Na talasima Radio Bara je u redovnom serijalu gostovao predsjednik Opštine Dušan Raičević. Odgovarao je na pitanja građana upućena mejlom, viberom, putem društvenih mreža i telefonom od vremena kada je najavljeno gostovanje. Pristigao je do sada rekordni broj pitanja, pa ćemo zbog obilja materijala, komunikaciju predsjednika s građanima emitovali u nekoliko nastavaka.

Emisiju je vodio i pripremio urednik sajta Bar Info Željko Milović, u saradnji sa urednicom Radio Bara Ivankom Leković. Predsjednik Opštine je insistirao da pitanja budu čitana integralno, po prispijeću, bez cenzura ili preskakanja riječi ili rečenica.

PROBLEMI SA GRADNJOM, SAOBRAĆAJNICAMA I NEDOSTATKOM DUP-OVA

RB/BI: Zašto je dozvoljena gradnja zgrada uz samu ulicu ili bulevar, kao recimo ka nadvožnjaku; zašto te zgrade nemaju zelenu površinu i parking?

Raičević: To je pitanje za one koji su učestvovali u izradi Detaljnog urbanističkog plana Topolica 4. Svi smo mi očekivali da će upravo zahvat ovog plana ponuditi jednu novu dimenziju i novu definiciju samog dijela grada, koji nosi naziv Novi Bar. Međutim, ono čemu svjedočimo svakako nije nešto čemu smo se nadali, niti je nastavak lijepe prakse u dijelu urbanizma grada.

Nisam zadovoljan s aktivnostima koje se realizuju na ovom potezu, još manje sam zadovoljan zbog činjenice da su upravo pomenuti građevinski objekti dobili direktan saobraćajni priključak na bulevarske saobraćajnice, što je vrlo čudno, ali opet govorim, to su sve posljedice centralizacije prostornog planiranja, procesa odlučivanja, s obzirom da Opština, bar u ovom konkretnom slučaju, u dijelu privođenja prostora namjeni od strane privatnih investitora, apsolutno ne učestvuje, nijedna saglasnost se ne izdaje sa nivoa lokalne uprave, već to rade Uprava za saobraćaj i Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine za objekte preko 3000 metara kvadratnih.

RB/BI: Kada će se usvojiti DUP Rena – Bjeliši kako bi građani mogli normalno, u skladu sa zakonom, da grade na svojoj zemlji?

Raičević: Kad bude usvojen krovni plan, odnosno plan koji će dati određene smjenice za izradu i planova nižeg reda. S obzirom da Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine nije obustavilo postupak izrade, izmjene i dopuna PUP-a, sve dok oni ne urade to ili dok ne dođe do izrade novog prostorno-urbanističkog plana Opštine, neće biti dovoljno elemenata za izradu planova nižeg reda, odnosno planova detaljne razrade.

Jako veliki broj naselja, Rena i Bjeliši i Gornji Šušanj i Zaljevo, čeka izradu prostorno-planske dokumentacije, samim tim i privođenje prostora namjeni. Treba imati na umu da govorimo o lokalitetu gdje su manje-više starosjedioci ti koji čekaju usvajanje detaljnih planova, jer se mnogi od njih nisu odlučili na izgradnju mimo zakonskih propisa i na tome im odajem priznanje i zahvalnost. Zbog svih njih, svakako je neophodno da što prije dođe do izrade tih planova detaljne razrade, ali ponavljam, prvi korak mora da učini Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.

RB/BI: Kada se planira izgradnje puta Sv. Ivan – Zaljevo – Tomba / Mirovica / Veliki Most – Belveder? Ova dIonica je nekada pripada dionici R 29 do 1972. godine, stari put Bar – Ulcinj. U komunikaciji sa Ministarstvom saobraćaja rečeno je da je dionica na osnovu prijedloga lokalne samouprave skraćena. Smatramo da je time napravljena nepravda i ostali smo “slijepo crijevo”. Moram napomenuti da na istoj dionici živi gro autohtonog stanovništva, što sve čini nepravednijim.

