Na talasima Radio Bara je u redovnom serijalu gostovao predsjednik Opštine Dušan Raičević. Odgovarao je na pitanja građana upućena mejlom, viberom, putem društvenih mreža i telefonom od vremena kada je najavljeno gostovanje. Zbog obilja materijala u sat i 10 minuta trajanja programa, ovu komunikaciju predsjednika s građanima emitovaćemo u tri nastavka.

Emisiju je vodio i pripremio urednik sajta Bar Info Željko Milović, u saradnji sa urednicom Radio Bara Ivankom Leković. Predsjednik Opštine je insistirao da pitanja budu čitana integralno, po prispijeću, bez cenzura ili preskakanja riječi ili rečenica.

KOMISIJA ODLUČUJE O UKLANJANJU BETONA OKO STARE MASLINE

Slavi se rođendan Stare masline, čestitke našem svetom drvetu. U kakvom je ona sada stanju i koliko je sredstava Opština uložila da se nakon katastrofalne situacije ponovo oživi? 

Raičević: Radujem se zbog činjenice da je Stara maslina u mnogo boljem stanju negoli što je bila prije nekih možda godinu dana. Raduje me da smo uspjeli da je spasimo pravovremenom reakcijom, uz isključivu primjenu mjera predloženih od strane stručnjaka. Ne bih govorio o investiciji. Ta investicija, kolika god da je, ona je mala u odnosu na značaj same Stare masline, ali je dobro da je ta investicija kvalitetno realizovana i da smo uspjeli da rješimo primarni problem koji se javio na samom lokalitetu, a to su podzemne vode. Upravljanje je, kao što znate, povjereno “Kući maslina” i direktorici Mariji Markoč koja vrlo posvećeno i stručno vodi računa o njoj.

Kada će se maći betonski okvir oko Stare masline koji joj samo smeta, da beton valja, svi bi mi maslinari naše masline u beton stavljali? 

Raičević: Složićemo se u dijelu da se percepcija barskih maslinara o tome kako i na koji način tretirati maslinjake promijenila. Mi govorimo o betonu, a znamo i ja i Vi da postoji niz primjera da se u maslinjacima i asfaltira, a to, složićete se sa mnom, nije praksa koju su naši stari primjenjivali. Ponavljam, “Kuća maslina” vrlo posvećeno i stručno pristupa aktivnostima koji se tiču samog stabla Stare masline, formiran je tim od domaćih i inostranih stručnjaka koji bi trebali da analiziraju sve što je stanje na terenu i da izađu sa konkretnim prijedlozima.

Ukoliko ta stručna komisija utvrdi da je neophodno da dođe do uklanjanja betonskog odnosno kamenog platoa oko Stare masline, svakako da ćemo pristupiti tim mjerama.  Međutim, dozvolite, kao što smo se i ranije oslonili na kompetencije i mišljenje struke, da i ovoga puta ona vodi glavnu riječ. Nije na meni da cijenim što je potrebno uraditi, prepustićemo stručnjacima da daju konkretne smjernice. Drago mi je što je, između ostalih, član tog stručnog tima i arhitekta Cvetko Bošković, koji je ranije radio na projektu izrade samog platoa, da su tu i predstavnici fakulteta i stručne komisije iz Hrvatske, tako da će svi oni dati konkretno mišljenje. Budite sigurni da sve što bude Komisija donijela kao određene smjenice, mi ćemo se time rukovoditi.

A kad bi trebala ta komisija da okonča svoj rad? 

Raičević: Komisija je formirana, mislim da bi trebala u narednim sedmicama da konkretizuje određeno mišljenje.

“JEZERO” KOD LAS RAMBLASA

Stanarka zgrade kod Las Ramblasa: Više od 30 godina koliko sam u Baru, mediji izještavaju o jezeru koje se napravi na raskrsnici pored moje zgrade pri svakoj većoj kiši, a stariji stanari kažu da su tu postojale močvare i dok su barake bile prije 50 godina. Sada kad para ima u budžetu, razmišlja li se da se to sanira jednom za svagda? 

