Na talasima Radio Bara je u redovnom serijalu gostovao predsjednik Opštine Dušan Raičević. Odgovarao je na pitanja građana upućena mejlom, viberom, putem društvenih mreža i telefonom od vremena kada je najavljeno gostovanje. Pristigao je do sada rekordni broj pitanja, pa ćemo zbog obilja materijala, komunikaciju predsjednika s građanima i ovoga puta emitovali u tri nastavka.

Emisiju je vodio i pripremio urednik sajta Bar Info Željko Milović, u saradnji sa urednicom Radio Bara Ivankom Leković. Predsjednik Opštine je insistirao da pitanja budu čitana integralno, po prispijeću, bez cenzura ili preskakanja riječi ili rečenica. Ovoga puta gotovo trećina pitanja bila je vezana za Sutomore , Spič i Čanj, i njih prezentujemo u ovom izdanju.

RAPIDNA GRADNJA, FEKALNA KANALIZACIJA, RASVJETA UZ MAGISTRALU

RB/BI: Zabrinjava li Vas rapidna i stihijska gradnja u Zelenom pojasu i na Črvanju?

Raičević: Zabrinjava, i te kako. Takođe zabrinjava i to što na tom lokalitetu postoji plan razrade, koji omogućava izgradnju u skladu sa zakonskim propisima. Na tom lokalitetu svjedočimo i zgradama i nizu objekata za turističko stanovanje, koje postoje u nekom ranijem zakonskom rješenju. Ono što mene lično takođe zabrinjava je činjenica da je prostorni plan tu omogućio izgradnju isključivo objekata za turističko stanovanje do kategorije tri zvjezdice. Da smo bili u poziciji da tu imamo objekte visoke kategorije, vjerovatno bismo imali i dodatnu vrijednost u samoj turističkoj ponudi, ovako se postavlja pitanje šta smo dobili.

Posebno pitanje, ako ne i najvažnije, jeste da li su građevinski radovi na kvalitetan način tretirali ono što svi mi manje više znamo – da je Zeleni pojas godinama, da ne kažem vjekovima, prepoznat kao potencijalno klizište. Negdje se postavlja pitanje na koji način će priroda reagovati na sve ono što su objekti izgrađeni na tom lokalitetu.

RB-BI: Zašto Opština Bar ne investira u fekalnu kanalizaciju u Sutomoru, u naseljima koja su u neposrednoj blizini kanalizacione infrastrukture, to je nekih 50 metara, a priključak bi prihvatio 50 objekata?

Raičević: Nisam upoznat konkretno o kojoj se mikrolokaciji radi, ali je Opština Bar investirala ogromna sredstvo u periodu od 2016. do 2018. godine ka izgradnji vodovodne i kanalizacione mreže u Sutomoru. Siguran sam da sve ono što je urađeno u nekom prethodnom periodu ostavlja dovoljno prostora da možemo da dalje investiramo i da prikopčamo sve objekte koji još uvijek nisu prikopčani na kanalizaciju i na mrežu. Bilo bi dobro znati o kom se dijelu tačno radi.

RB/BI: Dokle se stiglo sa projektom izgradnje javne rasvjete od Zelenog pojasa do Sutomora?

Raičević: Vrednovanje je u toku, očekujemo u narednih sedam do deset dana konačnu odluku – ukoliko ne bude žalbi, zaključivanje ugovora i početak radova, koji ćemo nastojati da okončamo do početka turističke sezone.

MALJEVIK, SUTOMORSKI TRG

RB/BI: S obzirom da svako morsko zaštićeno područje obuhvata i kopneni dio, zašto podržavate da se izmijene granice parka prirode Katič i da se devastira Borova šuma na Maljeviku?

Raičević: Iz prostog razloga – zato što odluka o proglašenju parka prirode Katić svakako podrazumijeva određene zone i na kopnu, ali ovdje je očigledno postojala loša namjera prema onome što je toliko dugo najavljivan projekat izgradnje hotelskog kapaciteta i turističkog naselja na Maljeviku. Moramo biti svjesni činjenice da je investitor do sada investirao 75 miliona eura, što za kupovinu zemljišta, što za plaćanje obaveza prema Opštini, što u dijelu plaćanja poreskih obaveza i zakupa zone morskog dobra. Siguran sam da ni njima nije interes da grade objekat tako što bi devastirali šumu, koja je možda i najveća atrakcija samog lokaliteta Maljevik, i na kraju predstavlja dodatan benefit za ovaj turistički kompleks. Želimo da vjerujemo da će vrlo brzo početi da se gradi, i želimo da stvorimo sve pretpostavke da se sa realizacijom ove investicije krene što prije. Više puta smo čuli od strane investitora, a i na posljednjem kontrolnom saslušanju u Skupštini Crne Gore je potvrđeno da su oni spremni kao nikada do sada da krenu što prije sa realizacijom ovog projekta.

