U Luci Bar juče je organizovan radni sastanak, nakon kojeg su predsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović i ministri ekonomskog razvoja i turizma, Goran Đurović i finansija Aleksandar Damjanović sa predstavnicima menadžmenta najvećeg barskog kolektiva obišli lučko područje.
Premijer je podsjetimo, izrazio zadovoljstvo ovogodišnjim poslovnim rezultatima Luke Bar. O dobrom učinku i planovima govorili su i ministri, kao i direktor kompanije, Ilija Pješčić.
Odgovarajući na novinarsko pitanje koje se ticalo stepena iskorišćenosti pretovarnih kapaciteta, prodaji rude boksita i značaju novih ugovora, Pješčić je podsjetio da je cjelokupna Luka Bar projektovana na pet do pet i po miliona tona pretovara.
„Trenutno raspolažemo sa jednom obalom od 550 metara, a ostaloj teritoriji ne možemo da priđemo, jer je u drugom koncesionom području. Što se tiče bakra, u pitanju je odličan posao za koji je zaslužan prethodni menadžment. Taj ugovor je potpisan u julu prošle godine, tokom koje je realizovano 200 000 tona, da bi ove godine već odradili 800 000 tona. Za sljedeću godinu projektovali smo milion tona“, najavio je Pješčić.
Veoma bitan je, kako je naveo, i posao sa značajnim partnerom, kompanijom „Uniprom“. Ove godine je realizovano oko 650 000 tona, a već naredne očekuju od 800 000 do milion tona pretovara. Ipak, jedan značajan posao, koji je podrazumijevao pretovar projektovan na dva miliona tona, nije realizovan zbog, kako je kazao Pješčić “nejasne odluke inostrane kompanije sa kojom je potpisan komercijalni ugovor o saradnji“.
„Nakon što im je istekla slobodna skladišnina koja je trajala nekoliko mjeseci, nisu otpremali robu, pa smo bili prinuđeni da postupimo po uslovima iz komercijalnog ugovora i fakturišemo skladišninu. Na naše uporne pokušaje da stupimo u kontakt sa njima, gospoda iz inostranog menadžmenta se nisu javljala, pa je ta roba, uslovno rečeno ‘pojela samu sebe’. Morali smo organizovati javnu prodaju, putem koje smo tu robu prodali za 2,8 miliona eura. Taj iznos je učestvovao u profitu od 5,2 miliona eura, što je bilans zaključno sa trećim kvartalom. Očekuje nas četvrti kvartal koji je, takođe, izuzetan“, zadovoljan je direktor Luke Bar.
Što se tiče novih ugovora, Luka Bar je otvorila vrata kompanijama iz Srbije.
„Luka Bar bez Srbije ne može da postoji. Sve ovo možemo ugasiti, ako nemamo zaleđe koje u ovom trenutku predstavlja Srbija. Potrebno je da se valorizuje i saradnja sa Bosnom i Kosovom. Potpisani su ugovori sa kompanijom ‘Hbis’ (bivša Železara Smederevo), sa ‘Eliksirom’, ‘Agroglobom’… Poslije sedam godina smo napunili silose žitaricama. Na tržište jurišamo hrabro i možemo da odgovorimo svim izazovima“, poručio je Pješčić.
Objasnio je da će se u narednom periodu menadžment Luke fokusirati na rasute terete, nabavku mehanizacije, a otvoriće i prostor za ulaganje zainteresovanim kompanijama iz Srbije, pa će barska, vjeruje on, ubuduće postati matična luka susjednoj državi.
Premijer Abazović je istakao da je zadovoljan poslovanjem Luke Bar, ali da prostora za napredak itekako ima. A, da bi se to desilo, moraju se donositi „hrabre odluke“.
„Konkurencije ne treba da se plašimo. Imamo svoj geostrateški položaj, niko nam ga ne može uzeti. Moramo biti opredijeljeni prema nekoliko tržišta koja gravitiraju ovoj Luci. Vjerujem da ćemo, ako ne bude opstrukcija, svjedočiti situaciji da u Baru bude šest ili sedam brodova, a ne kao danas samo jedan“, optimističan je Abazović.
Govoreći o Port of Adria, uz osvrt na činjenicu da zaposleni u toj kompaniji nemaju kolektivni ugovor, podvukao je da smatra da taj posao nije bio dobar, ali da „ne želi da gleda unazad“.
„Intencija Vlade je da se fokusira na ispravljanje grešaka. Država želi da upravlja cijelom Lukom Bar, pa ‘srce’ Luke predato ‘Port od Adrii’, želimo da vratimo i da imamo zaokruženu cjelinu. A da li, nakon toga, možemo da razgovaramo sa nekim kredibilnim operaterom i da od barske Luke napravimo nešto poput onih rješenja koja je napravila naša konkurencija? Zašto da ne? Ostajemo otvoreni za tu opciju, a do tada moramo da bilansima uspješnosti i strateškim odlukama, pokažemo da se ne plašimo da uvećavamo državni kapital. Mi nismo Vlada koja želi da prodaje najvrijednije stvari u Crnoj Gori. Mi smo Vlada koja želi da resurse stavi u službu građana. To nije negiranje partnerstva sa privatnim firmama i kompanijama, već stvaranje saradnje uz, naravno, čista posla“, decidan je Abazović.
Iako je crnogorska javnost, kazao je on, bila skeptična u vezi sa Željezarom, taj problem je riješen, a povoljna sudbina, najavio je premijer, već u četvrtak očekuje i bolnicu u Meljinama. Slijede „Plantaže“, Institut „Simo Milošević“ u Igalu…
Predsjednik Vlade je juče u Baru podcrtao i da će „Vlada grabiti svaku šansu, ali ne za pojedince ili grupice, nego za svoje građane“, najavljujući i ubuduće podršku nastojanjima Ministarstva finansija, koje se „trudi da uveća kapital države Crne Gore“.
Odgovarajući na pitanje u vezi sa raspravom koju o predlogu Budžeta za narednu godinu ovih dana vode Skupštinski odbori, a tiče se povećanja zarada u državnoj upravi, premijer je objasnio da „ako poslanici odluče da podrže takav Budžet, više od 50 000 stanovnika Crne Gore će od 1. februara imati značajno uvećane zarade“, što bi „bila izuzetna pomoć građanima i privredi“.
