Gost emisije “Sunčanom stranom ulice” bio je komandir Stanice policije Odjeljenja bezbjednosti Bar, Milika Perović.
RB/BI: Zamoliću Vas za kratko predstavljanje – obrazovanje, dosadašnje radno iskustvo, funkcije koje ste obavljali?
Perović: Završio sam Policijsku akademiju u Beogradu 2000. godine. Obavljao sam poslove od pripravnika sa visokom stručnom spremom, pomoćnika komandira, zamjenika komandira, do komandira stanice mobilne jedinice, komandira Stanice policije za bezbjednost saobraćaja u Centru bezbjednosti Podgorica. Sada obavljam poslove komandira Stanice policije Odeljenja bezbjednosti Bar.
RB/BI: Jeste li zadovoljni stanjem koje ste zatekli u Baru?
Perović: U Odjeljenje bezbjednosti Bar sam došao 10. juna. Kao i na čitavoj teritoriji Crne Gore, postoji problem sa nedostatkom ljudstva, ali trenutno u Baru kvalitetno i efikasno obavljamo poslove iz oblasti bezbjednosti saobraćaja i održavanja stabilnog reda i mira. Zadovoljan sam kvalitetom rada policijskih službenika, kao i rezultatima rada koji postižu. Nedostatak službenika nadoknađujemo na način što vanredno angažujemo izvršioce. U toku ljetnje turističke sezone oni nemaju slobodan dan, da bismo nadomjestili nedostatak kadra.
RB/BI: Turistička sezona je u jeku, šta je u fokusu policije ovih sedmica?
Perović: Što se tiče uniformisane policije, u fokusu jeste održavanje kvalitetnog stanja bezbjednosti saobraćaja, kao i stabilnog javnog reda i mira.
RB/BI: Kako protiče ljeto? Pri tome, mislim na drumski saobraćaj, jer smo svjedoci, nažalost, svakodnevnih udesa.
Perović: Pojačan je intenzitet saobraćaja, jer imamo veliki priliv turista, kao i stranaca koji su kroz Crnu Goru u tranzitu. Vi ste, kao i ja, svjedoci da imamo pojačan intenzitet saobraćaja od graničnog prelaza Sukobin u pravcu Debelog brijega i obrnuto. Ista situacija je i u pravcu tunela Sozina, Haj Nehaja, Sutomora, Šušanja. To su za nas kritične tačke, gdje svakodnevno po devet sati šest službenika vanredno angažujemo da regulišu saobraćaj. Ovom prilikom bih istakao da policijski službenici koji rade na poslovima regulisanja saobraćaja, daju maksimalan doprinos u ekstremno teškim uslovima, kad su temprature i do 40 stepeni, da bi bilo što manje zastoja i da bi turisti do željene destinacije došli što prije.
RB/BI: Kazali smo već da svakodnevno svjedočimo saobraćajnim nezgodama, nerijetko sa teškim, čak i fatalnim posljedicama. Zamoliću Vas da nam pojasnite šta pokazuju statistički podaci? Koliko je u poslednja tri mjeseca, na području barske opštine bilo udesa?
Perović: Računajući maj, jun i jul evidentirali smo oko 170 saobraćajnih nezgoda. U maju je bilo 46 saobraćajnih nezgoda, od kojih 31 sa materijalnom štetom i 15 sa povrijeđenim licima, kada je 13 lica zadobilo lake, a četvoro teške tjelesne povrede. U junu je registrovano 70 saobraćajnih nezgoda, od toga 46 sa materijalnom štetom, 23 sa povrijeđenim licima, od kojih je pet lica teško povrijeđeno. Nažalost, imali smo jednu saobraćajnu nesreću koja se desila 29. juna, kada je pješak (75) izgubio život na magistrali, prelazeći regionalni put Bar – Podgorica, na mjestu gdje nije obilježen pješački prelaz.
RB/BI: Ta nesreća se desila u Sutomoru?
Perović: Tako je. Kad imamo jednog poginulog u mjesecu, moramo stanje bezbjednosti da proglasimo nezadovoljavajućim. Koristim i Vašu emisiju da apelujemo na sve učesnike u saobraćaju, i na pješake koji su najranjivija kategorija, da prelaze ulicu na mjestima gdje je to zakon predvidio, a to su obilježeni pješački prelazi.
RB/BI: Koji su najčešći uzroci saobraćajnih nezgoda i nesreća, i smatrate li da su kazne za prekršaje iz te oblasti dovoljno visoke?