Raičević: Posebno volim ova pitanja koja imaju karakter višedecenijske problematike, jer ovo jeste jedno od najvećih problema u dijelu same infrastrukture koji se tiče odvodnje otpadnih voda, odnosno atmosferskih padavina.

Mi smo još 2004. godine zaključili niz finansijskih angažmana sa Njemačkom razvojnom bankom – podsjećanja radi, 2006, 2007. i 2008. godine je rađeno na rekonstrukciji vodovodne i kanalizacione mreže i atmosferske kanalizacije u dijelu Ulice Vladimira Rolovića. Iz druge tranše tog kredita odrađene su sanacije vodovodne i kanalizacione mreže na potezu Makedonske ulice. Ono što je propušteno, sada već mogu da to istaknem – u samim projektima koji datiraju iz tih godina, a čija je realizacija nastupila 2016, 2017. i 2018. godine, očigledno je propušteno da se razmotre mogućnosti povezivanja cijevi atmosferske kanalizacije Ulice Makedonske i Ulice Vladimira Rolovića. Da približim građanima, preko raskrsnice kod Tri kule ne postoji poveznica između dva sistema atmosferske kanalizacije, već atmosferska kanalizacija koja u ogromnoj količini dolazi iz dijela Bjeliša, odnosno Makedonske ulice, od mikrolokaliteta oko “Las Ramblasa” ide cjevovodom kontrasmjerom Bulevara Dinastije Petrović do kanala Rene.

Međutim, u nekim trenucima, kada dođe do značajnih padavina, kao što je to bilo prije par noći, negdje u tih 15, 20 minuta ili pola sata, dok ne dođe do prihvatanja cjelokupnih količina u samom sistemu, dođe do poznatih slika pravljenja “jezera”, kako ga zove slušateljka. Pokušaćemo da određenim intervencijama to riješimo. 

Ovdje nije pitanje novca, ovdje je pitanje kvalitetnog rješenja. Ovo rješenje sa kojim mi sada raspolažemo očigledno nije dovoljno dobro. Možda se treba razmotriti mogućnost da se ovaj cjevovod profilacije fi hiljadu, koji ide kontrapravcem Bulevara Dinastije Petrović do kanala Rene proširi. Siguran sam da ćemo u narednom periodu izaći sa nekom konkretnom mjerom, jer nije ni meni nimalo prijatno da dugi niz godina, kad god su neke malo veće padavine, imamo tu sliku u samom centru grada.

Dobro, gospođa je rekla da je 30 godina u Baru, ali mi svi znamo da je Topolica bila, u stvari, jedna velika močvara, i da je vode bilo na svakom koraku prilikom izgradnje zgrada.

Raičević: Podzemne vode su u svakom slučaju enormne. Na lokalitetu gradskog trga su nekada bile Željezničke zgrade i svjedoci tog vremena govore da su uvijek ispred njih bile velike lokve, da ne kažem močvara. Prilikom iskopa temelja za fontanu na Trgu, naišli smo na ogromne količine žive vode, nekih 15 sekundnih litara po svjedočenju. Nekadašnji direktor “Izbora” i predsjednik Opštine Čedo Ratković mi je potvrdio da su tu zaista ogromne količine žive vode koje upravo dolaze iz Makedonske ulice, odnosno od nekog mikrolokaliteta oko sadašnjeg Vatrogasnog doma. Očigledno, ta neka žila, koja je i dalje aktivna, stvara određene probleme, a mi moramo pronaći rješenje da tako nešto riješimo.

ZELENE POVRŠINE

Zašto se tokom ljeta nisu češće zalivale zelene površine? Svi smo bili svjedoci da se velika količina trave osušila, a bilo je žalosno pogledati drveće u centru grada kako usred sezone izgleda sparušeno. Umjesto da se dičimo našim zelenilom, jer Bar je bio i ostao zeleni grad, mi dopuštamo da ljeti propada.

