Zavod za zapošljavanje Crne Gore je posljednje dvije sedmice intenzivirao pripreme u vezi sa sezonskim zapošljavanjem lica sa evidencije.
„U Birou rada Bar radimo na realizaciji planova i projekata u susret sezoni u koju svi moramo vjerovati i dočekati je spremno i optimistično. U cilju informisanja i motivisanja, intenzivnije kontaktiramo lica sa evidencije koja su na sezonskim poslovima bila angažovana prethodnih godina“, kaže šef Biroa rada Bar, Željko Rolović.
U skladu sa promjenama na državnom nivou, prema kojima Zavod za zapošljavanje više ne funkcioniše pod okriljem Ministarstva rada i socijalnog staranja, već pripada Ministarstvu finansija, u Barskom birou još uvijek nijesu sigurni koliko sredstava će im biti raspoređeno za potrebe priprema i obuka nezaposlenih.
„Ipak, to nam ni u kom slučaju ne predstavlja barijeru da sa nezaposlenim licima uradimo pripreme koje su karakterisale i prethodne sezone. S druge strane, cio proces se dešava u dosta otežanim uslovima- navikli smo da već od aprila ‘baratamo’ sa oko 1.500 lica sa evidencije. U ovom trenutku imamo 2.700 lica. Napominjem pritom, da je projektovani broj sistematizovanih radnih mjesta za 1.400 sezonaca, što je dodatni pritisak na naše službenike. Kvalitet i obim posla, zbog toga vjerovatno neće biti na nivou iz 2018. i 2019. godine, kada je zapošljavanje bilo na vrhuncu u posljednjih deset godina“, prognozira Rolović.
I ove godine očekuju da će se najviše oglašavati potreba za radnim mjestima iz oblasti ugostiteljstva, turizma, trgovine, dok su van sezone uvijek najviše angažovani radnici u građevinarstvu. Posljednjih godina oživjelo je i zapošljavanje u poljoprivredi. Naš sagovornik poručuje da, s obzirom da u ZZZ CG nijesu u mogućnosti da odgovore potrebama svih poslodavaca, zajednički zadatak školstva, udruženja privrednika treba da bude da se profili kadrova razvijaju u skladu sa potrebama tržišta.
Do sada im se javilo 15- tak poslodavaca koji imaju potrebu za upošljavanjem sezonaca, pa su već započeli selekciju. Negativni finansijski efekti izazvani pandemijom će, procjenjuje Rolović, imati dalekosežne posljedice.
„Vrlo je važno da se zaposli što više domaće radne snage. Apsolutno sam siguran da bi se, i da nas nije zadesila pandemija, veliki dio novca prihodovanog od turizma prelivao u susjedne zemlje (Kosovo, BiH, Srbija), čiji državljani tokom sezone popunjavaju radna mjesta na crnogorskom primorju. Ono što mi možemo da uradimo, po ugledu na razvijenije države, je da se aktiviramo na obuci specijalizovanih kadrova. U ovome nijesmo izuzetak, problem sa stručnom radnom snagom, visokokvalifikovanim kuvarima, konobarima, menadžerima, animatorima, imaju i Slovenija, Hrvatska Italija…“, ukazuje Rolović.
Prijavljivanje nerezidenata zainteresovanih za radni angažman tokom sezone se od 2015. godine, kada je Zavod prestao sa izdavanjem radnih dozvola, obavlja preko MUP- a. Šef Biroa rada Bar smatra da su brojke od preko 20.000 izdatih radnih dozvola za nerezidente- zabrinjavajuće. Sugeriše da bi u narednom periodu trebalo obratiti pažnju i provjeriti ko je od tih lica stvarno zaposlen, a ko radnu dozvolu, koja omogućava boravak u Crnoj Gori, uzima iz nekog drugog razloga.
“Taj disbalans između naših sezonskih radnika, kojih je 2018. i 2019. godine bilo oko 12.000 i 20.000 izdatih dozvola za nerezidente, u perspektivi treba smanjivati. Uz sistemsko angažovanje i ozbiljnu medijsku kampanju, možemo uticati da situacija postane povoljnija za državljane Crne Gore. Ne treba, ipak, zanemariti ni činjenicu da prethodnih godina naši srednjoškolci i studenti nijesu bili spremni da rade tokom sezone. Preferirali su odmaranje i uživanje tokom ljeta, a nerijetko su se žalili i na niske zarade. Sa edukuacija koje sam prošao u Čehoslovačkoj i Danskoj, imam saznanja da su te zemlje napravile veliki iskorak u tom segmentu. Treba izgraditi svijest da posao nije isključivo zarada, posao je i socijalizacija i sticanje radnih navika i odgovornosti. Rukovođen isključivo tim principima mlad čovjek će naučiti kako da u budućnosti savladava prepreke. Ja vjerujem u mladost, vjerujem da postoji ljudski, kadrovski i intelektualni potencijal naše omladine, samo je treba usmjeravati i pomoći im. Za budućnost tada ne treba brinuti”, sa optimizmom zaključuje Rolović.
Radno vrijeme Biroa rada Bar je od sedam do 15 časova, a rad sa strankama je organizovan od osam do 14 sati.