Perović: Bezbjednost saobraćaja čine tri elementa – vozač, vozilo i put. Najčešći uzrok je ljudski faktor. Nažalost, nepoštovanje saobraćajnih propisa, prekoračenje brzine kretanja u naseljenim i nenaseljenim mjestima, pogrešno prestrojavanje, prelaženje kolovoza van pješačkog prelaza, nepropuštanje pješaka (gdje su dvije kolovozne trake u istom smjeru, pa jedno vozilo stane da pješak prođe, a vozač iz druge kolovozne trake ne primijeti da je vozač do njega stao i na taj način ugrozi bezbjednost saobraćaja pješaka koji prelazi kolovoz na mjestu gdje je obilježen pješački prelaz), kada vozač upravlja pod dejstvom alkohola ili psihoaktivnih supstanci. Od novembra smo dobili droga-test koji često koristimo i, nažalost, na osnovu procjene policijskog službenika koji vrši poslove kontrole i regulisanja saobraćaja, ustanovi se da vozač upravlja vozilom pod dejstvom psihoaktivnih supstanci, čak više nego pod dejstvom alkohola. Veliki je broj nezgoda u kojima učestvuju motociklisti. Tu je, uglavnom, u pitanju pogrešno prestrojavanje, vozači koji upravljaju automobilom ne primijete motociklistu, prelaze preko neisprekidane linije, čime ih direktno ugrožavaju, jer i najmanji kontakt po njih može biti fatalan. Sproveli smo nekoliko akcija, u kojima nam je fokus bio na motocikliste, odnosno na nekorišćenje kacige. Biciklisti su, takođe dužni da nose kacigu. Najčešći smrtni ishodi kod motociklista i biciklista nastupaju zbog povrede glave. Aktuelni su novinski natpisi da imamo najrizičnije puteve u Evropi. Moram istaći i podatak Evropske Unije da jedan poginuli državu košta milion i trista hiljada eura, ne računajući, pritom, teže i lakše povrijeđena lica. Iznijeću i podatak da je u Crnoj Gori na putevima u 2023. godini stradalo 78 lica. Opšta konstatacija i nas, kao preventivog i represivnog organa države u čijoj je to nadležnosti, je da smo nezadovoljni stanjem bezbjednosti saobraćaja. U Crnoj Gori je veliki broj vozila – prema evidencijama, registrovano ih je oko 280.000. Od 1. jula je na snazi zabrana uvoza vozila starijih od 15 godina. Na taj način država pokazuje da vodi računa, jer najveći dio svega što se prevozi, bilo da su to ljudi ili roba, ide drumovima. Ogromne su gužve od Debelog Brijega do Sukobina, na kojoj se relaciji nerijetko putuje skoro pet sati.
RB/BI: Koje su to „crne tačke“ na drumovima u našoj opštini?
Perović: „Crne tačke“ su na onim djelovima magistralog puta gdje dolazi do udesa. Što se tiče gradskog jezgra, pomenuo bih da je to raskrsnica Bulevara dinastije Petrovića i Bulevara Revolucije. Na njoj se dešava veliki broj saobraćajnih nezgoda. Takođe bih naveo Šušanj, Zeleni pojas… Nažalost, svjedoci smo da često upravljamo vozilom u uslovima slabe osvijetljenosti, u toku je turistička sezona i pješaci su najugroženija vrsta.
RB/BI: Slabo je osvijetljen i dio kod Robne kuće, gdje je najveća frekvencija pješaka. U noćnim časovima bude prilično mračno, a dva su pješačka prelaza na toj dionici.
Perović: Želim da istaknem da imamo odličnu saradnju sa lokalnom samoupravom, gdje nam na svaki zahtjev, upravo iz bezbjednosti, njihov inženjer saobraćaja, zadužen da da nalaz i mišljenje, izlazi u susret. Postavljene su oznake da pješaci ulicu prelaze preko obilježenog prelaza, nastojimo da pojačamo budnost, prevashodno vozača, kako bi na toj dionici smanjili brzinu i prilagodili se uslovima i stanju puta, kako ne bi ugrozili pješake.
RB/BI: Da li putna infrastruktura, pritom mislim prvenstveno na ove ljetnje mjesece, može adekvatno da prati ovoliki priliv vozila?
Perović: Moram da konstatujem, pošto imam veliko iskustvo, da ovoliki priliv vozila, priliv turista i gostiju koji su u tranzitu kroz barsku opštinu, putna infrastruktura ne može da prati. Svjedoci smo da kad krenemo iz Bara, od Šušanja do Haj Nehaja putujemo po sat vremena.
RB/BI: A, preko pasarele koja je sagrađena u Sutomoru, niko ne prelazi?