RB/BI: Iskrenim da budemo, stvarno sam mislio da su odustali. I ne samo ja.

Raičević: Evo, i Vi ste se sami mogli uvjeriti i cjelokupna crnogorska javnost, da je na tom kontrolnom saslušanju bio prisutan jedan od suvlasnika kompanije “Sonuba Montenegro”, koji je jasno i eksplicitno rekao da ne žele da se tuže sa državom ili opštinom, već da se stvore jasne pretpostavke da što prije krenu sa realizacijom ovog projekta. Oni očigledno novca imaju dovoljno da krenu i da završe ovaj projekat.

RB/BI: Kakva je trenutna situacija u vezi sa dogovorom između Opštine Bar i Morskog dobra oko održavanja Sutomorskog trga? Trg je u lošem stanju, fontana nije u funkciji, zelenilo je zapušteno, prisutna su oštećenja na zidovima, kolovoz je pun rupa. Poseban problem predstavlja nesavjesno ponašanje jednog stanovnika u blizini, koji je zauzeo dio javne površine i ostavio razbijene staklene boce. Molimo da nam jasno precizirate koja je institucija nadležna za održavanje ovog prostora i da li je planirana sanacija trga.

Raičević: Mislim da je o sanaciji trga koju je izgrađen prije dvije godine prerano govoriti. Siguran sam da postoje određeni nedostaci koji se mogu relativno brzo i kvalitetno sanirati. Nisam upoznat da je Morsko dobro konačno završilo sve ono što se tiče predaje okončanih situacija i same primopredaje objekta koji je izgrađen. To jeste isključiva zona Morskog dobra, shodno Zakonu o lokalnoj samopravi. Oni bi trebalo da zaključe poseban ugovor za održavanje površina u zoni Morskog dobra sa našim Komunalnim preduzećem. To je izostalo prethodne godine.

Želim da vjerujem da će se ove godine to uvrstiti u godišnji ugovor i da će se obezbijediti dodatna finansijska sredstva za održavanje čistoće i zelenila na trgu. Mi ćemo sigurno u tom slučaju pokazati punu spremnost i odgovornost prema ovom lokalitetu, dokazati da možemo da na kvalitetni način upravljamo. Dakle, trenutno ne postoji ugovorna obaveza između Komunalnog preduzeća i Morskog dobra za održavanje čistoće, higijene i zelenih površina na trgu u Sutomoru, ali nastojećemo da u komunikaciji ukažemo na tu potrebu, i da preuzmemo odgovornost za to.

RB/BI: Mislim da ćemo se složiti obojica da je prilično tragično kad neka Opština ne može da rukovodi nečim što je na njenoj teritoriji.

Raičević: Mi. kao predstavnici ili predsjednici primorskih opština, eksplicitno smo to naglasili još 2024. godine, prodložili smo izmjenu određenih zakonskih rješenja kako bi se te ingerencije, koje su još uvijek u rukama Morskog dobra, vratile lokalnim upravama, jer smo sigurni da ćemo mi, tj. naša lokalna preduzeća mnogo bolje voditi računa o samoj zoni morskog dobra negoli što to radi sada JP Morsko dobro.

DJEČJE IGRALIŠTE, REKONSTRUKCIJA GLAVNE ULICE, NEHAJ, INEX

RB/BI: Da li postoji plan za izgradnju dječjeg igrališta u Sutomoru? Sportsko igralište koje je izgrađeno prošle godine i dalje nema uređen pristupni put, do njega se dolazi preko 150 metra blata i makadama?

Raičević: Razmatramo mogućnosti da ovo prošle godine izgrađeno sportsko igralište kroz izgradnju adekvatne pješačke staze ili pristupnog puta stavimo u punu funkciju. Treba izvršiti određene korekcije na svemu onome što su građevinski radovi izvedeni u nekom prethodnom periodu. Mislim da taj lokalitet nudi jednu dodatnu vrijednost samom Sutomoru, ali nećemo stati sa tim aktivnostima jer razmotramo mogućnosti da i na drugim lokacijama, prepoznatim shodno prostorno-planskoj dokumentaciji izgradimo dječja igrališta i sportske poligone, jer djeca i omladina u Sutomoru, u Spiču, zaslužuju ono što imaju ovdje u samom centru grada.