Raičević: Radimo intenzivno, s obzirom da smo prošle sedmice formirali radni tim koji će se baviti isključivo realizacijom infrastrukturnih projekata. Jedan od prioritetnih jeste svakako i rekonstrukcija ovog alternativnog putnog pravca, koji živo znači za mnoge sugrađane iz dijela Gornjeg Zaljeva, Mirovice, pa zašto ne i naselja Sveti Ivan. Iskoristićemo priliku da razmotrimo mogućnost da kroz rekonstrukciju tog putnog pravca dodatno unaprijedimo infrastrukturu. Tu konkretno mislim na zainteresovanost našeg preduzeća Vodovod i kanalizacija koje bi da iskoristi mogućnost da rekonstruiše vodovodnu mrežu, pa zašto da ne razmotrimo mogućnost instalacije kanalizacione mreže.

Što se tiče tog da je lokalna uprava predložila skrećenje, to zapravo nije istina, s obzirom da smo u novembru 2019. godine, nakon više decenija upućenih inicijativa prema Vladi Crne Gore, tadašnjoj Upravi za saobraćaj, konačno uspjeli da izvršimo zvaničnu prekategorizaciju dva putna pravca, od Virpazara preko Sutormana do Bara i već spomenuti R29 koji povezuje Jadransku magistralu preko Mrkojevića sa susjednom opštinom Ulcinj. Naš prijedlog, i u dijelu grafičkog prikaza, upravo je tretirao potez od Virpazara preko Sutormana do Biskupade, preko Rene i dalje kroz Zaljevo, sve do početka zvaničnog puta R29. Međutim, Uprava za saobraćaj našu inicijativu nije prihvatila.

RB/BI: Postoji li u planu rekonstrukcija ulice od marketa “Bomako” do marketa “8”? Izgrađena su četiri solitera, a ulica nema trotoara.

Raičević: Govorimo o Zubačkom putu. Naša nastojanja u prethodnom periodu da prioritetno riješimo problematiku raskrsnice kod marketa “Bomako” nisu urodila plodom zato što nismo naišli na razumijevanje sugrađana koji su trebali da nam ustupe dio zemljišta uz adekvatnu financijsku nadoknadu. Jedan dio mještana je prihvatio prijedlog, drugi nije. Bez saglasnosti svih, ne možemo realizovati ono što je projektno rješenje definisalo – da se konkretno prvo riješi problematika raskrsnice kod marketa “Bomako”, a time stvore jasne pretpostavke i za izgradnju kvalitetne saobraćajnice sa svim što joj pripada u dijelu Zubačkog puta.

GRADNJA UZ MAGISTRALU, DOM ZA STARE, DOM ZA DJECU SA POSEBNIM POTREBAMA

RB/BI: Zna li predsjednik Opštine tačan broj dozvola za podizanje zgrada od “Volija”, duž magistrale do tunela Ćafe? Hoće li nestati sva ona mala prigradska gazdinstva po kojima smo pamtili periferiju Bara sa narandžama, mandarinama i maslinama?

Raičević: Konkretno, potez od kružnog toka od Biskupade do tunela Ćafe jeste namijenjen i za stanovanje i za poslovanje. Govorimo i o dijelu industrijske zone, tako da će na tom potezu uz Jadransku magistralu sigurno biti građevinskih objekata i za jednu i za drugu namjenu. Ja sam upoznat da su na potezu od Biskupade do Tombe izdate tri ili četiri građevinske dozvole, odnosno prijave za gradnje stambenih objekata, tako da nas to očekuje nekom narednom periodu. To je privođenje prostora namjeni od strane privatnih vlasnika, koji koriste sve što su trenutni benefiti ekonomske situacije u našem gradu i ostvare ekonomsku dobit.

