Najbolji lijek protiv širenja dezinformacija posredstvom medija su nezavisno, raznoliko i kvalitetno novinarstvo od javnog interesa, kao i široko rasprostranjena medijska pismenost – jedan je od zaključaka regionalne Konferencije o medijskoj i digitalnoj pismenosti i dezinformacijama, koja je danas u hotelu „Ramada“ u Podgorici održana u organizaciji Misije OEBS-a u Crnoj Gori i Agencije za elektronske medije. Višečasovnoj veoma konstruktivoj, zanimljivoj, dinamičnoj i korisnoj razmjeni mišljenja, kao i davanju smjernica kako odoljeti i anulirati negativne uticaje dezinformacija, uz brojna pitanja novinara, prisustvovali su i predstavnici naše medijske kuće.
Otvarajući konferenciju, premijer Dritan Abazović izrazio je zahvalnost OSCE-u „na svemu što u Crnoj Gori radi sa ciljem jačanja naših demokratskih kapaciteta i težnji da slobodu medija podignemo na najveći nivo“.
„Demokratija je čvrsta onoliko koliko društvo u potpunosti razumije i ostvaruje prava i odgovornosti na slobodu izražavanja i pravo da zna. Crna Gora je na putu unaprjeđenja zakonodavnog i društvenog okvira za slobodu medija. Ovaj cilj je obaveza koju imamo kao država učesnica OEBS-a i članica Savjeta Evrope, kao i u kontekstu naših evropskih integracija“, poručio je Abazović.
Istakao je da je Crna Gora naročito posvećena rješavanju izazova u online sferi, uključujući suočavanje sa efektom koji dezinformacije i govor mržnje imaju na slobodu izražavanja i medijski pluralizam.
Šefica Misije OEBS-a u Crnoj Gori, Dominique Waag je upozorila da „dezinformacije, koje se nazivaju ‘lažnim vijestima’, mogu predstavljati prijetnju svakom demokratskom društvu“.
„Postoje dva načina da se smanji rizik od distorzije javnog mnjenja – prvi je uloga medija, a drugi je medijska i digitalna pismenost koja treba da opremi društvo vještinama da prepozna lažne vijesti“, ustvrdila je Waag.
Podsjetila je, pri tom, da su „sloboda i razvoj medija u srži mandata Misije“.
„Našu podršku prilagođavamo Crnoj Gori sa ciljem da omogućimo profesionalno i etičko medijsko okruženje, promovišemo bezbjednost novinara i ojačamo kapacitete institucija i regulatornih okvira vezanih za medije. Novinarska etika ostaje neodvojiva od samoregulatornih mehanizama, čije jačanje Misija podržava od 2014“, podsjetila je Waag.
Predstavnica OEBS-a za slobodu medija Teresa Ribeiro je, posredstvom online platforme, naglasila da je najbolji lijek za dezinformacije nezavisno, raznovrsno i kvalitetno novinarstvo od javnog interesa.
„Moramo pojačati napore da poštujemo novinarske standarde i etiku kroz samoregulaciju, unaprijedimo blagovremen i efikasan pristup javnom informisanju, više ulažemo u istraživačko novinarstvo i provjeru činjenica, i što je veoma važno, podržimo programe medijske pismenosti za širu javnost. Medijska pismenost je važno sredstvo za otpornost javnosti na širenje dezinformacija. Ako ljudi razmišljaju kritički, niko ne treba da im zabranjuje ili ih ograničava – potrošači vijesti mogu sami savršeno filtrirati lažne vijesti”, smatra ona.
Predsjednik Savjeta Agencije za elektronske medije Branko Bošković kazao je da Agencija teži snažnim i nezavisnim medijima, sposobnim da se nose sa izazovima sa kojima se suočavaju, i da imaju novinare koji znaju da štite najviše standarde novinarstva.
„Građanima pružamo znanje i informacije, kako bi mogli da se nose sa sve većom količinom podataka koji dolaze iz različitih izvora, a to su dezinformacije, govor mržnje i drugi nedozvoljeni oblici govora. Medijska pismenost je prioritetna aktivnost i mi njegujemo kritičko mišljenje kao jedan od vodećih principa u formiranju mišljenja“, procjenjuje Bošković.
