Na talasima Radio Bara je u redovnom serijalu gostovao predsjednik Opštine Dušan Raičević. Odgovarao je na pitanja građana upućena mejlom, viberom, putem društvenih mreža i telefonom od vremena kada je najavljeno gostovanje. Zbog obilja materijala, komunikaciju predsjednika s građanima emitovaćemo u tri nastavka.

Emisiju je vodio i pripremio urednik sajta Bar Info Željko Milović, u saradnji sa urednicom Radio Bara Ivankom Leković. Predsjednik Opštine je insistirao da pitanja budu čitana integralno, po prispijeću, bez cenzura ili preskakanja riječi ili rečenica.

ZATVARANJE KANALA RENE

RB / BI: Hoće li ikad biti realizovan davno najavljeni projekat stavljanja velikih cijevi u kanal Rene pored Ulice Branka Čalovića? Na taj način bi se uljepšao taj dio grada, nestali bi neugodni mirisi i dobilo bi se mnogo parking prostora?

Raičević: Ja sam prije par godina, u saradnji sa kolegama iz Sekretarijata, uspio da pogledam jedno idejno rješenje koje je bilo pripremljeno. Mislim da u tom pravcu trebamo da razmišljamo i da treba razmotriti mogućnost da se korito Rene i u drugim djelovima potencijalno pokrije, međutim, ostaje ozbiljan izazov, a to je održavanje tog kanala.

U nekom prethodnom periodu smo razgovarali sa hidroinženjerima o svemu tome. Neki predlažu da dođe do pokrivanja kanala, neki predlažu da on ipak ostane u ovakvom obimu… Jedno od prioriteta jeste vezan za mikrolokalitet Ulice Branka Čalovića, i mislim da treba razmotriti mogućnost ne samo pokrivanja kanala Rene, već i izgradnje dodatne promenade, šetnice i svih onih aktivnosti koje mogu biti organizovane upravo na ovim lokalitetima.

RB / BI: Sjećam se, negdje 1999 ili 2000, lokalni parlament je razmatrao tu mogućnost, a za održavanje predlagane su velike mreže na ulazima koje bi sprječavale ulazak krupnog otpada, jer su građani koji gravitiraju tom dijelu bacali friždere, školjke od automobila, šta sve ne u kanal Rene.

Raičević: Vi ste spomenuli 1999. ili 2000, a ja sam na žalost bio u prilici da se lično uvjerim ove godine, dakle 25 godina kasnije, da smo pronašli u kanalu Rene, i to baš na ovoj poziciji Ulice Branka Čalovića, i stari frižider i gume i ko zna kakve elemente… Mi možemo naš dio posla da odradimo, ali moramo tom poslu dodati još jedan segment, a to je promjena svijesti, jer bez toga – što god mi radili, nema smisla.

SAOBRAĆAJ DO STAROG GRADA

RB / BI: Hoće li se nastaviti sa rekonstrukcijama objekata unutar Starog grada i imate li plan kako riješiti ljeti nemoguće gužve na ulazu u sami Stari grad? 

Raičević: Već sigurno više od dva mjeseca intenzivno radimo na projektu koji bi trebao da dodatno unaprijedi saobraćajnu infrastrukturu koja vodi ka Starom gradu. Takođe, razmatramo i neke mogućnosti, a tiču se organizacije dodatnog parking prostora. Znate da je najveća problematika vezana za Stari Bar nedostatak dovoljnog broja parking mjesta. Ovih dana se sprovode određene pripremne radnje. Fokus je bio na saobraćajnicu koja vodi do Starog Bara. Mislim da možemo relativno brzo dođemo do potencijalnih rješenja i to pitanje riješimo na kvalitetan način. Postoje prostorne mogućnosti za tako nešto, a to su mi potvrdili i stručnjaci saobraćajne struke.

Što se tiče objekata unutar Starog grada, naravno da ćemo pokušati da uspostavimo saradnju sa nekim od međunarodnih partnera, da oživimo nešto što je kvalitetan dokument u našoj arhivi – urbanistički projekat Starog Bara iz 1985/86. godine, izrađen od strane eminentnih stručnjaka tog perioda, gdje je jasno pozicionirano, jasno definisano koji objekti treba da se rekonstruišu, koji trebaju da se obnove, a koji da se konzerviraju. Želim da vjerujem da ćemo biti dovoljno pametni da ovaj period koji je pred nama iskoristimo za pripremu, a 2028. je tu, što je negdje godina gdje je realno za očekivati da Crna Gora postane članica Evropske unije. Samim tim otvoriće se i značajne mogućnosti u dijelu korištenja određenih financijskih sredstava, s obzirom da sve ono što je planirano za Stari grad Bar teško da može biti realizovano sredstvima Budžeta Opštine Bar ili uz pomoć Kapitalnog budžeta države. Za tako nešto trebamo ozbiljnu finansijsku podušku evropskih partnera.

