FCJK Cetinje objavio je knjigu našeg sugrađanina Petra Lekića “Studije i ogledi o crnogorskoj prošlosti”. Prikaz ovog izdanja djelo je mr Vukote Vukotića.
Nijedno vrijeme, ni jedna epoha, ni ljudsko pokoljenje ne prekida proučavanje prošlosti. Svako od njih, u hodnicima prohujalih vremena, traži nadahnuće, lekcije iz života, primjere postupanja u određenim situacijama ili odgovore na ono što nam se dešava danas. Otuda, svaka nova generacija gomila svoje interpretacije, objašnjenja i proučavanja prošlosti, koji se na kraju kao rijeke u okean, slivaju u jedno i zajedno čine istorijsku nauku. Zbog toga, istorijska istraživanja nikada ne prestaju, jer uvijek se može tražiti, preispitivati, nanovo tumačiti, svaka epoha i svaki minuli događaj, kako bismo iz njega i iskustva predaka izvukli pouke za nas i naše doba. Ipak, sva ta silna obraćanja i vraćanja prošlosti, ne moraju nužno da iznjedre kvalitet i da zaista nađu pravu mjeru za sve što nas tišti i pouku kako da prebrodimo ono pred šta nas život stavlja. U tom moru, dobrih i manje kvalitetnih, razmatranja o prošlosti, dešava se da zaiskre određena djela koja se od samog starta ističu u odnosu na druge.
Jedno takvo djelo je i sada pred nama, a to je knjiga „Studije i ogledi o crnogorskoj prošlosti“ autora Petra Lekića u izdanju Fakulteta za crnogorski jezik i književnost sa Cetinja.
Umjerenog naslova, koji po sebi odiše skromnošću, ova knjiga je djelo koje će u narednim vremenima svakako biti nezaobilazna literatura i početna osnova za stručna, naučna, ali i laička istraživanja naše istorije. U njoj, autor sublimira svoj rad, kroz dvanaest, samo na prvi pogled različitih tekstova, koji traje više od jedne decenije, na neumornom istraživanju prošlosti Crne Gore. Ovaj rođeni Baranin, mada poslovično vezan za Cetinje, svoju poveznicu sa prošlošću i smisao za razumijevanje istorijskih tokova, crpi upravo iz svojih crmničkih korijena i onoga što je ponio iz grada pod Rumijom. Stoga, knjiga obiluje podacima o Baru i opštini barskoj, tradicionalnom isprepletanošću Zapadne i Istočne crkve, susretu kroz različite epohe, koje su od neprocjenjive važnosti za razumijevanje lokalnih prilika i razvoja samoga grada do današnjih dana. Zaista nije ni čudo što Lekić u fokus svog istraživanja stavlja period Srednjeg vijeka i samih početaka crnogorske države, sa kojima je grad Bar neraskidivo vezan.
Međutim, ono što ga jasno izdvaja od svih drugih je pristup i način njegovog istraživanja i obraćanja prošlim događajima. Naime, umjesto ustaljenih prepričavanja i konvencionalnih poređenja izvora i literature, Lekić se odlučio da kroz svoj rad obrađuje prošlost sa više aspekata i uz pomoć više naučnih disciplina. Ostajući vjeran onome što je ponio iz rodnog grada, kao multikulturne i multikonfesionalne sredine, autor u žižu svog interesovanja stavlja crkvene prilike i njihov razvoj tokom vremena. Uviđajući, da praćenjem ovih prilika i događaja, mnogo lakše dolazimo do objašnjenja, ne kako, već zašto su se određene stvari odigrale kako su se odigrale, Lekić se posvećuje temeljnim istraživanjima istorije religije ovih prostora. Već zbog toga, njegovo djelo bi se moglo svrstati među značajnije u crnogorskom, ali i regionalnom kontekstu, jer ionako imamo malo istoričara koji se bave ovom problematikom. Pa ipak, to ni približno nije sve što nam nudi knjiga pred nama. Tražeći uvijek način da posmatra prošlost iz svog ugla, autor kombinuje naučne discipline i tehnike, kojima se na sebi svojstven način obraća i nepoznatim i onim najzastupljenijim izvorima i istorijskim vrelima, kako izvukao sopstvene zaključke.
Otuda, Lekić nas upoznaje sa skroz zaboravljenom ili namjerno preskakanom temom o jereticima u Raškoj i Bosni u XII vijeku, crkvenim posjedima u Crnoj Gori, crkvi na ostrvu Kom u Skadarskom jezeru, mauzoleju dinastije Crnojevića. Proučavanjem crkvenih prilika, kroz prizmu kulturoloških i socioloških tumačenja, dobija sasvim novu sliku o crnogorskoj prošlosti koja nam daje ključ za razumijevanje srednjevjekovne Duklje, njenog poretka i tradicije koja se očuvala do današnjih dana i koja svakog dana postaje sve aktuelnija. No, ni tu se ovaj neumorni istraživač ne zaustavlja, već nam donosi i radove o brojnim kultovima koji su se tokom vremena iznjedrili i odgajili u Crnoj Gori, poput onog biblijskog cara Solomona, sv. Trojice na uskom pojasu od Rumije do Lovćena, ali i nešto savremenijeg sv. Petra Cetinjskog ili Njegoša. Na ovaj način, Lekić čitaoca uvodi u jedan potisnuti svijet koji je u određenim intervalima prošlosti oblikovao društvo na prostoru Crne Gore i tradicije koje su nastajale i kreirale kulturnu podsvijest našega naroda. Uvodeći i proučavajući brojne toponime, hagionime, sanktoreme, epigrafsku građu i poredeći je sa poznatim izvorima, uspijeva da sačini jedinstvenu sliku kulturološke pozornice na kojoj su se odigravali svi značajni događaji crnogorske prošlosti. Zbog toga, svoj krug umreženih naučnih disciplina samo širi pred očima čitaoca, uklapajući rezultate geografije, istorije, sociologije, politike, toponomastike, hagiografije, nauke o religiji i druge, tražeći znanje i razjašnjenje za mnoge pojave iz naše istorije. Tako Lekić uspijeva da pred nama prostre sasvim nov i impozantan mozaik, u kojem je svaka dodata kockica sačinjena od vrsnog poznavanja istorijskih činjenica, terenskog rada i pažljivog izučavanja izvora.
Samim tim, valja istaći da je Petar Lekić svojim predanim radom uspio napraviti jedno nadasve intelektualno štivo, koje će pobuditi pažnju mnogih. Kao doktorand na Univerzitetu „Sv. Ćirila i Metodija“ u Skoplju, on se posvetio izučavanju crnogorske istorije na način kojim uvezuje brojne discipline u cilju tumačenja društvenih procesa i istorijskih koncepata koji su ostali prećutani od strane zvanične istoriografije. Posmatrajući djelo koje je pred nama, na tom putu mu želimo puno sreće i uspjeha.
