Nakon pauze od nekoliko mjeseci, na talasima Radio Bara je u redovnom serijalu gostovao predsjednik Opštine Dušan Raičević. U nešto izmijenjenom formatu emisije, nije odgovarao na pitanja voditelja, već isključivo na ona koje su od građana stigla mejlom, viberom, putem društvenih mreža i telefonom od vremena kada je najavljeno gostovanje. Zbog obilja materijala u sat i 20 minuta trajanja programa, ovu komunikaciju predsjednika s građanima emitovaćemo u tri nastavka.

Emisiju je vodio i pripremio urednik sajta Bar Info Željko Milović, u saradnji sa urednicom Radio Bara Ivankom Leković. Predsjednik Opštine je insistirao da pitanja budu čitana integralno, po prispijeću, bez cenzura ili preskakanja riječi ili rečenica.

8) U opštini i u državi na vlasti nisu isti politički subjekti. U nekim drugim gradovima taj odnos je više nego zabrinjavajući, a Opština Bar sasvim solidno sarađuje, recimo sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija oko vrtića i škola, pa sa Ministarstvom saobraćaja… Kad su zajedničke stvari u pitanju, ne mora se biti kao rogovi u vreći, zar ne?

Raičević: Ja bih možda bio i precizniji u ovom dijelu konstatacije koje ste vi sami naveli. To ne može, nego mora da bude takva situacija. Kada se sa ljudima koji obavljaju određene funkcije u centralnoj vlasti usaglasite oko opšteg interesa, zajednički jezik se uvijek lako pronađe.

Škole, vrtići su, da kažem, oblast od opšteg interesa i ne postoji veći prioritet i za nas u lokalnoj upravi, a očigledno ni u rukovodstvu samog Ministarstva, negoli da se obezbijede kvalitetni infrastrukturni uslovi za našu mladu populaciju. Raduje me sve što smo do sada kroz zajednički memorandum između Opštine Bar i Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, uspjeli da realizujemo, ali još više se radujem svim onim aktivnostima koji će tek da uslijede, s obzirom da sada, hajde da kažemo, palicu u dijelu realizacije tog sporazuma preuzima Opština Bar.

To konkretno podrazumijeva rekonstrukciju dvije školske sale, jedna u OŠ “Jugoslavija”, druga u OŠ “Srbija”, a treća koja će vrlo brzo doći na dnevni red jeste OŠ “Meksiko”, kroz očekivani nastavak građevinskih radova na izgradnji fiskulturne sale škole u Pečuricama, i u nekom narednom periodu toliko očekivanu izgradnju novog vrtića.

Sve to navodi na zaključak da i predstavnici centralnih vlasti kod nas prepoznaju spremnost i želju da se ide u pravcu realizacije ovih projekata. Možda je i razlog više za dobru saradnju to što Opština Bar u svih tim projektima participira, bilo kroz direktno finansiranje ili sufinansiranje – mi radimo na pripremi projektno-tehničke dokumentacije, pa takve projekte kandidujemo Vladi Crne Gore. Onda oni prepoznaju da su ti projekti zreli i obezbjeđuju finansiranje samih projekata. Opet kažem, gdje ljudi pronađu zajednički jezik oko opšteg interesa, tu saradnja mora da postoji.

Vjerovatno očekujete da Vas pitam kad će biti gotov novi vrtić?

Raičević: Dinamika izgradnje je zadovoljavajuća i nadam se da ćemo u relativno kratkom vremenskom periodu biti u prilici da stavimo u funkciju ovaj toliko dugo čekani objekat. Međutim, bilježimo konstantno povećanje broja stanovnika, pa su potrebe za vrtićem iz dana u dan sve veće, tako da ni sa tim novim objektom nećemo u potpunosti riješiti problematiku smještaja djece u predškolske ustanove.

