Organizatori projekta „Integracija ključnih kompetencija u obrazovni sistem Crne Gore“ planirali su promociju ovog programa. Predviđeno je da se snimi pet časova u pet škola u Crnoj Gori, na kojima će biti demonstrirana nastava koja uvodi ključne kompetencije, kao i intervjui sa nastavnicima ili djecom.
Među izabranim školama u Crnoj Gori koje su, zahvaljujući angažmanu, radu i rezultatima dosadašnjih aktivnosti na projektu, odabrane za snimanje obrazovnog serijala je i OŠ „Anto Đedović“u Baru. Povodom toga je tim koji je radio na promociji ovog projekta posjetio školu 14.oktobra 2021. i snimio čas „Učimo da učimo“ na kome je demonstrirana nastava zasnovana na ključnim kompetencijama. Autorka i realizatorka scenarija, čiji je čas selektovan za snimanje, Ljilja Milović, prof. C-SBH jezika i književnosti, bila je gošća Radio Bara. Sa njom je razgovarao Nemanja Janković.
RB/BI: Profesorice Milović, čestitamo na ovom značajnom priznanju na polju obrazovanja. Scenarij Vašeg projekta je u veoma jakoj konkurenciji odabran da bude u pet selektovanih na nivou Crne Gore. Predstavljate OŠ „Anto Đedović“, grad Bar, a i jedina ste predstavnica južne regije među kandidatima za snimanje časa. Možete li nam reći nešto više o projektu kojim ste postigli tako veliki uspjeh?
Milović: Projekat koji sam osmislila nosi naziv “Učimo da učimo“ , a inspiracija mi je, kao profesoru jezika i književnosti, bila knjiga,a ovog puta to je „Pinokio“ (Karlo Kolodi). Koncepciju projekta usmjerila sam ka integrisanom učenju baziranom na književnom djelu i njegovim povezivanjem sa stvarnim životom. Ostvareno je planiranje kroz saradnju predmetne i razredne nastave i više predmeta, učenika i nastavnika, a cilj je učenje- kako se iz pročitanih knjiga može naučiti o sebi, drugima i životu. Napravila sam korelaciju sa drugim predmetima i temama (engleski i italijanski jezik, matematika, priroda i društvo, muzička i likovna kultura, fizičko vaspitanje, zdravi stilovi života, medicina, pedagogija, psihologija, humanost, briga o drugima, dječija prava, izbor budućeg zanimanja, preduzetništvo…). Prilikom pisanja scenarija bila sam usmjerena na to da moj projekat pruži mogućnost za razvoj različitih kompetencija (kompetencije pismenosti, višejezičnosti, digitalne kompetencije, lične, društvene i kompetencije učenja- kako učiti, građanske kompetencije, preduzetničke kompetencije i kompetencije kulturološke svijesti i izražavanja). Nadam se da sam u tome i uspjela.
RB/BI: Koji ste segment iz projekta izdvojili za TV snimanje?
Milović: Snimljeni čas je samo jedna od aktivnosti koje su realizovane u okviru projekta “Učimo da učimo”. Segment koji sam izdvojila za snimanje časa su strategije učenja. Učenici su, podijeljeni u po timovima, bili u ulozi istraživača i otkrivali zašto Pinokio nije želio da ide u školu, kako je zamišljao školu, šta ga je motivisalo da ipak krene, kako se na početku snašao, ko ga je bodrio da uči i obrazuje se. Zatim su ostale grupe učenika imale zadatak da istražuju kako je Pinokio učio od vršnjaka, u porodici, kroz probleme i na kraju od sebe samog, kada je i zašto pristao da mijenja način razmišljanja i da li mu je u tome pomoglo znanje.
Istovremeno su, dok su učili o Pinokijevim strategijama učenja, podstaknuti da razmišljaju o sebi i svojim načinima učenja. Kroz istraživačke zadatke imali su priliku da otkrivaju i usvajaju vrijednosti grupa kroz koje pojedinac prolazi u svom odrastanju (porodica, škola, vršnjaci…).
RB/BI: Projekat „Učimo da učimo“ je koncipiran tako da razvija ljubav prema knjizi, čitanju, učenju i opismenjavanju. Namijenjen je najmlađim učenicima škole pa su za potrebe snimanja javnog časa i oni stali pred kamere. Kako su se snašli i šta je to za njih značilo?
