Gost Radio Bara bio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović. Razgovarali smo, između ostalog, o tome kako vidi Bar i njegov razvoj, što su ključni momenti u unutrašnjoj i spoljnoj politici Crne Gore i kako funkcioniše vlast na državnom nivou.

RB/BI: Danas ste u Baru povodom Dana opštine. Kako doživljavate ovaj grad, njegove razvojne potencijale, realizovane projekte?

Milatović: Najprije želim da građankama i građanima Bara čestitam Dan opštine, Dan oslobođenja, značajan praznik. Ovo je lijepa prilika da podvučemo crtu, da u sinergiji sa lokalnog i državnog nivoa, sagledamo šta smo dobro radili, šta nismo, gdje bismo u narednom periodu trebali bolje da funkcionišemo. Bar je izuzetno važan grad za Crnu Goru, sada već treći najveći u našoj državi. Dugo je bio na četvrtom mjestu, kada je riječ o broju stanovnika, ali već je u tom smislu prestigao Bijelo Polje. Dakle, najveći na našem primorju, lučki grad, brojni značajni projekti su pred njim. Kapacitet Luke Bar nije u potpunosti iskorišćen, i u narednom periodu fokus moramo staviti na to, povezati je puno bolje sa ostatkom Crne Gore i zemljama u regionu. Volio bih da put koji gradimo prema sjeveru Crne Gore, zapravo bude auto-put od Luke Bar do Boljara i dalje ka Srbiji, Mađarskoj i drugim destinacijama. Danas ću na svečanoj sjednici SO Bar iznijeti plan razvoja Bara onako kako ga ja vidim, a to je Bar kao transportno čvorište, grad koji leži na obali Jadranskog mora i Skadarskog jezera, što smatram, takođe, neiskorišćenim potencijalom. Građani Bara, su isto tako, značajan resurs i ono što je neophodno je da se širom Crne Gore mladim ljudima pruži šansu za posao, meritokratija mora biti vodeći princip. Za uspjeh u životu potrebno je da se mnogo uči i radi, a ne da se dolazi do posla preko partijskih veza. To su poruke koje želim da uputim danas, ovdje u Baru, ali i drugdje, u bilo koji grad kada dođem.

RB/BI: Uvijek ističete da bi svaki grad, opština, trebalo da ima generator razvoja. Dakle, vi vidite Luku Bar ovdje kao ključni razvojni potencijal, je li tako?

Milatović: Da, Bar ima i druge preduslove za razvoj, ali Luka Bar jeste najznačajnija, jer to je jedina luka u Crnoj Gori koja ima takve kapacitete. Kada je uporedimo, recimo samo sa lukom Kopar u Sloveniji ili Ploče u Hrvatskoj, jasno je koliko je neiskorišćen potencijal barske luke.

RB/BI: Ali, zato je potrebna podrška države – infrastruktura, putevi, željeznica, složićete se da je to kod nas u veoma lošem stanju?

Milatović: Apsolutno. U tom kontekstu dobili smo od EU grant za rekonstrukciju pruge od Bara do Podgorice, radi se o značajnim sredstvima, mislim 112 miliona eura. Radovi bi trebalo da otpočnu naredne godine, ali, nažalost, sve to sporo ide, ili zbog birokratije ili neznanja ljudi koji donose odluke. To koči razvoj cjelokupne Crne Gore. Mi moramo puno brže da radimo. Naša javna administracija, centralna vlast, moraju imati bolju saradnju sa lokalnim upravama. Nadležnosti su jasne, ali neophodna je kvalitetnija sinergija.

RB/BI: Da li je ograničavajući faktor, i kako to komentarišete, što je u Baru na vlasti, za razliku od većine gradova, opozicija?

Milatović: To ne smije da bude ograničavajući faktor. U prethodnom periodu, prije promjene državne vlasti, imali smo slučajeve da su se neke, tada opozicione opštine, žalile, kao što su, na primjer, Berane, Herceg Novi, da ne dobijaju adekvatnu pažnju od centralne vlasti. Ne bih volio da je to i danas tako, sa Barom ili opštinom Bijelo Polje. Razgovaraću danas sa predsjednikom barske lokalne uprave o tome, ali Bar kao treći grad u Crnoj Gori, kao što sam kazao, lučki grad sa značajnim istorijskim nasljeđem i kulturnom baštinom, mora da dobije značajno veću pažnju od strane centralne vlasti.

RB/BI: Bar baštini dugu tradiciju multietničkog, multivjerskog sklada, i antifašističko nasljeđe. Koliko je to važno, posebno danas kada često svjedočimo raspirivanju nacionalističkih strasti?