RB/BI: Kada smo već kod tih lokaliteta, sve su oči uprte uz objekat koji se gradi pored škole “Meksiko”?

Raičević: Da, sve su oči uprte upravo tu, i iščekivanja su svih nas da se konačno završi izgradnja Dnevnog centra za djecu sa smetnjama u razvoju. Koliko uspijevam da vidim, privode se kraju svi građevinski radovi, ali to ne znači da će Centar početi da radi odmah nakon završetka jer nas očekuje i opremanje objekta. Opština Bar je u Budžetu i u Planu javnih nabavki opredijelila sredstva za to. Sa druge strane, obaveza će biti i formiranje same javne ustanove “Dnevni centar za djecu sa smetnjama u razvoju”, kojoj smo dodijelili ime “Barsko sunce”.

RB/BI: Znate da odmah, nakon tog pitanja, ide ono o Domu za stare.

Raičević: Upravo jutros sam dobio potvrdu od strane Ministarstva odbrane da se razmatra prijedlog koji smo uputili u decembru i da ćemo u narednim danima imati novi sastanak sa željom da završimo određenu razmjenu nepokretnosti. Ministarstvo odbrane je bivši Dom vojske proglasilo za neperspektivnu lokaciju, a mi vidimo ogromnu perspektivu i u samom objektu Doma vojske i u mnogim drugim lokalitetima.

RB/BI: Idealno mjesto za tako nešto.

Raičević: Idealno, zaista. Ja se neću smiriti dok ne dođemo do toga da na ovom lokalitetu istražimo mogućnost formiranja Doma za stare, ili barem Dnevnog centra za starije osobe. U svakom slučaju, ja smatram da taj lokalitet može i mora da bude na kvalitetni način valorizovan jer je dio naše istorije, vrlo je blizu centra grada i budi određene emocije, pa trebamo da mu se posvetimo na kvalitetan način.

JADRANSKO-JONSKA TRASA, OSTAVKA MAJE VUKIĆEVIĆ, STAROBARSKA POŠTA

RB/BI: Znate li kuda tačno i detaljno ide trasa novog najavljenog Jadransko-jonskog puta? Može li se ona dati na uvid građanima?

Raičević: Po informacijama sa kojima raspolažem, trenutno se radi na izradi idejnog rješenja dijela trase autoputa Bar – Boljare, koji bi trebao da poveže Virpazar sa Zaljevom, a od petlje Zaljevo bi trebala dalje da se nastavi trasa Jadransko-jonskog puta do Sukobina. Nisam upoznat sa tačnom trasom Jadransko-jonske saobraćajnice, za razliku od saobraćajnice koja bi od Virpazara do Zaljeva trebala da prođe približnom trasom koja je definisana još prije 20, 30 ili 40 godina kao potencijalna zaobilaznica oko Bara. Mi smo na nivou lokalne uprave iskazali rezervu u jednom dijelu koji je ranije bio definisan, ukazali smo da ta trasa prolazi jako blizu Starog Bara i da se mora razmotriti mogućnost da se izmijesti u nekom dijelu i da se vodi računa o pejzažu opštine, i maslinjacima u dijelu Kurila, Džidžarina, Bartule… Naša smjernica ide u tom pravcu da se upravo te vrijednosti zaštite koliko bude bilo moguće. Znam takođe da se razmatra mogućnost da upravo tih 22 ili 23 kilometra autoputa bude u što više građevinskih objekata, tunela i mostova koji bi pejzaž sačuvali.

RB/BI: Rekao bih da smo, kao Bar, izgubili jednog saveznika na državnom nivou, nakon što je Maja Vukićević dala ostavku na mjesto ministrice saobraćaja. Ona je bila na toj funkciji pravi lokalpatriota…

Raičević: Apsolutno! I pored nekih razlika u percepciji političke situacije u Crnoj Gori, ja sam sa ministarkom Majom Vukićević imao i profesionalno, ali i lično, komunikaciju na izuzetno visokom nivou. Jako mi je žao zbog činjenice da više nije ministarka saobraćaja, svoj posao je jako kvalitetno radila, i to ovom prilikom želim javno da istaknem.