Raičević: Sve one aktivnosti koje smo realizovali od 2018. godine do danas, a tiču se javnih zelenih površina, praćene su i aktivnostima na izgradnji sistema za navodnjavanje. Ono što smo tada uradili je bilo u prilično dobrom stanju. Međutim, moramo biti svjesni činjenice da Bar raspolaže sa ogromnim zelenim fondom i zelenim površinama. Naše komunalno preduzeće je prije par godina pokrenulo jednu lijepu inicijativu koja je urodila plodom, a tiče se sondaže, odnosno izgradnje bunara za navodnjavanje. Tako smo instalirali dva ili tri bunara u užem centru grada. Nastavićemo sa tim aktivnostima i u narednom periodu sa ciljem da što više zelenih površina pokrijemo upravo tom tehničkom vodom iz bunara, jer sve što bi se oslanjalo na sistem vodovoda i kanalizacije, odnosno utroška vode na navodnjavanje zelenih površina u ljetnjim mjesecima kada svi vodimo računa o svakom litru bilo bi, složićete se sa mnom, u jednom dijelu, neodgovorno. Zato tražimo ove alternative sa iskopima bunara koji bi sa tehničkom vodom mogli da se koriste za navodnjavanje zelenih površina i s tim ćemo sigurno nastaviti u narednom periodu.

Ono što raduje zbilja, sam sam bio svjedok, vjerojatno i Vi, da građani često samoinicijativno tope drveće ispred svojih zgrada, što samo znači da imaju visoku svijest o zelenilu. 

Raičević: Svakako, drago mi je zbog toga, ali kako ima tih lijepih primjera, ima i onih koji nam nikako ne služe na ponos.  Evo, konkretno, rekonstrukciju pješačke staze i zelenih površina u Makedonskoj ulici, pratio je jedan primjer vandalizma – u posljednjoj fazi realizacije tog projekta, sa lokacije su nestale prskalice za navodnjavanje i neki reflektori, tako da očigledno moramo da mijenjamo i navike i ponašanje.

UNIŠTENI PJEŠAČKI DIO ULICE MARŠALA TITA

Stanarka zgrade “Jedinice” u Ulici maršala Tita: Čestitka na renoviranim stazama u Makedonskom naselju i pored Tri kule, međutim, ostalo je još mnogo da se napravi.  Da li gradonačalnik zna da su ploče po kojima hodamo u Ulici maršala Tita kod naše zgrade potpuno u vazduhu jer zemlje ispod njih skoro nema, pa se, kad padne kiša i stane na njih, sve okolo umokri jer prska,  a ljudi prljavi i mokri idu gradom.

Raičević: Hvala na komplimentima i svakako da ću se složiti da ima još mnogo da se popravlja. I moram da obećam da ćemo sigurno i ove površine morati na kvalitetni način da rekonstruišemo. Posljednja rekonstrukcija je bila negdje 2009/2010. godine.

Ono što očigledno stvara ozbiljnu problematiku na ovom lokalitetu jeste upotreba specijalnih vozila od strane banaka koje se nalaze u toj ulici. Vozila koja prenosa novac. U obavezi su da priđu što bliže samom ulazu u banku i oni dosta često neadekvatno koriste ove površine. Upravo je to razlog zbog čega imamo devastaciju ovih behaton ploča. I to nije samo tu. Očigledno ćemo morati mnogo kvalitetnije i odlučnije da se pozabavimo sankcionisanjem ovih pojava i rekonstrukcijom trotarskih površina u Ulici maršala Tita.

DIVLJA GRADNJA, GORNJI ŠUŠANJ, ZELENI POJAS…

Da li je gradonačelnik svjestan koliko je kuća na divlje podignuto u Šušanju iznad tunela? 