Milatović: Antifašizam je u temeljima moderne, savremene Crne Gore, ja to uvijek ističem. To je u temeljima naše državnosti. Baklja koja je upaljena ovdje, u barskoj opštini 13. jula 1941. godine, na Virpazaru, obavezuje nas da mračne ideologije koje su pobijeđene u Drugom svjetskom ratu, nikada više ne dobiju podršku. Budućnost Crne Gore je u našoj harmoniji. Jesmo mala zajednica, sa različitostima, etničkim i vjerskim, ali to jeste naše bogatstvo. Ja sam tako vaspitavan, a sve dolazi iz porodice. Naravno, dodatno nadograđujemo sebe kroz obrazovanje. Zato je važna edukacija mladih, zato su važne i poruke koje dolaze od nas, političara. Ja sam čovjek, prepoznat, nadam se, po tome što upravo šaljem poruke pomirenja i značaja multietničkog i multivjerskog sklada. Ne govorim šta neko treba da bude i kako da se izjašnjava, ali uvijek ističem da smo svi ravnopravni i jednaki – građani Crne Gore, koji moramo da poštujemo Ustav i zakone ove zemlje, bez obzira na nacionalnost, etnički osjećaj, koji svako od nas posjeduje.

RB/BI: Trudite se da dobru saradnju, prijateljske i diplomatske odnose, uspostavite i na međunarodnom nivou. Ova jesen je za Vas bila veoma dinamična, gotovo je nemoguće nabrojati koje ste zemlje posjetili. Upravo ste se vratili iz Amerike, prije toga u Švedskoj (bila je to prva posjeta našeg predsjednika toj zemlji od obnove nezavisnosti) Briselu, Njujorku, gdje ste razgovarali sa predsjednikom Trampom, ali i predsjednicima nekih azijskih zemalja. Bili ste i u Danskoj, Finskoj, krajem oktobra na Pariškom mirovnom forumu, sastali se sa francuskim predsjednikom Makronom i brojnim drugim. Što to govori, da li se vraća ugled naše zemlje u svijetu i znači li to korak bliže EU?

Milatović: Naravno. Svi ti susreti predstavljaju korak naprijed kada je u pitanju međunarodni ugled Crne Gore. Upravo sam se vratio iz Amerike, gdje smo na izuzetnoj ceremoniji obilježili 120 godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa sa tom značajnom zemljom, možda i presudnom u nekim istorijskim događanjima. Ona je bila ključna i u procesu našeg pristupanja NATO savezu. Sada, u kontekstu složenog geopolitičkog trenutka, vidimo koliko je to bilo važno. Mnoge sastanke ste spomenuli, koji se dodatno tiču i našeg budućeg članstva u EU. To je ključni strateški prioritet spoljne politike. Imamo veliku šansu da budemo generacija koja je uvela zemlju u EU, i to je mogućnost koju ne smijemo da propustimo. Naći zajednički imenitelj za sve naše građane, jer evropske integracije znače bolji i kvalitetniji život za sve nas. To nije priča i tema koja se izgovara tek tako. Ona znači da ćemo unaprijediti institucije, da ćemo poboljšati vladavinu prava, da moramo staviti fokus i na unapređenje života u ekonomskom smislu. Zato uvijek pozivam sve političke aktere da se ujedinimo oko tog cilja, bez obzira na razlike koje postoje i koje su unutrašnje u svjetlu raznolikih svjetonazora ili drugačijih politika. U tom smislu i opštine igraju ključnu ulogu. To je poruka koju imam i prema opštini Bar, koja ima svoje mjesto u cijeloj našoj evropskoj priči.

RB/BI: U Americi ste se susreli sa njihovim senatorima, održali ste predavanje na Univerzitetu u Vašingtonu, pominjan je i Zakon o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana. Očigledno je da su SAD fokusirane na ovo područje i njegov dalji razvoj, zar ne, bez obzira na, ponekad, oprečne stavove u odnosu na EU?

Milatović: Da, i upravo iz tog razloga sam imao brojne sastanke sa senatorima, a znamo koliko je značajna senatorska funkcija u američkom društvu. Dragocjen je bio razgovor sa uglednim kongresmenima koji dobro poznaju prilike na Balkanu. Stavio sam u fokus Crnu Goru, imao važne sastanke u State Departmentu. Jasno je da Amerika prati dešavanja i da je zainteresovana za stabilnost i prosperitet Zapadnog Balkana. Crna Gora bi u tom smislu mogla da bude i primjer kako bi trebalo da funkcionišemo svi u regiji. Mislim da nas i Evropljani tako trenutno posmatraju. Zato i ova priča da postanemo 28. članica EU do 2028. godine, važna je i za Evropljane, jer bi oni na taj način poslali poruku i drugim zemljama kandidatima da se reforme isplate, da se isplati nova politička kultura, koju se i ja trudim da predstavljam. Oni žele kroz Crnu Goru da daju nadu i svim ostalim zemljama kandidatima.

