoriji opštine.
Sugerisala je da treba poraditi na pranju javnih površina na lokaciji Trga i Šetališta u Sutomoru, kao i na tekućem održavanju javne rasvjete.
U diskusiju su se uključili i Emir Peričić, Darko Janković i Milan Nešković.
Prijedlog Programa obavljanja komunalnih djelatnosti DOO “Komunalne djelatnosti” Bar za 2025. godinu i Prijedlog Programa tekućeg održavanja komunalne infrastrukture usvojeni su sa 19 glasova “za”.
Uvodno izlaganje o više Predloga odluka koje se tiču prodaje urbanističkih parcela i otkupu građevinskog zemljišta na više lokacija imao je vd sekretara Sekretarijata za imovinu i zastupanje Stefan Šušter.
Nakon diskusija Feride Peročević, Omera Vukića, Milana Neškovića, Milene Božović, Darka Jankovića, Prijedlog Odluke o prodaji urbanističke parcele broj 52 i djelova urbanističkih parcela broj 57 i 58, u urbanističkoj zoni “C“, urbanistički blok “3“, po DUP-u „Topolica – Bjeliši”, izmjene i dopune u Baru, usvojen je sa 19 glasova “za” i šest “protiv”.
Sa 20 glasova “za“ usvojeni su Prijedlog Odluke o otkupu građevinskog zemljišta radi rekonstrukcije Borske ulice sa pratećom infrastrukturom po DUP-u „Topolica – Bjeliši”, Prijedlog Odluke o prodaji građevinskog zemljišta u okviru urbanističke parcele 17, u urbanističkoj zoni “J“, po DUP-u “llino“ , Prijedlog Odluke o otkupu građevinskog zemljišta radi rekonstrukcije pristupne saobraćajnice sa pratećom infrastrukturom u okviru urbanističke zone “H“, u zahvatu DUP-a “llino.
Prijedlog Odluke o otkupu građevinskog zemljišta radi proširenja glavnog Gradskog groblja “Gvozden brijeg”, u zahvatu DUP-a “Gornja Čeluga” usvojen je jednoglasno sa 24 glasa, a Prijedlog Odluke o otkupu građevinskog zemljišta radi izgradnje pješačke staze sa pratećom infrastrukturom u okviru urbanističke zone “B“, blok “1“, u zahvatu DUP-a “Topolica – Bjeliši”, izmjene i dopune, sa 23 glasa.
Prijedlog Odluke o ustanovljenju stvarne službenosti polaganja elektroenergetskog kablovskog voda u zahvatu DUP-a “Topolica – Bjeliši”, izmjene i dopune, usvojen je sa 21 glasom, a Prijedlog Odluke o davanju na privremeno korišćenje poslovnog prostora označenog kao: PD 1, PD 3 i PD 6, u zgradi broj 1, na katastarskoj parceli broj 5004/5, iz lista nepokretnosti broj 3156 KO Novi Bar, sa 19 glasova “za” i jednim protiv.
Srđan Lekić, vd Sekretara Sekretarijata za kulturu obrazložio je Prijedlog Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o osnivanju društva sa ograničenom odgovornošću Lokalni javni emiter “Radio Bar”. Kazao je da je pravni osnov sa donošenje ove odluke sadržan u članu 190 Zakona o audio-vizuelnim medijskim uslugama, kojim je propisano da će se osnivački akti lokalnih javnih emitera uskladiti s ovim zakonom u roku od devet mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu, a koji je stupio na snagu 19. juna 2024. godine.
“Shodno novom zakonskom rješenju i odredbi u Odluci ne postoji više obaveza zaključivanja ugovora između osnivača i lokalnog javnog emitera, po pružanju javnih usluga i finansiranju programnih sadržaja, već se finansiranje vrši iz budžeta opštine na osnovu zakona, radi ostvarivanja ustavom i zakonom zajemčanih prava građana na informisanje, bez diskriminacije, po osnovu pružanja javnih usluga i plaćanja troškova prenosa, emitovanja programa javnog emitera putem mreža za prenos, zemaljske mreže, radiodifuznih predajnika i posredstvom elektronskih komunikacionih mreža sa slobodnim pristupom, koje vrši pravno lice za prenos i emitovanje radiodifuznih signala. Odluka propisuje da je organ upravljanja javnog emitera – Savjet, dok je organ rukovođenja javnog emitera direktor”, naveo je, između ostalog Lekić i zaključio da je u skladu sa navedenim predloženom odlukom izvršeno usklađivanje neophodnih odredbi odluke o osnivanju doo LJE “Radio Bar” sa navedenim zakonom i predložio Skupštini da usvoji predmetnu odluku. Za Prijedlog je glasalo 19 odbornika.
Prijedlog Odluke o izmjeni i dopuni Odluke o pravima iz socijalne i dječje zaštite obrazložila je Svetlana Gažević, sekretarka Sekretarijata za lokalnu samoupravu, koji je nakon rasprave u kojoj su učestvovali Milena Božović i Branimir Lakićević , usvojen sa 23 glasa “za”.
O Prijedlogu Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu na teritoriji opštine Bar i Prijedlogu Odluke o javnim parkiralištima na teritoriji opštine Bar u uvodnom dijelu govorio je Dejan Škerović, v.d. sekretara Sekretarijata za komunalne poslove i saobraćaj, a u diskusiju su se uključili Darko Janković, Milan Nešković, Milena Božović, Branimir Lakićević i Vesna Drašković. Za Prijedlog Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu na teritoriji opštine Bar glasalo je 20 odbornika, a za Prijedlog Odluke o javnim parkiralištima na teritoriji opštine Bar, njih 18.
Prijedlog Programa za podršku razvoja poljoprivrede za mlade poljoprivrednike za period 2025-2028.godine – Mladi u agrobiznisu i Prijedlog Programa za podršku razvoja zanatstva u opštini Bar za period 2025-2028. Godine obrazložila je Marina Trceta, sekretarka Sekretarijata za privredu. Oba su usvojena jednoglasno .
O Prijedlogu Lokalnog akcionog plana za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana u opštini Bar za period 2025-2028. godine u uvodnom dijelu govorila je Svetlana Gažević sekretarka Sekretarijata za lokalnu samoupravu, a diskutovali Jelena Dabović i Naser Kraja. Izglasan je sa 20 glasova “za” i jednim “uzdržanim”.
Sa po 18 glasova “za” i po jednim uzdržanim usvojen je i Izvještaj o podržanim biznis planovima, iznosu dodijeljenih sredstava, realizovanim projektima i njihovim efektima za 2023. godinu po Programu za podršku razvoja poljoprivrede za mlade poljoprivrednike i Izvještaj o podržanim biznis planovima, iznosu dodijeljenih sredstava, realizovanim projektima i njihovim efektima za 2023.godinu po Programu za podršku razvoja zanatstva, čime je okončana XXIV sjednica SO Bar.