RB/BI: Kada će biti nastavljena rekonstrukcija Sutomorske ulice? Stiglo se do crkve Svete Marije, a treba da ide do šetališta. Obećan je nastavak još u oktobru prošle godine, a sada je februar.

Raičević: Došlo je do određenih problema, vraćamo se na onu priču o kojoj sam govorio, a to je centralizacija prostornog planiranja. Vlada Crne Gore je pokrenula izmjene i dopune DUP Sutomore centar, kojI je usvojila prošle godine. Kroz izmjenu DUP Sutomore centar, došlo je do korekcije saobraćajnice koja bi trebala da ide do Obale Iva Novakovića, odnosno do trga, što znači da je i promijenjen sam karakter saobraćajnice. Samim tim je neophodno da Opština Bar izvrši korekciju projektnog rješenja koje jeste poslužilo da krenemo sa radovima u onom prvom dijelu ulice. Tako da se sad moramo vratiti na početak i prilagoditi prostornog planskoj dokumentaciji.

Da li će to rješenje koje sada egzistira u detaljnom urbaničkom planu biti kvalitetno? Ja nisam siguran. Mnogo bolje je bilo projektno rješenje koje smo saglasili u ranijem detaljnom urbanističkom planu, ali moramo ispoštovati ono što su zakonski propisi. Detaljni urbanistički plan jeste javni interes, a konkretno ovaj javni interes je definisala Vlada Crne Gore. Postavlja se pitanje da li je to zaista kvalitetan način za utvrđivanje javnog interesa, s obzirom da sam shvaio iz ovog pitanja da su i mnogi sugrađani nezadovoljni zbog toga što nije realizovan ovaj projekat u onom obimu koji smo svi najavljivali i očekivali. Time smo mogli da riješimo jednu intenzivnu saobraćajnu problematiku. Očigledno ovo novo rješenje neće biti kvalitetno, ali ga moramo sprovoditi.

RB/BI: Ako Opština želi, nekoliko nas privatnika spremno je da učestujemo u osvjetljavanju tvrđave Nehaj.

Raičević: Interesantna inicijativa, vrlo sam zainteresovan, s obzirom da osvjetljenje svih utvrđenja jeste prvi korak ka dodatnoj valorizaciji tvrđave Nehaj i Tabija, ili Ratca. Ono što me obradovalo jeste da je jedan stanovnik Budve koji se bavi korišćenjem novih, savremenih tehnologija kroz interpretaciju koja počiva na vještačkoj inteligenciji prije nekoliko dana prezentovao potencijalni model valorizacije upravo tvrđave Nehaj. To može biti motiv više da krenemo u pravcu valorizacije ovog lokaliteta koji je spektakularan i može da ponudi dodatnu turističku atrakciju barskoj opštini.

RB/BI: Priča oko “Inexa” ide u dobrom pravcu, je li?

Raičević: Da, priča oko “Inexa” ide u dobrom pravcu – po informacijama kojima ja raspolažem, već od petog mjeseca će hotelski kapaciteti nekadašnjeg kompleksa “Inex Zlatna obala” biti stavljeni u funkciju. Bar će dobiti “Iberostar Selection”, brend koji će nastaviti sjajnu tradiciju koja je bila na ovom lokalitetu dugi niz godina. Obaviješten sam da će u hotelu biti najsavremeniji, najveći spa centar od preko 3000 metara kvadratnih sa zatvorenim bazenom i svim sadržajima. Biće to, siguran sam, vrlo uspješan projekat koji će ponuditi dodatnu vrijednost ponudi našeg grada.

RB/BI: A ako sve bude kako treba, mi ćemo na bARS-u ove godine imati hommage onom starom “Inexu”.

Raičević: To će biti sjajna priča. Upoznat sam sa tom inicijativom umjetnice iz Beograda, uz pomoć domaćih snaga. Možda bi mogli izložbu preseliti kasnije i novi hotel.

OPASNA MAGISTRALA, BLOKIRANA PLAŽA U ČANJU

RB/BI: Magistrala u Sutomoru kod “Idea” marketa i Vodovoda je izuzetno opasna za pješake. Auta jure velikim brzinama, a građani svakodnevno rizikuju živote. Molimo Opštinu i predsjednika da hitno reaguje i razmotri postavljanje semafora ili drugog rješenja.