Podrška već dolazi u okviru pretpristupnih mehanizama,  ali finansijska pomoć koju dobijamo nije dovoljno velika da bi moglo da dođe do značajnog unaprjeđenja infrastrukture unutar Starog grada. Ostaje da uradimo što više projektnih rješenja za same objekte i čekamo priliku koja će se Crnoj Gori ukazati prije ili kasnije. Želio bih da budemo prvi koji će iskoristiti finansijske mehanizme Evropske unije i usmjeriti ih ka valorizaciji Starog grada.

PROBLEMI TURSKIH DRŽAVLJANA

RB / BI: Molim za komentar povodom nedavnih nemilih događaja u vezi sa turskim državljanima. Znate li da se od toga dana velika većina njih ne osjeća sigurno u Vašem gradu? 

Raičević: Jako sam bio zabrinut zbog činjenice da se tako nešto desilo u našem gradu, ali sam jako zadovoljan zbog činjenice da je Uprava policije, odnosno Centar bezbjednosti, razriješila ova dva slučaja. No, najponosniji sam na činjenicu kako su Barani reagovali, i to je upravo onaj Bar koji prepoznajem i volim. Na kraju krajeva, to je Bar koji se odvaja od svih drugih sredina u Crnoj Gori, što me čini posebno sretnim i ponosnim, jer reakcija sugrađana u tim trenucima je nešto što se teško može opisati. To su mogli samo da vide oni koji su bili prisutni tih dana u jednom od ovih ugostiteljskih objekata – kako su Barani tiho, bez velike pompe i reklame, svako na svoj način, pomogli ovim ljudima. 

Nisam siguran da ta poruka nije došla do mnogih turskih državljana koji žive u našem gradu – naprotiv, siguran sam da jeste i da se osjećaju sigurno. Ono što mene lično zabrinjava jeste činjenica da, prošlo je skoro mjesec i nešto dana, nije došlo do revizije odluka Vlade Crne Gore, što je upravo proizvelo i značajno umanjenje dolazaka turskih državljana u Crnu Goru. Nisu svi koji dolaze u Crnu Goru kriminalci. 

Mi smo ove godine, u susret Dana opštine, očekivali da dođe iz Turske pet ili šest delegacija koje su bile najavljene, međutim, morale su da otkažu dolazak zbog neophodnosti viziranja njihovih pasoša i nemogućnosti da dođu do Crne Gore, tako da je to već izazvalo određenu problematiku. Nadam se da će se ova situacija što prije razriješiti, jer moramo graditi prijateljstva, moramo graditi mrežu koja će omogućiti mnogim našim sugrađanima ali i građanima Crne Gore, benefite koje su ostvarivali u Turskoj. Iskreno želim da vjerujem da će vrlo brzo doći do revizije odluke Vlade Crne Gore koja jeste protumačena kao ishitrena, a očigledno određeni negativni efekti su više nego prisutni i ovih dana.

BULEVAR OD SUTOMORA DO BARA I DO TUNELA ĆAFE

RB / BI: U nekom ranijem gostovanju, gradonačelnik je najavio bulevar od Sutomora do Bara i do tunela Ćafe. Kuda on misli da će proći taj bulevar jer se od Črvanja do Šušanja gradi ubrzano, i od šina i do šina? 

Raičević: Jesam, tačno je, najavio sam. Mi smo pri kraju samog idejnog rješenja, s obzirom da je u toku još uvijek izrada, izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana opštine Bar kojeg radi Ministarstvo urbanizma, prostornog planiranja i državne imovine. Nastojaćemo da u komunikaciji sa obrađivačem plana pokušamo da ove elemente koje smo uspjeli da definišemo u idejnom rješenju inkorporiramo u Prostorno-urbanistički plan, čime ćemo trajno rezervisati trasu za bulevarske saobraćajnice. Ovih dana očekujemo i završetak posljednje faze idejnog rješenja bulevarske saobraćajnice od mikrolokaliteta “Kalamper” pumpe u Zaljevu do tunela Ćafe, tako da ćemo do kraja ove godine imati kompletno idejno rješenje od Sutomora do Žukotrlice i od Biskupade do tunela Ćafe.