RB/BI: Hoće li se barem ljeti otvoriti pošta u Starom Baru?

Raičević: Želim da vjerujem da hoće, kao što bi trebala da bude otvorena u manje-više svim turističkim mjestima, posebno tokom ljetnje turističke sezone – i na Velikom Pijesku i u Čanju i u Sutomoru, tako da očekujem da će biti otvorena i u Starom Baru.

VODA ZA UTJEHU I DONJE ČAČKE, OGRADA U ILINU, STAZA KRAJ KATEDRALE

RB/BI: Hoće li, i kada, Utjeha, odnosno Bušat, dobiti vodu? Zašto je voda došla samo do Velikog Pijeska?

Raičević: Evropska banka za obnovu i razvoj je pokazala interesovanje još 2019. godine da, u saradnji sa Regionalnim vodovodom, kreditira izradu vodovodne i kanalizacione mreže u dijelu Velikog Pijeska, Dobre Vode, Utjehe i Bušata, zaključno sa naseljem Kruče u opštini Ulcinj. Te aktivnosti nisu realizovane u obimu u kojem smo očekivali, a dugi niz godina se u Budžetu države Crne Gore produžavala garancija za kredit od 12 miliona eura koji bi Regionalni vodovod trebao da uzme za te namjene. Dakle, definitivno je, Regionalni vodovod taj posao neće raditi.

S obzirom da se od toga odustalo, mi ćemo kao Opština nastojati da iskoristimo sve što je do sada urađeno u dijelu projektno-tehničke dokumentacije i da kandidujemo te projekte za podršku od strane Evropske unije, odnosno Fonda za razvoj Zapadnog Balkana ili kroz kreditni aranžman sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj. Opština Bar će nastaviti sa aktivnostima i nadam se da ćemo vrlo brzo makar staviti u funkciju odvojak Regionalnog vodovoda koji se nalazi upravo na mikrolokalitetu u blizini Vala Maslina, odnosno Bušata, tako da ćemo potencijalno i našim sredstvima, kao što smo to uradili na Velikom Pijesku, dovesti vodu u do sada bezvodno područje.

RB/BI: Da li će u bliskoj budućnosti doći do regulisanja snabdijevanja vodom naselja Gornje Čačke u Šušanju.

Raičević: Razmišljamo o projektno-tehničkim rješenjima koja bi trebala da daju određene smjernice kako da iskoristimo kapacitete rezervoara Šušanj, koji se snadbijeva iz Regionalnog vodovoda. Samim tim ćemo pokušati da obezbjedimo kvalitetnije vodosnadbijevanje i za Gornje Čačke i za Vitiće i sva naselja koja gravitiraju tim višim zonama.

RB/BI: Zašto se u Ulici 2 u Ilinu, od 1. marta prošle godine čeka na ogradu za koju ste se Vi sami lično obavezali na usmenoj raspravi od 13. septembra 2023. godine. Kada se može očekivati postavljanje ograde jer je nekoliko auta završilo u moje imanje?

Raičević: Vjerojatno znam o kome se radi i znam o kojem mikrolokalitetu je riječ. Vrlo brzo ćemo pokrenuti proceduru koja je neophodna u dijelu sprovođenja postupka shodno Zakonu o javnim nabavkama. Kroz aktivnosti koje ćemo realizovati u narednim danima ćemo doći i do tog konkretnog rješenja i ponuditi ono što smo obećali, a tiče se bezbjednosti stanovnika, njihovih objekata stanovanja, ali i svih učesnika u saobraćaju.

