Gost emisije „Sunčanom stranom ulice“ bio je Jovan Popović, savjetnik direktora Sanitarne deponije „Možura“.
RB/BI: Na početku, jeste li spremni za turističku sezonu koja se zahuktava?
Popović: Sa zadovoljstvom mogu da istaknem da jesmo. Ovo je posao koji se radi 365 dana u godini. Mehanizacija je spremna, ljudstvo je spremno, pa iako su količine otpada koji se deponuje na „Možuri“ veće nego proteklih mjeseci, dobro odgovaramo svim zahtjevima.
RB/BI: Koje su prosječne dnevne količine otpada koji se dopremi na Možuru?
Popović: U ljetnjim mjesecima dostižu i do 500 tona dnevno. Podsjećam da je „Možura“ regionalna deponija za čitavo crnogorsko primorje, izuzev Herceg Novog. Količine otpada rastu sa prilivom turista, a uspješnost sezone može se mjeriti i time u kojem obimu on pristiže na „Možuru“. Veoma je važan i podatak da vršimo svakodnevnu prekrivku dopremljenog otpada, čime u potpunosti anuliramo neprijatne mirise.
RB/BI: Kako se odvija deponovanje otpada od strane građana, ali i privrednih subjekata, s obzirom da ste uveli novosti u tom segmentu rada?
Popović: Naše privredno društvo od 7. maja ima novu aktivnost sa ciljem pomoći i podrške u radu, održavanju higijene i čistoće grada, koje realizuje Komunalno preduzeće. Naime, novina je da građani i privredni subjekti mogu lično deponovati otpad na „Možuru“. Do sada je ta mogućnost bila rezervisana isključivo za komunalna preduzeća. Međutim, inovacija se pokazala kao dobar potez – odziv građana je velik. Tokom tri sedmice maja dopremljeno je 40 tona otpada, a količina je u junu premašila 100 tona. Očekujemo da će se pozitivan trend nastaviti.
RB/BI: Podsjetimo koji je otpad dozvoljeno odlagati i koje su količine deponovane do sada?
Popović: Naglašavam da nije dozvoljeno deponovanje komunalnog otpada, jer je to nadležnost isključivo komunalnih preduzeća. Kod nas je moguće deponovati zemlju i kamen iz iskopa, po cijeni od 50 centi po toni, za građevinski otpad i otpad od rušenja, cijena je tri eura po toni, za kabasti i „zeleni“ otpad je 20 eura po toni, dok je odlaganje bet metala besplatno.
RB/BI: Šta se radi sa otpadom kojeg građani deponuju, objasnite nam proceduru?
Popović: Sav otpad koji stigne se iskoristi. Znači, sve – bio to zeleni, kabasti otpad ili kamen, iskoristimo dijelom kao prekrivku otpada, a nešto upotrijebimo za ozelenjavanje površina oko deponije. Posjedujemo odličnu mehanizaciju, mašine koje obrađuju otpad, tako da smo zadovoljni što smo uspjeli u namjeri da, kada se prilazi „Možuri“, uopšte nemate utisak da stižete na deponiju.
RB/BI: Iako su deponovane količine koje ste naveli poprilično velike, jesu li na javnim površinama i oko kontejnerskih lokacija vidljivi rezultati vašeg angažmana?
Popović: Nažalost, nisam baš siguran koliko su vidljivi. Otpada je mnogo, posebno od kada je počela sezona. Fali kultura da se otpad odlaže na ispravan način. Nedavno je usvojen Zakon o komunalnim djelatnostima, pa se nadam njegovoj uspješnoj primjeni. On podrazumijeva i selekciju, što je važno i za građane i za komunalna preduzeća, kako bi što manje otpada završilo na javnim površinama. Komunalno preduzeće ulaže velike napore – na dosta lokacija po gradu postavljeni su boksovi za odlaganje kartona, stakla, plastike… Međutim, svjedoci smo da se ta mogućnost ne koristi, boksovi su puni mješovitog otpada. Ipak, nadam se da ćemo zajednički – „Možura“, Komunalno preduzeće i resorno ministarstvo, podstaći građane da se pitanje otpada dugoročno riješi na način kako Crna Gora zaslužuje.
RB/BI: Koje se aktivnosti preduzimaju kako bi se građani dodatno upoznali sa mogućnostima da otpad deponuju na Možuru?
Popović: Pokušavamo da im posredstvom društvenih mreža, ali i lokalnih medija, približimo naš rad, aktivnosti i inovacije. U planu je da i da još intenzivnije djelujemo. Aktuelna je i nova kampanja koju realizujemo u saradnji sa Opštinom Bar i Komunalnim preduzećem, a tiče se postavljanja flajera na kontejnerkim lokacijama. Tim putem nastojimo da građane informišemo koje se sve vrste otpada mogu deponovati na „Možuri“ i upoznamo ih sa cijenama, koje su zaista simbolične. Namjera je da se na taj način Komunalnom preduzeću uštede sredstva, kao i ljudski resursi angažovani na sakupljanju otpada čije deponovanje nije dozvoljeno u kontejnerima.