Perović: To je jedan vid saobraćajne (ne)kulture.
RB/BI: Podliježu li pješaci kaznama?
Perović: Podliježu kaznama, i za njih je zakon predvidio novčane kazne, pa se sankcionisanje vrši bez selektivnog postupanja. Kazne za pješake su 30 eura ukoliko koriste mobilni telefon prilikom prelaska kolovoza, 50 eura kada prelaze kolovoz van pješačkog prelaza i 60 eura kada ometaju saobraćaj na kolovozu. Ovdje govorimo o minimalnim kaznama, koje je zakonodavac propisao.
RB/BI: Dakle, pješak ne smije da razgovara mobilnim telefonom dok prelazi „zebru“?
Perović: Tako je. Koliko mobilni telefon utiče na vozača u toku upravljanja vozilom, kada koristi mobilni telefon njemu je pažnja na saobraćaj smanjena, vidno polje je suženo, ne može da reaguje, toliko utiče i na pješaka.
RB/BI: Razgovarali smo o automobilima, o motociklima, o biciklima, o pješacima, a ono o čemu nismo su električni trotineti. Vozačima zaista stvaraju veliku smetnju i dekoncentrišu ih. Da li je zakonom precizno definisano njihovo kretanje, kakva su iskustva policijskih službenika kada su ta vozila u pitanju?
Perović: Po Zakonu o bezbjednosti saobraćaja, trotinet nije propisan kao prevozno sredstvo. To je osnovni problem. Dešavaju se nezgode u kojima učestvuju električni trotineti. Policijski službenik koji izađe na lice mjesta saobraćajne nezgode je dužan da konstatuje činjenično stanje koje je zatekao na licu mjesta. Želim naglasiti da imamo i problem jer njime upravljaju uglavnom mlađa lica, djeca koja ne poznaju saobraćajne propise, a kad stupe na kolovoz s trotinetima, postaju učesnici u saobraćaju.
RB/BI: Postoji li neka starosna barijera?
Perović: Ne. Ovom prilikom bih apelovao na roditelje čija djeca posjeduju trotinete, da obrate pažnju po tom pitanje radi bezbjednosti djece, koja iz nepaženje i neznanja dovode u opasnost i ugrožavaju prvenstveno sebe.
RB/BI: Sinoć sam, šetajući, srela tri djevojčice na jednom električnom trotinetu.
Perović: S obzirom da zakon ne poznaje tu kategoriju, samim tim nema ni definisanih starosnih barijera. To njima dođe kao zabava, a ima dosta ljudi koji ih koriste da bi se prevezli do posla.
RB/BI: Od početka jula, pa sve do septembra, u skladu s Protokolom o saradnji, pripadnici MUP-a Srbije svakodnevno pružaju pomoć kolegama u Baru, Budvi i Herceg Novom. Kolika je ta podrška značajna, posebno uzimajući u obzir da ste kazali da ne raspolažete sa dovoljnim brojem izvršilaca?
Perović: Regionalni centar raspolaže sa šest službenika koji su došli iz MUP-a Srbije, dvojicu imamo u Budvi, dvojicu u Herceg Novom i dvoje u Baru. Želim istaći da je ta saradnja mnogo bitna, jer kroz razmjenu informacija sa kolegama iz Srbije možemo postići bolje rezultate kada govorimo o ukupnoj bezbjednosti, naročito kad na našoj teritoriji borave lica sa teritorije Srbije, a koja su njima od ranije poznata po vršenju krivičnih djela ili prekršaja.
RB/BI: Jeste li zadovoljni učinkom policije kada govorimo o borbi protiv narkotika?
Perović: Što se tiče uniformisane policije OB Bar mogu istaći da je Interventna jedinica OB Bar u sprečavanju ulične prodaje narkotika postigla odlične rezultate. U maju je bilo 28 zaplijena, a u junu 24. Prioritet nam je da stanemo na put zloupotrebi omladine. Zadovoljan sam učinkom i želim pohvaliti rad Interventne jedinice koja je pokazala odlične rezultate.
RB/BI: Svake sezone u primorske gradove stižu ljudi među kojima su i brojna djeca koji osnovne životne potrebe zadovoljavaju prosjačenjem. Kako tome stati na put, problem je odavno markiran, a čini se da se nije mnogo napredovalo u njegovom rešavanju?
Perović: Nažalost, svjedoci smo da je ovaj problem odavno poznat i ponavlja se. Šire je prirode, policija ga sama ne može riješiti, iako činimo sve što je u našoj moći. Potrebno je i učešće drugih službi, poput Centra za socijalni rad, sa kojima smo u ranijem periodu sarađivali po tom pitanju. Očigledno je da se radi o zloupotrebi djece, ali je rješavanje jako kompleksno.