RB/BI: Prije tri mjeseca ste u ovoj emisiji obećali izgradnju staze pored katedrale. A još ništa. Koliko treba da se započne neki toliko mali projekat od 50 metara? Pustite nas iz zgrada koji smo blizu, organizovaćemo se i napraviti mobu.

Raičević: Volio bih i ja da se pridružim toj akciji, međutim nadam se da će sugrađani razumjeti sve što jesu administrativne procedure koje moraju da budu zadovoljene. One opterećuju i mene lično i i moje saradnike, i mnogo brže bismo neke projekte i inicijative realizovali, ali mora se poštovati slovo zakona. Želim da vjerujem da ćemo vrlo brzo doći u tu poziciju i da ćemo ponuditi rješenje koje sam obećao – izgradnju pješačke komunikacije upravo na ovom mikrolokalitetu.

REKONSTRUKCIJA ULICE JOVANA TOMAŠEVIĆA, UNIŠTENI PLOČNICI

RB/BI: Šta je sa rekonstrukcijom Ulice Jovana Tomaševića kod Spuških zgrada?

Raičević: Projektno rješenje je trenutno u fazi revizije. Očekujemo završetak relativno brzo i raspisivanje izvođačkog tendera i konačno početak radova na rekonstrukciji Ulice Jovana Tomaševića i dijela Ulice Jovana Stojanovića. To je projekt koji sam najavljivao više puta, toliko potreban užem centru grada.

Međutim, opet se vraćam na nešto što jesu administrativne procedure koje moramo da ispoštujemo, jer nemamo naš projektni Biro za izradu projektno-tehničke dokumentacije. Uvijek moramo da angažujemo privredne subjekte shodno Zakonu o javnim nabavkama, uz odgovarajuće tenderske procedure, ostaviti određeni rok za izradu tih projektno-tehničkih rješenja, pa onda takođe uz poštovanje propisa angažovati revidenta te projektno-tehničke dokumentacije, kako bismo konačno stvorili preduslove za tako nešto.

I ovom prilikom molim za razumijevanje, to će potrajati, ali ćemo sigurno biti svi zadovoljni nakon završenog posla, kao što smo bili nakon posla u Makedonskoj ulici ili radovima u Borskoj ulici i drugim lokacijama.

Ne trebamo govoriti o tome da svjedočimo u prethodnih par mjeseci rekordnom broju kišnih dana, što takođe usporava aktivnosti u dijelu građevinske sezone, ali sam siguran da možemo da pronađemo način da odgovorimo na sve izazove i da stignemo sa svim projektima.

RB/BI: Kad smo već kod kišnih dana, pločnici su u katastrofalnom stanju, u mnogim ulicama…

Raičević: Posebno je to izraženo u Ulici maršala Tita, konkretno ispred poslovnica komercijalnih banaka, s obzirom da oni pločnike koriste za pristup specijalnih vozila za transfer novca, koja svojim opterećenjem utiču na trotarske površine.

RB/BI: A da stavite zaštitne stubiće, pa onda nema penjanja kolima na trotoar?

Raičević: Možemo staviti, ali onda ćemo imati drugi problem – potencijalno bezbednosne prijetnje u dijelu transfera novca iz komercijalnih banaka do vozila.

RB/BI: Banke imaju para, pa neka angažuju još zaštitara.

Raičević: Zašto da ne?

PUNIONICA ZA ELEKTROAUTOMOBILE, POPIS MASLINJAKA, KOMUNALNA POLICIJA

RB/BI: Zašto ne radi punionica za električne automobile kod dvorane “Topolica” i hoće li u skorije vrijeme biti još takvih punionica?

