Poznata barska izreka kaže da sa prvim murvama dolaze i gofovi. Klima se prilično izmjenila, pa ima godina kad se ove pojave ne poklapaju. Ova impozantna riba, cijenjena kako među sportskim ribolovcima tako i u komercijalnom ribarstvu, zauzima posebno mjesto u jadranskom ekosistemu i kulinarstvu. Nekad je bio žrtva dinamitaša, pogotovo u Spiču i Mrkojevićima, a danas ga ugrožava nerazuman izlov nedoraslih primjeraka i to baš od strane sportskih ribolovaca.

Gof, latinski Seriola dumerili, pripada porodici Carangidae, grupi riba poznatih po svojoj snazi i brzini. Njegovo tijelo je izduženo, vretenastog oblika, blago bočno spljošteno, prekriveno sitnim kršljuštima. Izgled gofa se značajno mijenja od mladunca do odrasle jedinke. Mladi gofovi su žuto-zelene boje, dok odrasli postaju plavo-maslinasti bočno i srebrnkasti ventralno, sa karakterističnom crnom bočnom prugom koja se proteže od oka do prednje osnove leđnog peraja. Ova pruga postaje izraženija tokom hranjenja, pa gof dobija tamnu “masku” koja se proteže od gornje vilice preko očiju do prvog leđnog peraja. Usta su velika, sa sitnim zubima raspoređenim u širokom pojasu u gornjoj i donjoj vilici.

Gof naseljava široko područje tropskih i suptropskih regiona Atlantskog i Indo-Pacifičkog okeana, a čest je stanovnik i Sredozemnog mora, uključujući Jadran. Tipično stanište gofa su priobalni grebeni i otvoreno more, na dubinama od 18 do 72 metra, ali može se naći i mnogo dublje. Često se povezuje sa stjenovitim grebenima, olupinama i drugim podvodnim strukturama. Mladi gofovi pokazuju snažno agregaciono ponašanje oko plutajućih objekata. Manje jedinke, teže od 3 kg, mogu se naći u plitkim vodama, ispod 10 metara dubine.

Gof je oportunistički predator čija se ishrana mijenja tokom života. Mlađ se uglavnom hrani zooplanktonom, zatim prelazi na bentoske organizme, a odrasli primjerci postaju isključivo ribojedi, hraneći se pelagičkim ribama i glavonošcima. Gofa karakteriše brz rast, koji dostiže maksimalnu dužinu od 180–190 cm i težinu do 80 kg. U Jadranu mogu narasti preko 50 kg. U Sredozemlju, gofovi rođeni u proljeće mogu dostići oko 800 g i 40 cm dužine za godinu dana, a do četvrte godine trostruko povećavaju svoju dužinu.

Životni vijek im je dug, a ženke rastu veće i žive duže od mužjaka, potencijalno i do 17 godina. Maksimalna zabilježena starost je 15 godina.

Što se tiče migracijskog ponašanja, neke populacije mogu biti stalno prisutne na određenim lokacijama, dok druge migriraju, vjerovatno koristeći različita staništa tokom godine.

Period mriješćenja u Sredozemlju traje od maja do jula, a ženke polažu jaja iz nekoliko navrata (otprilike jednom nedjeljno) tokom sezone. Mriješćenje se odvija iznad grebena i olupina.

Značajna promjena u izgledu i ishrani tokom života gofa ukazuje na njegovu prilagodljivost različitim ekološkim nišama unutar Jadrana. Ponašanje mladih jedinki koje se okupljaju oko plutajućih objekata vjerovatno im pruža zaštitu i izvor hrane. Kako rastu, njihove predatorske potrebe se mijenjaju, što dovodi do promjene u ishrani i prelaska na staništa grebena i otvorenog mora gdje je dostupan veći plijen. Širok raspon dubina koje naseljava gof ukazuje na njegovu toleranciju na različite uslove okoline u Jadranu, od plićih priobalnih voda do dubljih otvorenih područja. Ova prilagodljivost vjerovatno doprinosi njegovoj širokoj prisutnosti i omogućava mu da koristi različite izvore hrane i izbjegava predatore u različitim fazama života.