RB / BI: Kada smo već kod te bulevarske saobraćajnice… Da li je ona stvarno izvjesna? Ljudi prilično sumnjaju da je to moguće, i ne možete im zamjeriti. 

Raičević: Ona je više nego izvjesna. U komunikaciji sa Upravom za saobraćaj smo uspjeli da definišemo da izdvoje finansijska sredstva za realizaciju tog projekta. Svakako da ćemo i mi, Opština Bar, kao i u mnogim sličnim projektima, participirati i financijski i administrativno i u dijelu izrade projektno-tehničke dokumentacije.

Dakle, to je više nego izvjesno, a te saobraćajnice trebaju da ponude kvalitetno rješenje, s obzirom da zaista vjerujem u projekat izgradnje trase autoputa od Virpazara do Luke Bar, što bi značajno promijenilo perspektivu našeg grada u dijelu saobraćajne povezanosti. Bez nje nema ni razvoja našeg grada, ni direktnog iskorištavanja punih kapaciteta Luke Bar. Uz to ide i rekonstrukcija željezničke pruge od Bara do Golubovaca, za šta je obezbijeđeno 115 miliona eura granta od strane Evropske komisije. Nažalost, nije još uvijek došlo do realizacije tog projekta. 

SAOBRAĆAJNICA S-3 I ŽELJEZNIČKA PRUGA BJELIŠI – ZUPCI – CRMNICA

RB: Slušali ste, siguran sam, izlaganje ministra Radunovića o saobraćajnici S-3 i o fantomskoj željezničkoj pruzi od Bjeliša preko kuća i polja, rijeke Željeznice, kroz Zupce i izvore pitke vode do Crmnice? 

Raičević: U razgovoru sa mojim kolegama došao sam do informacije da Prostorni plan Crne Gore, koji je usvojen u avgustu mjesecu ove godine, definiše razvoj cijele Crne Gore do 2040. godine. Taj dokument ne prepoznaje izmještanje pruge, što znači da će sva planska dokumenta koja se budu usvajala, mislim na planska dokumenta nižeg reda od Prostornog plana Crne Gore, morati da se usaglašavaju sa tim.

Pruga je prosto nemoguća, tako da nema razloga za brigu u tom dijelu, iako je ministar pokušao da odgovori da će se to kroz PUP definisati.

Sa druge strane je saobraćajnica S-3 koja je opteretila i nas u lokalnoj administraciji i Skupštinu opštine i predstavnike resornog ministarstva. Sve dok u potpunosti prostorno planiranje ne pređe u nadležnost lokalne administracije, ovo pitanje se teško može riješiti. Mi se kao administracija sada moramo držati slova zakona koje tako jeste definisalo Detaljno-urbanistički plan. Tu, definitivno, dok ne dođe do određene promjene samih dokumentata, teško da možemo da govorimo o izmještaju te saobraćajne trase.

RB / BI: Koliko sad sjećam, ministar je na neki način targetirao Opštinu Bar kao jednu od rijetkih koja nije napravila tu lokalnu agenciju za planiranje prostora.

Raičević: Ne bih se složio, to su možda njegova promišljanja. Mi smo kao lokalna skupština donijeli odluku o osnivanju Zavoda za prostorno planiranje. Očekujem da ćemo doći vrlo brzo do pozicije za formiranje te agencije koja će početi sa izradom prostorno planske dokumentacije. Međutim, očigledno je ministar propustio da kaže na plenumu da je Bar jedina opština gdje država nije, shodno zakonskom rješenju, prekinula postupak izrade, izmjene i dopune Prostorno-urbanističkog plana. Što znači, svi procesi koji su započeti u drugim opštinama su prekinuti, a jedino je u barskoj opštini taj proces nastavljen.

Nakon smrti obrađivača plana, koji je intenzivno radio na izmjenama i dopunama, došlo je do promjene i Vlada Crne Gore je prije nekih mjesec dana odredila novog obrađivača izmjene i dopune Prostorno- urbanističkog plana. Dakle, država ne odustaje od toga da ona upravo vrši te izmjene, a ne Opština.  

Koliko god ministar usmjerao negativne strelice prema Baru, ipak stvari stoje malo drugačije i konkretno je u njegovim rukama, odnosno u rukama ministarstva s kojim on rukovodi, izrada izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana opštine Bar.