RB/BI: Na koje uspješno realizovane akcije ste u poslednje vrijeme naročito ponosni?
Perović: Što se tiče uniformisanog sastava Stanice policije Odjljnja bezbjednosti Bar, mogu se pohvaliti radom po pitanju sankcionisanja vozača po lokalnim, nacionalnim akcijama, kontrolisanjem brzine, vožnje pod dejstvom alkohola, saradnju sa Graničnom policijom koja je rezultirala zaplijenom i sprečavanjem krijumčarenja 800 kg rezanog duvana.
RB/BI: Koje novine su u planu, kako bi služba bila još učinkovitija i djelotvornija?
Perović: Što se tiče rada policijskih službenika na terenu, u planu je uvođenje i postavljanje stacionarnih radara za snimanje saobraćajnih prekršaja. To će biti upravo na onim „crnim tačkama“ za koje ste me pitali, a gdje se desio veliki broj saobraćajnih nezgoda, da bi preventivno djelovali na učesnike u saobraćaju. Takođe, od Nove godine će na policijskim uniformama biti postavljene body kamere, koje snimati svaku službenu radnje, gdje su policijski službenici dužni, prije preduzimanja bilo kakve službene radnje da upoznaju učesnika u saobraćaju, da će se, shodno Zakonu o unutrašnjim poslovima, ta radnja snimati. Mislim da neće biti ni omalovažavanja policijskih službenika, a ni nekih drugih stvari koje generalno utiču na policiju, na njihov rad. Planirano je popunjavanje upražnjenih radnih mjesta po sistematizaciji, kako bi se poboljšala aktivnost policijskih službenika na terenu i modernizacija materijalno-tehničkih sredstava.
RB/BI: Poštuju li Barani policijske službenike?
Perović: Poštuju. Evo, koliko sam ovdje, mjesec i po, generalno sam zadovoljan odnosom sugradjana prema policiji.
RB/BI: Prije, otprilike, dvije sedmice počelo je da radi sklonište za žrtve nasilja. To je ozbiljan projekat nužan za Bar. Da li sarađujete i Vi sa tim skloništem, kakva je vaša uloga tu?
Perović: Sarađujemo sa lokalnom zajednicom, prije svega mislim na Opštinu Bar, dužni da pružamo pomoć svim građanima, ne samo žrtvama nasilja, da im budemo podrška, da obilazimo ta skloništa, i kako god da im se stavimo na uslugu u bilo kakvom vidu da bi se oni osjećali sigurnije.
RB/BI: Jeste li zadovoljni saradnjom sa lokalnom zajednicom?
Perović: Volio bih da se nastavi u istom pravcu, i pohvalio bih rad lokalne samouprave, Komunalne policije. Saradnja je odlična, mi trebamo njima, oni nama.
RB/BI: Na koji način se građani Bara mogu obratiti policiji za pomoć, i koje su to situacije koje podstaknu građane da pozovu broj Odeljenja bezbijednosti Bar i podnesu prijavu?
Perović: Svaki građanin i turista na području Opštine Bar može se obratiti pozorniku, policajcu ili patroli koja obavlja redovne zadatke iz oblasti javnog reda i mira ili bezbjednosti saobraćaja. Takođe, mogu pozivom na broj 122 da prijave bilo kakav događaj koji im je privukao pažnju, ili bilo kakav vid nasilja. Mi smo dužni odmah da postupimo i da službenici izađu na teren da bi se pružila pomoć građaninu koji je prijavio događaj. Takođe događaj mogu prijaviti dolaskom u naše službene prostorije Bar, ovo se odnosi kako na Barane tako i na turiste. Povodi za prijavu su razni.
RB/BI: Zamoliću Vas na kraju da uputite poruku građanima i turistima koji nas slušaju.
Perović: Moja poruka svim sugrađanima, kao i turistima je da poštuju zakonske propise, da se pridržavaju pravila saobraćaja, da ne upravljaju vozilom pod dejstvom alkohola, psihoaktivnih supstanci, da prilagode brzinu kretanja vozila uslovima i stanju puta, kako u naseljenim, tako i u nenaseljenim mjestima. Apelujem na pješake da prelaze kolovoz na obilježenim pješačkim mjestima, radi ukupne bezbjednosti u saobraćaju, takođe i na vozače da imaju dovoljno strpljenja kada je saobraćajna gužva u pitanju, kroz poštovanje saobraćajnih pravila.