Gof je oduvijek bio važna komercijalna i sportska riba u Evropi i Sjevernoj Americi, i ima veliki potencijal za akvakulturu. Akvakultura gofa počela je u Sredozemlju 1980-ih godina, inicijalno uključujući tov divljih mladunaca, težine oko 100 grama, u Italiji i Španiji.

Gof je popularna lovna vrsta za sportski ribolov zbog svoje veličine i borbenosti. Čak je dobio nadimak “magarac sa morskog grebena” zbog svoje tvrdoglave borbe na udici. Uobičajene tehnike sportskog ribolova koje se koriste u Jadranu:

Tradicionalni Trolling je sporo povlačenje živih mamaca oko podvodnih stijena, često ciljajući zubace i gofove.

Vertical Jigging je popularna metoda za lov gofa u Jadranu, zajedno sa zubacima, krunašima i pagrovima. Može se loviti metalnim džigovima, a posljednih godina je trend da se koriste silikonske imitacije lignji i riba.

Gofa uspješno love i podvodni ribolovci.

Sportski ribolovci ipak snose i veliku odgovornost za pad brojnosti ove vrste kod nas. Naime, svake jeseni se na našem primorju odvija svojevrsni masakr nedoraslih primjeraka gofova. Radi se o komadima veličine šake koju su toliko halapljivi da se vrlo lako love. I umjesto da ih ribari ostave na miru, nemilice ih tamane. To su vrlo kratkovidi potezi, jer će te ribe već naredne godine biti teške oko kilograma. Kad vidite takvu ribu na pijaci, nemojte je kupovati iako će vas ubjeđivati da su „slatki kao cukar“. Ne učestvujte u tom bezumnom činu.

Kombinacija brzog rasta do velike veličine i relativno dugog životnog vijeka čini gofa značajnim predatorom u jadranskom ekosistemu. Njegova prilagodljivost u ishrani i staništu dodatno naglašava njegovu ekološku ulogu. Međutim, ove karakteristike takođe impliciraju potencijalnu ranjivost na prekomjerni izlov, posebno imajući u vidu vrijeme potrebno za dostizanje polne zrelosti. Brza stopa rasta omogućava bržu akumulaciju biomase, ali dug životni vijek znači da su jedinke izložene ribolovnom pritisku tokom mnogih godina. Dostizanje zrelosti sa 4-5 godina znači da uklanjanje mlađih jedinki prije nego što se razmnože može značajno uticati na buduće populacije.

Nutritivne Vrijednosti: Zašto je Gof zdrav izbor?

Gof je visoko cijenjena riba za ishranu sa visokim procentom proteina i niskim procentom masti. Njegovo meso se smatra visokokvalitetnim i poznato je po svojoj čvrstoj teksturi i bogatom ukusu, što ga čini pogodnim za različite kulinarske upotrebe, uključujući suši i sašimi.

Gof u rerni sa krompirima

Sastojci:

Gof kilogram do dva težine, krompir, limun, bijeli luk, ruzmarin, majčina dušica, maslinovo ulje, so i biber

Priprema:

Očistite ribu i uklonite peraja. Unutar ribe stavite kriške limuna, cijeli čen bijelog luka, majčinu dušicu, ruzmarin i so. Stavite ribu u pleh za pečenje.

Oljuštite krompir i isjecite ga na tanje kriške. Pomiješajte krompir sa izgnječenim bijelim lukom, timijanom, ruzmarinom, maslinovim uljem, solju i biberom. Poređajte začinjeni krompir oko ribe na plehu.

Pecite u prethodno zagrijanoj rerni na 200°C oko 30 minuta. Riba je gotova kada se meso lako odvaja viljuškom. Prije serviranja, pažljivo uklonite kožu i odvojite meso od kostiju. Servirajte filete ribe preko pečenog krompira.

Ukrasite svježom majčinom dušicom, pospite sa malo crnog bibera i prelijte sa maslinovim uljem.