9) Kao veliki navijač “Mornara” i čovjek koji preko Opštine pomaže klub, kako komentarišete očajnu igru tima u prvim kolima, i ono što se desilo sa travnatom podlogom? Što se podloge tiče, “Mornar” je igrao i na gorim terenima, ali brine igra “Mornara”. I to što je malo navijača koliko bi trebalo biti. Bilo bi mnogo više navijača kad ne bi stalno kupovali igrače no gurali našu djecu… To bi bio pravi Mornar, pozdrav za Zorana Đuraškovića i hvala mu za ove tri godine.  

Raičević: Slažem se, apsolutno jesam navijač svih sportskih kolektiva iz Bara, zbog toga što sam lokalpatriota i zaista smatram da barski sport zavrjeđuje našu maksimalnu podršku i pažnju sa nivoa lokalne uprave. Složiću se sa konstatacijom da u prvih pet kola “Mornar” nije pokazao igru koja bi rezultirala boljim bodovnim saldom. Zbog svega toga je očigledno i došlo do određenih promjena u klubu. Novi šef struke ima dovoljno vremena da pripremi ekipu do prve naredne utakmice.

Vjerujem u sastav ovog tima i vjerujem da “Mornar” ove godine može da se pozicionira na jedno od prva četiri mjesta koja garantuju izlazak na evropsku scenu. Upravo kroz evropsku ekskurziju “Mornara” prethodne godine, da je tako nazovemo, Crna Gora je povećala sami koeficijent, tako da smo u ovoj godini dobili mogućnost da imamo četiri tima koje će izaći u Evropu. Siguran sam da će “Mornar” biti jedna od te četiri ekipe.

Omladinski pogon treba da obezbijedi perspektivu za funkcionisanje prvog tima. Jako veliki broj omladinaca je priključen prvom timu, a podsjećanja radi, omladinci su prošle godine bili vicešampioni države, odmah iza podgoričke “Budućnosti”.

Ove godine ni početak omladinske selekcije nije na očekivanom nivou, ali kako se prvenstvo bude odvijalo, ja sam siguran da će sve selekcije “Mornara” biti u vrhu tabele i da ćemo time stvarati jednu prirodnu regeneraciju nečega što je potpuno za očekivati u prvom timu. Posebno sam ponosan i radostan kad vidim Barane koji igraju za “Mornar”, bilo kroz prvi tim ili neku od drugih selekcija.

Apsolutno se slažem sa slušaocem što se tiče Zorana Đuraškovića, hvala mu na svemu što je uradio za fudbalski klub i pozicioniranje na evropskoj mapi.

Što se travnate podloge tiče, mi smo u prethodnim mjesecima značajna sredstva, u saradnji sa FSCG, investirali u novu travnatu podlogu. Ljetnji su bili mjeseci, a očigledno negdje je i sa naše strane zakazano, pa ona sada izgleda kako izgleda, ali sam siguran da ćemo već u narednim mečevima i dalje moći da govorimo o tome da se fudbal u Baru igra na najboljoj podlozi u Crnoj Gori. Radnici Sportskog centra čine svakodnevno sve što je u njihovoj moći da travnata podloga bude zaista onako na jednom evropskom nivou.

Koliko sam pročitao zvanično objašnjenje, neki crvi su se pojavili?

Raičević: Imate uticaje različitih faktora: od visokih temperatura, visoke vlažnosti, hemijskih sredstava koje se koriste… očigledno je sve to dovelo do nekih pojava, ali sam siguran da će sve doći opet na svoje.

10) Jedan od Vladinih zvaničnika je ovog ljeta nazvao Bar i Sutomore “vašarištima”. Dijelite li njegovo mišljenje i da li se sadržaj kod nas na korzu konkretno treba dovesti u red, od ponude do muzike.

Raičević: Ja ne bih rekao da je to funkcioner Vlade, on je funkcioner JP Morsko dobro. U tim njegovim komentarima ništa drugo nisam mogao da pročitam osim visok stepen malicioznosti prema Baru i građanima Bara. 