Raičević: To “drugo rješenje” će biti predmet prezentacije i rada upravo pomenutog radnog tima. U srijedu, 18. februara, ćemo imati prvu prezentaciju idejnih rješenja kojima se predviđa potencijalna izgradnja bulevarskih saobraćajnica od Sutomora do Žukotrlice, i od Biskupade do tunela Ćafe. Želim da vjerujem da će ta idejna rješenja pružiti određene smjernice kako i na koji način možemo da riješimo ovu sad već intenzivnu saobraćajnu problematiku u našem gradu.

Kroz izradu tih idejnih rješenja svakako da ćemo razmotriti i sva potencijalna rješenja pješačkog saobraćaja. Ukoliko dođemo do izgradnje bulevarskih saobraćajnica, onda se problematika pješaka mora kvalitetnije riješiti nego što je sada. Sve aktivnosti koje smo pravili u prethodnom periodu, a mislim upravo na izgradnju pješačke pasarele, nisu urodile plodom, tako da ćemo morati da pronađemo kvalitetnije, adekvatnije rješenje za pješake u ovoj zoni.

RB/BI: Čanj je opštini vazda na zadnjem mjestu. I geografski i za ulaganja. Zašto ste dozvolili da izvjesni ljudi uzurpiraju obalu i pored plaže stave rampu, što je zabranjeno? Kad će napokon neka značajna investicija biti u Čanju, a ne da se tretira samo kao naselje za ljeto?

Raičević: Mislim da razumijem suštinu ovog pitanja. Opština Bar nije raspolagala imovinom o kojoj je ovdje riječ, imovinom je raspolagala država Crna Gora. Početkom prošle godine je došlo do okončanja sudskog spora kod Osnovnog suda Bar, a nakon toga je došlo do promjene titulara u dijelu ovog zemljišta, koji je iskoristio sve te zakonske mogućnosti, ogradio kompleks, postavio rampe i po prvi put, od kad je Čanja i turizma u Čanju, zabranio pristup lokalno stanovništvu.

RB/BI: Što je grozno, složićemo se.

Raičević: Apsolutno ćemo se složiti. To nije adekvatna politika koja na kvalitetan način promoviše turizam u našem gradu. Govorimo o nekim kompleksima koji su bili dio građana još u onom periodu kad je to bila sve društvena svojina, ali sadašnji zakoni su takvi. Neko se isključivo i eksplicitno drži zakonskih rješenja i sudskih presuda. Međutim, ono što mene lično zabrinjava jeste ponašanje pojedinaca koji na taj način štite svoju privatnu imovinu, ali to nikako nije dobro za turizam, niti za dalji razvoj turističke ponude Čanja i, na kraju, to nikako nije dobro za jednu poruku koja mora da se pošalje. Svi jesu dobrodošli u naš grad, međutim, komunikacija, saradnja i negdje djelovanje sa lokalnom zajednicom mora da postoji. Očigledno u ovom trenutku ne postoji ta komunikacija, niti saradnja, niti želja da se nešto tu konkretno promjeni.

Posebno sam zabrinut zbog toga što to može da bude poruka koju bi mogli da pošalju svi vlasnici privatnog zemljišta – da mogu da ga ograde, da postave rampe i, na kraju krajeva, da se svi zatvorimo u, eto da kažem žargonski rečeno, torove. Ja mislim da to Baru ne pripada, s obzirom da je Bar upravo prepoznat “širok kao more” i negdje je ta naša širina i prostorna, ali i u samim nama. To je definitivno nešto po čemu je Bar prepoznat.

RB/BI: Ali zar nije zakonom zabranjeno ograđivanje plaže?

Raičević: Apsolutno da jeste, međutim…

RB/BI: Uvijek je bilo da možeš ići pješice plažama, ako imaš snage, od Bušata do Čanja, i da te niko ne smije zabraniti prolaz…

Raičević: Tako je, međutim, moramo biti svjesni činjenice da je očigledno određeni dio plaže u Čanju proglašen kao “hotelska plaža sa posebnim režimom”, tako da neko to očigledno smatra i kao posebnom zonom isključivo namijenjenom za one koji borave u određenim hotelskim kapacitetima, odnosno turističkim rezortima. Plaže jesu javno dobro, odnosno dobro svih nas i treba pronaći način kako i određeni dio plaže može biti stavljen u funkciju za lokalno stanovništvo.