Prema riječima generalnog direktora za medije u Ministarstvu kulture i medija Neđeljka Rudovića, medijska pismenost je sadržana u Zakonu o medijima i Nacrtu zakona o audio-vizuelnim medijskim uslugama.
„Od ove teme zavisi naša budućnot i budućnost svakog društva. Nakon što (vjerujem da će to biti već naredne sedmice) Radna grupa pripremi i drugi Nacrt medijske strategije, mislim da ćemo svi svjedočiti da postoji niz mjera uz koje, ako ih sprovedemo, Crna Gora može biti svijetli primjer u regionu o tome kako se suočiti sa ovom opasnošću. Današnja tema zahtijeva umrežavanje različitih sistema sa domaćim i stranim akterima, što vidimo kao jedan od najvažnijih preduslova za efikasnu borbu protiv širenja dezinformacija. Zakon o medijima, kroz Fond za medijski pluralizam, daje prioritet medijskoj pismenosti i medijskoj profesionalnosti za dodjelu finansijskih sredstava“, rekao je Rudović.
Učesnici prvog panela obrađivali su temu Medijska/digitalna pismenost pred ekranima i u online prostoru (značaj medijskog i digitalnog opismenjavanja građana, govor mržnje u online prostoru, uloga roditelja i dijalog unutar porodice, usmjeravanje i zaštita djece, korisne stranice, preporuke). Panelisti iz raznih sfera su, u sveobuhvatnom dijalogu, razložili značajne teme i problematiku i dali brojne korisne informacije i smjernice u vezi sa njihovim rješavanjem. Učestvovali su Elvira Ceković, rukovoditeljka Službe za odnose sa javnošću i opšte poslove (Agencija za elektronske medije Crne Gore), Tatjana Ljubić, međunarodna ekspertkinja za medijsku pismenosti (Srbija), Al-Ammar Kašić, psiholog i ekspert za medijsku pismenost (Crna Gora), Mihailo Lahtov, direktor USAID „YouThink“ projekta o medijskoj pismenosti (Sjeverna Makedonija) i Olivera Nikolić – v.d. direktora Instituta za medije (Crna Gora). Moderator je bio prof. dr Nenad Vujadinović, ekspert komunikolog (Crna Gora).
Na drugom panelu, nazvanim Mediji i dezinformacije – zašto je teško nositi se sa dezinformacijama, kako se izboriti sa njima, primjeri i studije slučajeva, pad povjerenja u medije, algoritmi, važnost provjere činjenica, učestvovali su Amela Odobašić, direktorica za radio-difuziju u Regulatornoj agenciji za komunikacije Bosne i Hercegovine, Sunčica Bakić, pomoćnica direktora za monitoring Agencije za elektronske medije Crne Gore, Saša Simović, viši pravni savjetnik i službenik za zaštitu podataka u Regulatornom tijelu za elektronske medije (Srbija), Robert Tomljenović, potpredsjednik Vijeća za elektronične medije Agencije za elektronične medije (Hrvatska), koji je imao online učešće i Milica Kovačević, programska direktorica Centra za demokratsku tranziciju (Crna Gora). Moderatorka ovog panela bila je Kristina Ćetković, programska direktorica.
Panelisti su za završnu riječ zamolili Roberta Tomljenovića, potpredsjednika Vijeća za elektronične medije Agencije za elektronične medije, koji je, između ostalog, kazao da „u cjelokupnoj priči o ovoj problematici treba naglasiti značaj i uticaj javnih servisa i dobrih praksi koje oni propagiraju i sprovode“.
„Upravo stoga je veoma važno raditi na njihovom razvijanju i pružiti im podršku“, zaključio je on.
Događaj je okupio oko 80 stručnjaka za medijsku pismenost iz Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Srbije i Crne Gore. Konferencija je, takođe, bila prilika za predstavljanje i distribuciju luksuzno opremljene, trojezične brošure „Preporuka o medijskoj i digitalnoj pismenosti”, koje su zajednički izradile Misija i Agencija za elektronske medije.