Dobro mi znamo kako su Bar, Sutomore i Žukotrlica izgledali devedesetih. Dobro mi znamo šta smo sve uradili da promijenimo percepciju o Baru kao turističkoj destinaciji. Ne moramo da budemo previše pametni, dovoljno je samo da obiđemo Sutomore ovih dana i uporedimo ga sa onim od prije 30 godina, recimo.

Značajno je unaprijeđena ponuda u zoni Morskog dobra na području Barske rivijere. Da li to može bolje? Svakako da može bolje. Ali, isto tako moramo biti svjesni činjenice da je ovaj haos tokom ljetnje turističke sezone izazvala i odluka Vlade, odnosno program privremenih objekata, pa način na koji je to organizovano, tajming u kojem je to sve prezentirano… Budite sigurni da veliki dio odgovornosti za to, nazovimo ga, haotično stanje na crnogorskom primorju,  ipak mora biti na svima koji ispred Morskog dobra prate i kontrolišu zone morskog dobra.  Pa zašto da ne da kažem da je upravo najveća odgovornost dotičnog gospodina koji je zadužen ispred Morskog dobra da kontroliše sve što se radi i što imamo na terenu.

Takođe želim da podijelim sa vama dokaz koliko je neodgovornosti i nekorektnosti u tim komentarima bilo – on je rekao kako se lično uvjerio da je preko stotinu privremenih objekata bilo priključeno na sistem javne rasvjete u barskoj opštini. Nakon tog komentara, kolege iz Komunalnog preduzeća, zajedno sa Komunalnom policijom i Inspekcijom, obišli su manje-više sve pozicije stubova javne rasvjete od Čanja odnosno od kafane “Zec” do Bara da se lično uvjere da li ima neki od privremenih objekata priključen na sistem javne rasvjete. Ne da ih nije bilo, nego ne možemo ni da govorimo o tom broju o kojem je govorio dotični gospodin.

11) Da li kao gradonačelnik znate ko su sve zakupci svih plaža u barskoj opštini?

Raičević: Od Sekretarijata za privredu negdje sredinom avgusta zatražio sam taj podatak. Od ukupno 64 kupališta, u proceduri ima možda 62 ili 63 zahtjeva, a od toga je bilo obrađeno 30. Ostali su bili u statusu čekanja, odnosno dobijanja saglasnosti od strane glavnog državnog arhitekte, s obzirom da je izmjenama Zakona ta ingerencija sa glavnog gradskog arhitekta prenešena glavnom državnom arhitektu. Upravo zbog toga je očigledno došlo do određenih kašnjenja u zadovoljavanju svih neophodnih procedura.

Upoznat sam sa činjenicom da su mnogi zakupci plaža iz prethodnog perioda zadržali kupališta na način što su morali da značajno uvećaju svoje ponude za zakup, neki po tri do četiri puta više u odnosu na ono što su bile naknade koje su plaćali u prethodnom periodu. Znam da su određena kupališta promijenila zakupce. Znam da ove godine imamo kupališta koja ranijih godina nisu bila u atlasu kupališta, poput Vala od Bigovice ili plaže Crvena stijena. Znam takođe da nijedno kupalište, od barske marine do mosta na rijeci Željeznici nije bilo zakupljeno ove godine, a to su upravo bila možda i najuređenija kupališta u prethodnom periodu.

Tako da jesam upoznat, a da li sam zadovoljan – nisam. Da li je bilo onih koji su zloupotrebljavali ovaj vakuum prostor – jeste, da li je bilo onih koji možda nisu bili zakupci, a nelegalno su naplaćivali i ležaljke i plažni mobilijar – svi znamo da ih je bilo.

Ali, očigledno, država nas je ove godine dovela u takvu situaciju, svjedočili smo sami to, iako smo na početku sezone upozoravali i govorili da će doći do svega ovoga, nisu željeli da čuju.