Raičević: Jesam, i budite sigurni da sam vrlo zabrinut upravo zbog činjenice što je naš grad u prethodnih deset ili više godina prepoznat upravo po velikom broju divlje izgrađenih objekata. Mi na današnji dan imamo oko 11.000 podnijetih zahtjeva za legalizaciju objekata. Naše su grube procjene da je taj broj duplo veći, ako ne i više.

Nastojimo da u nekom narednom periodu, kroz upotrebu savremenih tehnologija, dođemo do adekvatnog popisa stanja na terenu. Jedan dio posla je odradilo Ministarstvo i satelitski snimci koji trebaju da budu dostavljeni na uvid javnosti, a ono što ćemo mi kao lokalna uprava raditi jeste upotreba savremenih tehnologija da dođemo do konkretnog popisa. Budite sigurni da ćemo morati da se svi pozabavimo legalizacijom svih bespravnih objekata, onih koji ne ugrožavaju javni interes. Javni interes su trase budućih saobraćajnica, zelene površine, odnosno šume i neke kategorije koje trebaju malo preciznije da budu definisane podzakonskim aktima. Očigledno je država odlučila da se ozbiljno i striktno pozabavi problematikom divlje gradnje, pa ćemo i mi na lokalnom nivou morati to mnogo kvalitetnije da sprovodimo. 

Izuzetno zabrinjava broj kuća koje su podignute na klizištu u Zelenom pojasu? Svi znamo da je Zeleni pojas napravljen , odnosno pošumljen zato što je klizište stalno “radilo”. 

Raičević: Zabrinjava i mene takođe ta činjenica. Ono što jedino u ovom konkretnom slučaju može da ulije određenu nadu jeste da je tehnologija izgradnje objekata značajno uznapredovala i da sada kroz upotrebu novih tehnologija može doći do kvalitetnije stabilizacije samog zemljišta i tla.

Nisam neko ko blagonaklono posmatra sve što se dešava u Zelenom pojasu, ali isto tako moramo biti svjesni činjenice da je to dominantno privatno vlasništvo, da je taj dio naše opštine pokriven prostorno-planskom dokumentacijom i da svi privatnici imaju pravo da realizuju investicije i privode prostor namjeni. Nadam se samo da poštuju sve što jesu pravila struke, što jesu i savremeni trendovi u izgradnji,  ali lično im savjetujem da pitaju malo starije sugrađane koji pamte koliko je puta sve to zemljište pošlo dolje, odnosno da vode računa prilikom izgradnje objekata. 

Da li će i kada biti obnovljen put kroz Gornji Šušanj ka Zupcima? Bio je u dobrom stanju sve dok ogromni broj teških kamiona nije počeo da vozi tuda radi izgradnje kuća. 

Raičević: Svakako, naš glavni fokus jeste na kontinuiranom ulaganju u održavanju i obnavljanje putne infrastrukture na području svih 12 mjesnih zajednica. Tender koji je u toku za tekuće održavanje putne infrastrukture bi trebao brzo da bude okončan. Ove godine nastavljamo sa tim aktivnostima. Ovaj putni pravac ne samo da koristi lokalnom stanovištvu, već daje i određene pretpostavke u dijelu dalje valorizacije tog prostora. Putna infrastruktura će morati mnogo kvalitetnije da se održava,  ali na kraju i odgovornije koristiti od strane svih koji grade objekte.

Tuda sam često išao, zaista je mnogo novih kuća, svaka kuća po pet kamiona građevinskog materijala donese, i taj put mora da slegne. Mene lično više zabrinjava što je očigledno trend da se svi objekti stanovanja pozicioniraju što bliže saobraćajnicama, što je dugoročno jako problematično zbog poboljšanja i proširenja putne infrastrukture. To su saobraćajnice uskog profila koje dosta često ne omogućavaju normalno mimoilaženje dvoje vozila. Kako mi da intervenišemo u prostoru kada se izgrade kuće koje su na samoj ulici? 