Milović: Projekat „Učimo da učimo“ je koncipiran tako da pokaže kako se, kroz nastavu književnosti, mogu razvijati ključne kompetencije kod najmlađeg uzrasta učenika. Zato su na snimanju , uz saglasnost roditelja, učestvovali učenici III-1: Novak Đukanović, Mila Lalević, Vujo Ivanišević, Elena Šofranac, Alexander Okulov, Sara Bubanja, Lev Šatohin, Elena Bulatović, Danilo Glavanović, Vanja Jukić i Đorđe Živković; učenici III-2: Sergej Krasiljnikov, Elena Knežević, Enis Nikičić, Milena Okuka i Andrija Stijepović. Oni su se odlično snašli u tumačenju književnog djela. Dokazali su da o važnim temama možete razgovarati sa djecom ako metodička rješenja prilagodite njihovom uzrastu. Djeca ovih godina su otvorena za nove sadržaje i učenje i sada ih treba motivisati da zavole knjigu jer je ovo razvojni period kada se formiraju kao čitaoci. Izlazak pred kamere, mikrofoni, razgovor sa kamermanima, monatažerima za nih je bilo jedno jedinstveno iskustvo.
RB/BI: Zanimljivo bi nam bilo da nam otkrijete kako ste učenike najmlađeg uzrasta koji su tek na početku opismenjavanja uspjeli da zainteresujete za tako obimno književno djelo kao što je Pinokio?
Milović: To je za mene bio pravi izazov, pa sam osluškivala književno djelo i pažljivo odabirala metodička rješenja. S obzirom na to da je cilj programa ključnih kompetencija planiranje i njihova realizacija u redovnom radu, ne izvan predmetnog programa, odabrala sam književno djelo koje je u programu lektire i koje bi po planu rada svakako tumačili. Dakle, nešto njima poznato. Zatim je trebalo osmisliti strategiju kako da probudim njihovu radoznalost za čitanje, tj. slušanje i tumačenje književnog djela. Pošto je riječ o djeci mlađeg školskog uzrasta , odlučila sam se za tehniku upotreba pitanja kroz igru. Pjesnik Ljubivoje Ršumović je rekao „Neka vam knjiga ne bude briga već još jedna lepa igra“. Znamo da djeca kroz igru najljepše i najbolje uče pa su i sadržaji bili u formi igrovnih aktivnosti.
U buđenju radoznalosti za knjigu i čitanje pomogli su stihovi, kviz , izložba, crteži, mapa uma, pravljenje plakata, lanac znanja, zagonetna pitanja, rješavanje problemskih situacija, crtani film, muzika, likovna radionica- sve ono što liči na igru , a u službi je učenja i usvajanja znanja-jasan je recept za uspjeh.
RB/BI: Rad na ovom projektu je zahtjevan i pripreme su trajale više mjeseci. U tome su Vam, kako ste nam otkrili, pomogli i saradnici u školi, a i van nje. Možete li nam nešto više reči o tome?
Milović: Timskim radom uspjeli smo da uspješno privedemo kraju realizaciju projekta. Učestvovale su profesorice razredne nastave Vesna Čabarkapa i Arnela Alković, kao i Lidija Ivanković, prof. engleskog i italijanskog jezika. Rad na projektu je, u okviru svog plana hospitovanja, pratila direktorica Stanka Vukčević, prof. koja je obezbijedila sve uslove u školi potrebne za uspješan rad i realizaciju Projekta.
Mi smo u ovom projektu imali podršku i van škole. U okviru „Godišnjeg rada škole“ planirana je saradnja sa lokalnom i širom zajednicom. Mi smo to kroz ove aktivnosti zaista uspješno ostvarili. Zato zahvaljujemo na podršci u realizaciji projekta saradnicima- roditeljima učenika III-1 i III-2 (šk.2020/21.), preduzetnicama iz Bara Jasni Brnjada i Olji Fatić (za potrebe Projekta su izadile unikatne radove „Pinokio“ koji su bili dio izložbe prilikom snimanja), PPU „Pinokio“ Podgorica (na ustupljenoj maskoti drvenog lutka Pinokio), Media Pro Studio Petović (na pomoći u izradi edukativnog materijala ) i, naravno medijima.