12) Jedna sam od onih kojima nisu vraćene pare nakon odloženih koncerata ljetos ispred Sportske dvorane, iako smo to tražili, što je sramota jer se koncerti nisu održali a uputili su nas na druge koncerte unutar dvorane, gdje je bila vrućina i nismo htjeli ni da ulazimo. Zašto su ti koncerti odloženi kad su već bile kupljene karte i kad se zna da bi na te pjevače došlo toliko ljudi iz čitavog primorja da bi bio mali prostor ispred Sportske dvorane?

Raičević: Volio bih da mogu da odgovorim na ovo pitanje. Opština nije bila niti organizator, niti pokrovitelj tih koncerta koji su inicijalno bili najavljeni za plato ispred Sportske dvorane, a kasnije premješteni u samu Sportsku dvoranu, tako da ne mogu dati kvalitetan odgovor na ovo pitanje. Svakako nije lijepo kada se bilo koja manifestacija u Baru organizuje i zbog određenih razloga otkaže. To utiče na reputaciju destinacije i kreira nezadovoljstvo. Očigledno, došlo je do određenih promjena, a opet kažem – niti sam upoznat sa samim konceptom koji je inicijalno bio najavljen, niti sa izmjenama, a na kraju ponavljam, Opština nije bila niti organizator, niti suorganizator, a ni pokrovitelj toga.

13) “Ljeto sa zvijezdama” na gradskom korzu ove je godine imalo svoju varijantu PINK televizije. I prošle godine je bilo slično ali ovog je ljeta prešlo svaku mjeru. Dovode se pjevačice ili grupe koje se mogu čuti u svakom boljem restoranu ili klubu, navodno jer to narod traži. To je sigurno tačno, ali narod ne traži samo to. U godinama koje su prošle bilo je za svakoga po nešto, i rock muzike i pop muzike i opere i kvalitetne narodne muzike… Da li Vi kao gradonačelnik imate uticaj na to ko se u Bar dovodi da pjeva, i da li ovakav izbor odobravate?

Raičević: “Ljeto sa zvijezdama” je tradicionalna manifestacija koja se organizuje od strane lokalne turističke organizacije. Oni prave procjenu koga je potrebno angažovati shodno nekim finansijskim mogućnostima i tu moramo biti krajnje realni i objektivni prema celokupnoj barskoj javnosti. Volio bih i ja da imamo više različitih sadržaja. Na kraju krajeva, više puta sam rekao da se o ukusima ne raspravlja.

Barska publika, odnosno turisti koji posjećaju naš grad, očigledno preferiraju taj program. Da li bih volio da je on malo drugačiji, šareniji? Svakako da bih volio.

Ali, isto tako moramo biti svjesni činjenice da smo prije par godina bili u prilici da imamo na barskom šetalištu opet u sklopu “Ljeta sa zvijezdama” odlični “Barcelona Gypsy Orkestar”, zatim Marka Luisa sa svojim bendom, pa je posjećenost bila prilično mala. Tako da moramo biti i svjesni činjenice da sve to što organizujemo mora biti za neke šire narodne mase. Koliko god se to meni lično ne dopadalo, ja sam ipak tu neko da podrži sve što je većinsko stanovište.

Dobro, to je taj manifestacioni turizam?

Raičević: Mi smo negdje prepoznali određeni prostor, koji se otvorio prije par godina, da taj jedan vid manifestacionog turizma konkretno vežemo za jedan od naših najvećih praznika, 21. maj, i da organizujemo spektakularne koncerte na šetalištu ili platou ispred Sportske dvorane. Okupljalo se na hiljada posjetilaca, po procjenama čak i 32-33.000 na koncertu Zdravka Čolića. Tu smo shvatili da kroz taj manifestacioni dio turizma možemo jako puno da ponudimo. Na kraju krajeva, i tajming je dobar jer taj koncert služi kao svojevrsna najava početka same turističke sezone. Raduje činjenica da taj naš primjer slijede i mnoge druge opštine, što na crnogorskom primorju, što u drugim gradovima. Probudili su se Ulcinj, Kolašin…