RB/BI: Kakvi su impulsi iz Francuske? Predsjednik Makron je ranije zastupao stav da nijednu državu ne treba primiti u EU dok se sama ne reformiše u punom i pravom kapacitetu. Razgovarali ste sa njim u Parizu, kakva su njegova razmišljanja danas?

Milatović: Mi smo u veoma u dobrim odnosima, drago mi je što sam stekao utisak da me doživljava kao kredibilnog i pouzdanog partnera i saveznika, jer Francuska je veoma važna zemlja, sa aspekta procedura i donošenja odluka u EU- i. Mi razgovaramo i sa predstavnicima Komisije ali ona, ipak, ima više tehničku ulogu. Oni koji donose ključne odluke, pa i o proširenju, jesu države članice. Među njima značajno mjesto ima Francuska. Kontinuirani razgovor sa donosiocima odluka je neophodan. Osim sa Makronom, razgovarao sam sa predstavnicima Vlade i Skupštine Francuske. Svaki susret koristim da im ukažem na progres koji je napravljen u Crnoj Gori, ali i da otvoreno govorimo o izazovima. Oni razumiju takav iskren pristup i uvažavaju ga.

RB/BI: Razgovarali ste, dakle, sa brojnim državnicima, kažete da postoji raspoloženje da Crna Gora postane članica EU, i da su realne šanse da se to dogodi 2028. godine. Međutim, bez vladavine prava to je nemoguće. Nikako da se izaberu članovi Ustavnog suda, kako bi on bio kompletiran i funkcionalan, što je jedan od važnih preduslova. Vi ste predložili kandidata, nije prihvaćen, nisu ni oni koje je delegirao parlament. U međuvremenu ste imali konsultacije sa poslanicima, kakvi su rezultati tih razgovora, postoji li mogućnost da Ustavni sud konačno profunkcioniše?

Milatović: O vladavini prava ne može se govoriti bez zaokruženog i funkcionalnog Ustavnog suda. Trenutno su brojne odluke na čekanju, ne mogu se donijeti jer ne postoji potrebna većina. Takvo stanje, nažalost, traje unazad tri, četiri godine, jer nikako da oni koji odlučuju o tome, a to su poslanici Skupštine Crne Gore, riješe to pitanje od javnog interesa. Čini mi se da partijske trgovine upravo koče taj proces, ali i naš demokratski razvoj i evropski put. Ja sam uradio sve što je bilo u mojoj moći. Moje ustavno pravo jeste da predložim kandidata.

RB/BI: Kako su protekle konsultacije, ima li izgleda za kompromis?

Milatović: Ja sam organizovao konsultativne sastanke jer je, navodno, nedostatak razgovora, bio razlog neizglasavanja kandidatkinje u prvom krugu. Nakon obavljenog kruga konsultacija, stekao sam utisak da kandidatkinja koju sam predložio ima široku podršku. To je jedini kandidat, smatram u ovom trenutku, koji bi mogao da bude podržan i od pozicije i od opozicije, što već samo po sebi govori da se radi o kvalitetnom kandidatu. Ja sam optimista. Ukoliko se to ne desi, mislim da politički akteri nemaju više opravdanja da govore o vladavini prava, jer je na njima odgovornost da to pokažu na djelima.

RB/BI: Za ulazak u EU, ali i na unutrašnjem planu, bitne su stabilne, razvijene institucije, ali isto tako je važna i stabilna vlast. Vi ste često u konfliktu sa predstavnicima izvršne i zakonodavne vlasti, često vraćate Skupštini zakone, to ste i nedavno učinili sa Zakonom o nepokretnostima. Zbog čega, što su Vaše najveće zamjerke aktuelnoj vlasti?

Milatović: Vrlo je jednostavan odgovor – ja sam u konfliktu sa njima uvijek kada treba da se brani Ustav, istina i zakon, i sa njima ili bilo kim drugim. Svaki put kada vratim neki zakon, to uradim veoma argumentovano. Da su me više puta poslušali kada sam ih upozoravao na određene stvari, mi bismo sada, vjerovatno, već bili u situaciji da zatvorimo dvadesetak poglavlja, a ne samo sedam, do sada. Ova Vlada je za nešto više od dvije godine uspjela da zatvori samo četiri poglavlja. To je izuzetno loš tempo u odnosu na potencijal koji je postojao. Na primjer, upozoravao sam kada je u Skupštini donošen Sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, da se radi o netransparentnom ugovoru, koji ne štiti dovoljno interese Crne Gore, koji je protivustavan, u suprotnosti sa brojnim crnogorskim zakonima. Upozoravao sam kada je riječ i o Zakonu o razvojnoj banci i mnogim drugim. U svim tim slučajevima dobili smo potvrdu od EU da to treba da bude upravo onako kako sam ja preporučivao, vrlo iskreno i dobronamjerno. Da su me više slušali, državi bi bilo puno bolje i naš evropski put bi značajnije brže tekao nego što je to sada.