RB/BI: Nakon snimanja časa, realizovan je intervju. Razgovor sa Vama vodila je novinarka i koordinatorka za medijsku promociju projekta „Integracije ključnih kompetencija“, Daniela Vukčević . Šta je bila tema intervjua?
RB/BI: Kao autorka projekta i realizatorka časa, pojasnila sam šta se tu zapravo dešavalo, koja je kompetencija kako demonstrirana, kako se pripremam za ovakve časove, da li to oduzima mnogo vremena, kakva je razlika u odnosu na “klasičnu” nastavu, da li je rad na ovom projektu uticao na mene i kako… Na sva ova pitanja sam i Vama već kroz razgovor odgovorila. Želim samo da istaknem kako je na mene lično uticao rad na ovom projektu. Dok sam pisala scenarij kako da podstaknem razvoj ključnih kompetencija kod najmlađih učenika, ja sam istovremeno razvijala svoje kompetencije. Kreirala, istraživala metodička rješenja, analizirala svoje strategije učenja i rada, obnavljala znanje italijanskog i engleskog jezika, pravila odabir muzike, a najviše sam se bavila preduzetničkim radom. Osmislila sam i izradila edukativni materijal koji mi je bio potreban za Projekat. Pri tome sam razvijala i svoju matematičku kompetenciju s obzirom na to da mi je prilikom pravljenja troškovnika za Projekat znanje iz te oblasti bilo neophodno.
RB/BI: Da li je ste pravili osvrt na ono što ste realizovali, mislim na evaluaciju rada?
Milović: U intervjuu je, osim mene , učestvovala i koleginica Vesna Čabarakapa, prof. razredne nastave, koja je sa svojim učenicima dio ovog projekta. Ona je dala osvrt na to šta za učenike znači nastava usmjerena na razvoj ključnih kompetencija. U intervjuu je , kao dugogodišnji prosvjetnik radnik, obratila pažnju na aspekte pripreme i izvođenja nastave i na podršku koju ovaj vid rada pruža učenicima u daljem napredovanju“-naglašava profesorka.
RB/BI: Kada ćemo imati priliku da vidimo Vaš čas u obrazovnom serijalu? Kada će početi emitovanje?
Milović: Prva ciljna grupa ovog projekta su nastavnici, te ovaj materijal i jeste namijenjen upravo njima, kako bi podstaknuo one koji nisu prošli kroz obuke, a i služio kao podsjetnik ili “inspiracija” za osmišljavanje časova. Tako da će snimljeni materijal prvo biti postavljen na edukativne portale manijenjene prosvjetnim radnicima. Materijal će biti dostupan i široj javnosti na internet stranici projekta, Youtube i Facebook nalogu projekta (IKCES.ME).
RB/BI: Koje su Vaše dalje aktivnosti u projektu o integraciji ključnih kompetencija?
Milović: Tim IKCES.ME je planirao sastanak gdje će biti organizovana razmjena iskustava određenih škola i osiguranje kontinuiteta. A nakon toga slijedi završna konferencija koja će okupiti najbolje učesnike projekta i za koju je OŠ „Anto Đedović“ već dobila pozivnicu.
Projekat „Integracija ključnih kompetencija u obrazovni sistem Crne Gore“ sufinansiraju Evropska unija i Vlada Crne Gore kroz IPA 2 Program EU i Crne Gore za zapošljavanje, obrazovanje i socijalnu zaštitu. Partneri Projekta su Ministarstvo prosvjete, nauke ,kulture i sporta Crne Gore, Zavod za školstvo Crne Gore, Centar za stručno obrazovanje Crne Gore, Ispitni centar Crne Gore, Univerzitet Crne Gore, posebno: Filozofski fakultet, Filološki fakultet i Prirodno-matematički fakultet Univerziteta Crne Gore, Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja Crne Gore, Osnovne (166) i srednje (56) škole u Crnoj Gori.
Projekat je dvogodišnji i sprovodi se u cilju poboljšanja kvaliteta pružanja osnovnog i srednjeg obrazovanja, podrške inicijalnom obrazovanju i kontinuiranom profesionalnom razvoju nastavnika, te osiguranju kvaliteta na nivou osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja.