Raičević: Koliko sam informisan, trenutno je punionica u kvaru, ali mi sa nivoa lokalne uprave razmatramo mogućnosti da na toj lokaciji, ali i na još par lokacija u našem gradu, instaliramo punionice za električna vozila i da time pokažemo da Bar još jednom može biti primjer dobre prakse. To ne zavisi samo od nas. Mi ćemo uložiti sredstva i investirati u nabavku tih punionica, međutim, da bi one bile stavljene u funkciju moramo da dobijemo saglasnost CEDIS-a, koji bi trebao da nam omogući da te punionice stavimo u funkciju. Mislim da će ova prva kod sportske dvorane vrlo brzo biti unaprijeđena, možda i sa nekim brzim punjačima.

RB/BI: Službenica Opštine je istakla u jednom intervju da po novom zakonu svi maslinari moraju da prijave svako stablo. To je besmislena odluka, jer se do mnogih maslina ne može doći zbog zapuštenosti, mnogi su vlasnici trajno u inostranstvu, a kod mnogih porodica ne postoji ni želja za tako nešto. Ko nas, maslinare, može natjerati na tako nešto?

Raičević: Zakon o maslinarstvu. Tu je eksplicitno navedena obaveza maslinarima da moraju da izvrše popis stabala. Za one koji se bave maslinarstvom, to ne predstavlja određenu problematiku. Oni znaju i sa kojim brojem stabala raspolažu i potencijalno koja je starost samih stabala. Najveći vlasnik posjeda na kojima su zasađene masline u barskoj Opštini je Islamska zajednica. U nekom ranijem periodu je pokrenuta inicijativa za dodatno čišćenje maslinjaka od njihove strane, i nastavljaju sa tim aktivnostima, koliko sam ja upoznat. Ali, znamo da je veliki broj maslinjaka još uvijek zapušten i da mnogi nasljednici, odnosno vlasnici lokaliteta, ne vode dovoljno brige. Zakon je eksplicitno naveo da mora da dođe do popisa. Mi ćemo na nivou lokalne uprave razmotriti potencijalne mogućnosti da upotrebom novih savremenih tehnologija dođemo do približnog broja, i popišemo masline koje je nemoguće popisati prezentovanim procedurama.

Više godina govorimo da imamo 100.000 stabala ili 150.000 stabala u opštini. Maslinarstvo se razvija i treba da bude obuhvaćeno na kvalitetan način, shodno zakonskom propisu, kako bi svi određene mjere mogli sprovoditi u narednom periodu.

RB/BI: Vjerovali ili ne, evo pitanja sa zahtjevom za malo više strogoće – kad će Komunalna policija početi sa naplatama kazne za nepropisna parkiranja, jer od sirene upozorenja nema nikakve vajde? Mi pješaci ne vidimo nikakvi napredak.

Raičević: Drago mi je da je to pitanje upućeno, svakako da ću razgovarati i sa rukovodiocima i načelnikom službe Komunalne policije. Očigledno da naše primarno nastojanje da djelujemo preventivno, a ne represivno, ne daje konkretnog rezultata, pa ćemo morati da mnogo intenzivnije krenemo sa kažnjavanjem nepropisnog parkiranja. Više puta smo to radili, tako da očigledno bez represije u ovoj oblasti nema uvođenja reda.

NESTANAK STRUJE ZA NOVU GODINU

RB/BI: Želimo iskren odgovor: Zašto nije bilo struje za Novu godinu u velikom djelu Bara?

Raičević: Volio bih da mogu iskreno da odgovorim na ovo pitanje, ali nisam upoznat, no pokušaću da ponudim jedan djelimičan odgovor. Tih dana u Baru je boravio jako veliki broj turista i očigledno je došlo do preopterećenja mreže, pa je došlo do ispada koji apsolutno nije opravdan jer govorimo o potencijalno najhladnijim danima u prethodnoj godini. Isključiva nadležnost i odgovornost je na CEDIS-u i konkretan iskren i prihvatljiv odgovor možemo dobiti samo od njih, jer je to isključiva njihova odgovornost. Svakako da suosjećam sa sugrađenima koji su u tim vrlo hladnim danima bili bez električne energije i nema opravdanja, ali ne mogu ponuditi konkretni odgovor.