RB/BI: Projekat koji realizujete je i izgradnja postrojenja za dobijanje električne energije iz otpada. Dokle se stiglo?
Popović: To je projekat na koji smo posebno ponosni. Deponijski gas koji se sakuplja je izuzetno visokog kvaliteta i ima 50 posto metana. Početkom 2022. godine smo, posredstvom Eko fonda, Fonda za zaštitu životne sredine Crne Gore i Centra za međunarodnu saradnju Slovenije, ozbiljnije krenuli u tu priču. Kod njih smo aplicirali za bespovratna sredstva, sa ciljem izgradnje energane, koja će biti prva na Balkanu. Fond će finansirati 50 posto ukupnog iznosa, Eko fond finansira izradu glavnog projekta i reviziju. Očekujemo saglasnost CEDIS-a, nakon čega ubrzo možemo otpočeti izvođački projekat. Nadamo se da će energana biti stavljena u funkciju do kraja ove godine. Proizvodnja će biti do jednog megavata na godišnjem nivou. Korišćenje otpada na ovaj način proizvodiće dodatnu vrijednost.
RB/BI: Kako stojite sa slobodnim prostorom sanitarnih kada, za koji period je on dovoljan i da li ste pokrenuli aktivnosti na proširenju kapaciteta?
Popović: Što se tiče slobodnog prostora, moram upozoriti da ga nije još mnogo ostalo. Deponija je planirana kao međuopštinska – za Bar i Ulcinj. Međutim, svega dva mjeseca od otvaranja, priključile su se ostale primorske opštine, pa je vijek deponije izuzetno skraćen. Mjesta, ako se otpad bude odlagao ovim tempom, ima za još možda dvije godine, jer su količine od 96 hiljada tona godišnje poprilično velike. Ako ubrzo ne preduzmemo korake, ostaćemo bez sanitarnog mjesta za odlaganje otpada za potrebe čitavog primorja. Kako bi to preduprijedili, već dvije godine intenzivno radimo na izradi projektne dokumentacije i svemu što prethodi izgradnji novih kada. Prošle godine smo iz sopstvenih sredstava izdvojili milion i sto hiljada eura za kupovinu 46.300 metara kvadratnih zemlje u privatnom vlasništvu u okruženju deponije, jer se to pokazalo kao najisplativija varijanta za proširenje kada. Bile su još dvije mogućnosti koje su podrazumijevale ulaganje od četiri ili osam miliona u izgradnju zidova, što je apsolutno neisplativo. Opcija za koju smo se odlučili je najpovoljnija, s obzirom da imamo mrežu za gas i mrežu za sakupljanje procijednih voda. Na ovaj način smo proširili kapacitete, obezbijedili prostor za odlaganje 850 hiljada tona otpada i produžili vijek „Možure“ za oko deset godina. Prema ministarstvu i Vladi Crne Gore smo pokrenuli inicijativu da nam opredijele dodatnih 40.000 kvadrata, što bi bilo dovoljno da za period od dvadeset godina trajno i kvalitetno riješimo pitanje otpada. Do sada nismo dobili odgovor ali, s obzirom da imamo našu zemlju, očekujemo da će Vlada stati iza nas. Od Opštine Bar imamo apsolutnu podršku i razumijevanje.
RB/BI: Taj plan je, složićete se, u interesu i naše opštine, ali i regije?
Popović: Apsolutno. U današnje vrijeme je jako teško naći mjesto za novu deponiju, a i mnogo bi koštala. Na „Možuri“ imamo sve predispozicije da nastavimo da radimo kvalitetno, a uz najmanja moguća ulaganja, kako za ministarstvo, tako i za Vladu i društvo u globalu. Podvlačim da tokom 12 godina rada nije bilo nikakvih ekoloških incidenata. Redovno vršimo emisijska mjerenja i vazduha i zemljišta, koja potvrđuju da smo uvijek u granicama dozvoljenih normi. To je još jedna potvrda kvaliteta rada. Spremni smo da tako i nastavimo.
RB/BI: Kakva je saradnja sa državnim institucijama, a koje Društvo realizuje sa međunarodnim partnerima?
