Rezultati analize o okruženju za rad medija u Crnoj Gori, koju je sproveo Media centar, uz podršku EU, a čijoj prezentaciji su prisustvovali direktor Radio Bara, mr sc Ivan Jovović i predstavnici naše medijske kuće, pokazali su da je okruženje za rad medija i dalje nepovoljno, uprkos tome što su napravljeni mali pomaci. Nedostaje konzistentan pravni okvir i striktna implementacija u praksi.
Pritisci na novinare obuhvataju cijeli spektar vidljivih i nevidljivih mehanizama, od ekonomske ugroženosti (niske plate), pritisaka političara i nosilaca funkcija, dezinformacija svih vrsta kojima se društvo polarizuje i radikalizuje, do prijetnji i fizičkih napada na novinare – čulo se na današnjoj konferenciji u Podgorici, koju je, u okviru projekta „Aktivne OCD u razvoju medijskih politika“ organizovao Media centar u saradnji sa Medijskom asocijacijom Jugoistočne Evrope.
„Tradicionalni crnogorski mediji se dobro nose sa izazovima današnjice i dominantno ne kreiraju lažne vijesti, ali zato ‘bujaju’ portali koji prenose dezinformacije i nerijetko se služe i govorom mržnje“, kazala je ministarka kulture i medija, dr Tamara Vujović, koja je potvrdila očekivanje da će uskoro biti usvojeni novi medijski zakoni, uz uvjerenje da bi oni znatno trebalo da poboljšaju uslove za rad medija i doprinesu njihovoj nezavisnosti i kredibilnosti. Ona je navela da su nacrti zakona trenutno pred Evropskom komisijom, i ukoliko dobiju „zeleno svijetlo“ biće proslijeđeni našim poslanicima na usvajanje.
Direktor direktorata za medije, Neđeljko Rudović se, takođe, nada skorom usvajanju tri nova medijska zakona sa, kako je naveo, više od dvadeset suštinskih novina u odnosu na važeće norme.
„Profesionalni i održivi mediji, slobodno novinarstvo i javni interes da građani budu cjelovito, istinito i blagovremeno informisani su konačan cilj“, kazao je Rudović, koji je naglasio da je novom zakonskom regulativom predviđeno da lokalni javni emiteri, po analogiji sa nacionalnim javnim servisom, imaju stabilno finansiranje na osnovu predviđenog procenta koje lokalne uprave moraju izdvojiti u tu svrhu.
Istaknut je značaj lokalnih javnih emitera u objektivnom i kredibilnom informisanju građana i praćenju njihovih potreba, ali i naglašeno da su izloženi pritiscima koji se ogledaju, između ostalog, i u neodgovarajućem finansiranju i novinarskim platama znatno nižim od prosječnih u državi.
Agencija za elektronske medije trebalo bi da ima veća ovlašćenja jer, kako je navela direktorka, Sunčica Bakić, do sada su izostali adekvatni mehanizmi za efikasno djelovanje.
Vuk Maraš, direktor Medijske asocijacije za Jugoistočnu Evropu, istakao je da je neophodno što prije usvojiti nove zakone, evidenciju medija ustanoviti kao obaveznu, a skrenuo je pažnju i na to da su kriterijumi za izbor članova Savjeta lokalnih javnih emitera u novoj zakonskoj regulativi unaprijeđeni, ali da nije dobro da sadašnji sastav tih tijela ostane u mandatu do kraja. On smatra da je samoregulacija nedovoljna, kao i da mali broj medija posjeduje tu vrstu kontrole i korekcije. O ograničenjima i perspektivama samoregulacije govorila je ombudsmanka „Vijesti“, Paula Petričević.
Ekspertkinja u oblasti medija, Sandra Bašić Hrvatin, navela je da su u Sloveniji bili prinuđeni da uvedu neku vrstu „samoupravljanja“ u medijima, jer su se dosadašnji modeli pokazali kao neodgovarajući.
Marijana Camović Veličković, potpredsjednica Sindikata medija Crne Gore, osvrnula se na težak položaj zaposlenih u ovoj branši, koji su prinuđeni, da zbog niskih zarada rade više poslova istovremeno, „iscrpljujući se na taj način, što na kraju utiče i na kvalitet odrađenog“.
O bezbjednosti novinara i novinarki govorio je Mihailo Jovović, predsjednik Komisije za istraživanje napada na novinare, a o novim aktima Evropske unije u oblasti medija i perspektive, Alen Musaefendić iz Sektora za strateško komuniciranje Evropske službe za spoljne poslove.