BULEVAR OD BISKUPADE DO TUNELA ĆAFE

Po kom zakonu se dozvoljava na potezu od garnizona do tunela Ćafe da se otvaraju poslovni objekti, pekare, stovarišta, prodavnice cvijeća itd odmah uz magistralu, bez pristupnog puta ili dovoljne udaljenosti od kolovoza. Ovi objekti niču odmah pored magistrale, pa skretanje automobila ka njima dodatno stvara još veću gužvu, ne samo u ljetnim mjesecima.

Raičević: Prostorno-planskom dokumentacijom je planirana izgradnja alternativnih saobraćajnica koje bi trebale da snabdijevaju ove objekte. Lično sam ispratio proceduru prilikom izrade, odnosno izdavanja građevinske dozvole za jedan od objekata kojem je omogućen pristup sa donjeg dijela same urbanističke parcele. Međutim, filozofija svih koji grade objekte za trgovačku djelatnost jeste da budu što bliže magistrali i to sve stvara ozbiljne probleme u dijelu saobraćajnih gužvi koje se javljaju na terenu.

Sve to stvara jednu ozbiljnu saobraćajnu problematiku sa kojom smo na početku ove godine odlučili da se konačno pozabavimo. Trenutno je u toku izrada idejnog rješenja potencijalne bulevarske saobraćajnice od Biskupade do tunela Ćafe. Razmatramo te mogućnosti. Išla bi postojećom trasom uz dodatno proširenje. Izgradnja bulevarskih saobraćajnica, kao trajno rješenje, jeste nastavak lijepe urbanističke prakse koja je postavljena 1979. godine nakon zemljotresa, a tiče se izgradnje širokih ulica i bulevara. 

Šta se dešava ako su na toj zamišljenoj trasi objekti, a jesu? 

Raičević: Svi objekti koji su izgrađeni u skladu sa građevinskom dozvolom, odnosno prostorno-planskom dokumentacijom, biće tako i tretirani, i nastojaćemo da stanje na terenu prilagodimo upravo tim objektima. Međutim, oni objekti koji su izgrađeni bez građevinskih dozvola, a ima ih, shodno zakonskom rješenju moraće da budu uklonjeni uz vjerovatno neku adekvatnu naknadu koja po zakonu pripada. Moramo biti svjesni činjenice da je prioritet svih nas izgradnja infrastrukture, to je od značaja za cijeli grad, tako da ćemo morati negdje da budemo u tom dijelu krajnje odlučni, da rješimo problematiku sa kojom se srijećemo.

GRADSKA KUĆA U STAROM BARU

Zašto se kasni sa izgradnjom Gradske kuće u Starom Baru? Da li je istina da je izgradnju obustavio privatnik? 

Raičević: Vjerovali li ne – jeste. Projekat Gradske kuće je završen, tenderska procedura za izbor izvođača radova okončana, izvođač je više puta pokušavao da započne sa radovima, međutim, nekim, da kažemo, kontrolama utvrdili smo da je na dijelu katastarske parcele u vlasništvu Opštine Bar došlo do zauzeća od strane privatnika. Ti privatnici su pokrenuli sudski spor i do njegovog okončanja mi smo praktično vezanih ruku i ne možemo pokrenuti bilo kakvu inicijativu.

Inače, taj objekat je zamišljen kao mjesto koje bi trebalo da u prizemnoj etaži omogući otvaranje turističkog biroa, s obzirom na jako veliki broj turista koji posjećuje Stari Bar, na prvom spratu bi trebale da budu kancelarije mjesne zajednice, dok je u potkrovlju planirano otvaranje multimedijalne sale, pa potencijalno i neke manje bioskopske sale. 

Ali do okončanja sudskog postupka ništa?

Raičević: Na žalost, ali očigledno će biti tako.