Popović: Na prvom mjestu važna nam je podrška Opštine Bar, kao osnivača koji je uvijek voljan da nam obezbijedi kontakte i utiče na dogovore kako sa resornim ministarstvom, tako i sa međunarodnim institucijama. Saradnju na međunarodnom nivou potenciramo posljednje dvije-tri godine. Pomenuo sam energanu koja će uskoro biti realizovana u saradnji sa Eko fondom i Slovenačkim fondom, preko Vlade Slovenije i tamošnjeg ministarstva. Sjajnu saradnju smo imali i sa Opštinom Ulcinj, kao nosiocem projekta koji je podrazumijevao uvezivanje Crne Gore, Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Aplicirali smo za nabavku multifunkcionalne mašine, bagera. Skoro je potpisan ugovor, sredstva u iznosu od 150 hiljada eura su obezbijeđena, a održana je i prezentacija. Izuzetno sam zadovoljan ovim novitetom jer, iako je projekat manje vrijednosti, nije manje značajan. U saradnji sa Project Preparation Facility (PPF) i Ministarstvom ekologije, u toku je izrada projekta za izgradnju novih sanitarnih kada na zemlji koju smo otkupili, kao i idejni projekat za kompostanu. To je realizovamo iz sredstava IPA fonda, a rok za završetak je kraj novembra. (Studiju izvodljivosti za Centar za selekciju i kompostanu izradili smo još 2019. godine. Međutim, procijenili smo da ne odgovara potrebama „Možure“ i da njegova praktična primjena ne bi zadovoljila potrebe). Pored toga, očekujemo i uspješnu saradnju sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj, koja će u budućnosti biti ključni partner za realizaciju svih naših projekata (na prvom mjestu izgradnji sanitarnih kada, što je najveća investicija, bez njih ne možemo ni pričati o ostalim razvojnim projektima, jer su ključ svega). Bitan je i Centar za selekciju, uz koji bi, kvalitetnom primjenom novog zakona mogli vršiti primarnu selekciju otpada. Stavljanjem u funkciju postrojenja koja planiramo da izgradimo, nama i komunalnim preduzećima, posao bi bio značajno olakšan. Vrijednost Centra za selekciju je oko deset i po miliona eura. Kroz projekat sa EBRD-om (European Bank for Reconstruction and Development’s) očekujemo novu mehanizaciju. Postojeća je još uvijek funkcionalna, ali su kvarovi veliki. Pred nama je i nabavka sistema za obradu procijednih voda. Iako trenutni način u potpunosti zadovoljava ekološke standarde, ulaganjem u deponiju, čiji će oni biti finansijeri uz određeni postotak granta, trebalo bi da imamo novi sistem vrijednosti oko milon eura. Kompletan “paket“ neophodnih ulaganja je projektovan na oko dvadeset miliona eura.
RB/BI: Kakve su cijene za deponovanje komunalnog otpada u poređenju sa podgoričkom deponijom i onim u okolnim državama?
Popović: Naglasio bih da se cijena nije mijenjala od početka rada, od 2012. godine. Cijena je za opštine osnivače – Bar i Ulcinj, deset eura po toni, a za Budvu, Kotor i Tivat dvadeset. U poređenju sa drugom deponijom u Crnoj Goru, onom u Podgorici, mnogo su niže. Podgorička deponija tamošnjoj Čistoći naplaćuje 26 eura po toni, a drugim opštinama 36 eura po toni. Kada su u pitanju okolne države, (na primjer Hrvatska), cijena otpada kojeg komunalna preduzeća plaćaju deponiji je od 135 do 150 eura po toni. Osim toga, njima je mnogo veća naplata potraživanja od građana. Stepen naplate je čak preko 85 posto.
RB/BI: Je li ovo najava da ćete mijenjati cijene?
Popović: Za sada ne, a trebalo bi u narednom periodu, posebno kad se uzmu u obzir troškovi koji nas čekaju, prvenstveno izgradnja novih kada. To je pitanje i za Skupštinu, kao i za Odbor direktora…
RB/BI: Zamoliću Vas da uputite sveobuhvatnu poruku građanima.
Popović: Građanima bih, prije svega, uputio molbu da iskoriste mogućnost koju smo dali – da pomognemo Komunalnom preduzeću da naš grad zaista bude čist u mjeri u kojoj zaslužuje, da iskoriste veoma povoljne cijene za deponovanje otpada na „Možuru“. Navešću samo primjer da kada neko doveze kauč težak stotinjak kila, treba da plati svega dva eura. Naši momci će pomoći sve što treba, bićemo im „na ruku“, daćemo doprinos u svakom smislu. „Možura“ nije daleko, 15-ak je kilometara asfaltnog puta od grada, cijene su stimulativne.
RB/BI: I da se, napokon, probudi ekološka svijest kod sugrađana.
Popović: Upravo tako. To je suština čitave priče. Nadamo se da će i promjena zakonske regulative uticati na kvalitetniju selekciju i način odlaganja otpada, a građani posati odgovorniji.