RB/BI: Ono što posebno zanima građane, iako to nije direktno u Vašoj ingerenciji, jeste životni standard. Vi ste upravo sa gospodinom Spajićem došli na vlast zahvaljujući programu “Evropa sad“. Međutim, sada svjedočimo tome da je inflacija gotovo anulirala njegove početne efekte. Vi ste ekonomista, završili ste fakultet sa čistom desetkom, kako to komentarišete, je mi već imamo evropske cijene, čak i više nego u mnogim evropskim gradovima, pa i metropolama, ali nemamo evropske plate?

Milatović: Nažalost, imamo evropske cijene, a nizak crnogorski standard. Moram i u ovom odgovoru da budem potpuno iskren i da kažem da sam više očekivao od ove Vlade, kada je u pitanju ekonomski standard građana, i generalno kada govorimo o ekonomskoj politici. Kada sam bio ministar ekonomije, naša ekonomija je rasla od 2021. godine 13 posto, 2022. sedam posto. Unazad dvije godine taj rast je 2-3 posto. Mi trenutno bilježimo najniži ekonomski rast u posljednjih petnaest godina, a imamo izuzetno visoku inflaciju. Umjesto da imamo ekonomski rast od 5, 6, 7 posto, mi imamo toliku inflaciju. Znači, nešto ne funkcioniše kako treba. Ja ne vidim smislenu raspravu, niti predložene politike koje bi zemlju vodile ka boljem ekonomskom stanju. To je veliki problem za ovu Vladu, a prije svega, veliki problem za naše građane.

RB/BI: G-dine Milatoviću, žao mi je što je bilo malo prostora, zbog Vaših obaveza za ovaj intervju, ostalo je dosta neobrađenih pitanja, jer Vi uvijek kada ste u posjeti nekom gradu, trudite se da razgovarate sa građanima i obiđete značajne institucije. Jeste li to uradili i danas u Baru?

Milatović: Prije nego što sam došao u vaš studio, obišao sam Komandu naše Mornarice. Trenutno radimo puno na modernizaciji naše Vojske. Naredne godine ćemo, nadam se ovdje otvoriti novu upravnu zgradu Mornarice, u toku je nabavka novih vojnih brodova. U fokusu je osnaživanje naše Mornarice. Posjetio sam i brod “Jadran” koji je tokom zime stacioniran u Baru, prisustvovaću svečanoj sjednici SO Bar, nakon toga, zajedno sa predsjednikom opštine posjetiti Luku Bar, razgovarati sa rukovodstvom opštine. U kontinuitetu razgovaram sa čelnim ljudima opština, jer smatram da je to negdje i uloga predsjednika države. Ne moramo u svemu da se slažemo, ali moramo da razgovaramo, jer tako može doći do novih ideja, koje bi bile na zadovoljstvo građana Bara i Crne Gore. Jesam optimista, i kada je u pitanju Bar i naše evropske integracije, ali uvijek pozivam na više rada, discipline, planiranja, jer ništa ne pada sa neba. U životu značajan napredak i ekonomski i svaki drugi, pa i lični, dolazi kao rezultat velikog rada i odricanja. To jeste politika koju ja promovišem.

RB/BI: Pokrenuli ste inicijativu za postavljanje spomen ploče u Medovi crnogorskim dobrovoljcima izginulim u Prvom svjetskom ratu. S obzirom da se bliži godišnjica tog tragičnog događaja, 6. januara i obilježavanje 110 godina od kada se desio, šta je bilo sa tim predlogom?

Milatović: Da, pokrenuo sam to pitanje, očekujem da se realizuje postavljanje spomen ploče. U stalnom sam kontaktu sa predsjednikom Albanije. Biće to naša zajednička inicijativa, kojom ćemo dodatno pokazati dobrosusjedske odnose između Crne Gore i Albanije. Želio sam da tim činom dam i svoj lični pečat i izrazim divljenje nevjerovatnoj žrtvi koju su dali naši crnogorski dobrovoljci ovoj zemlji. Moramo da cijenimo žrtve naših predaka, koji su svoje živote ugradili u slobodu, nezavisnost i suverenost Crne Gore.