Humanost nema i ne smije da ima granica. Niti da poznaje vjeru, naciju, niti da ima političku konotaciju. Humani su oni koji pomažu iz sijenke, tiho i nenametljivo. Upravo zbog toga naša gošća čak nije htjela ni ime da joj se spomene. A ono je vrijedno pomena. Profesorica Radmila Šćekić, dama u penziji, časna i pravična, sada u ulozi humaniste.
„Zaista ne mogu čudu da se načudim šta se to dešava u našem Baru u poslednje vrijeme. Tragedija za tragedijom, bolesti, liječenje sms porukama, porodične tragedije. Odjednom porodice se raspadnu, ostanu djeca na ulici, sve me to tišti i boli“, kaže sa dubokim emocijama profesorka Šćekić.
Razlog za učešće je bila inicijativa koju je pokrenula da se pomogne djeci porodice Nerda, koja je zbog porodičnog nasilja ostala bez majke, a otac je u zatvoru…
„Vjerujte da nijesam ni sigurna gdje su ti mališani sada. Mislim da su na Cetinju. Smatram da i njima treba pomoći. Svjedoci smo raznih akcija, ali nijesam zapazila ništa za njih. Valjda i njima treba pomoć, hrana, obuća, odjeća… I oni su ostali bez svega“, naglašava profesorica.
„Iako je u ovaj slučaj vjerovatno uključen Centar za socijalni rad, evo i putem Radio Bara molim da se i vi, kao medijska kuća njima obratite. Moramo zajedno da djelujemo. Svi kao jedan, da se ovakve stvaru više ne ponavljaju. Bitno je da se otvori legalan žiro-račun, da se zna da taj novac ide u prave ruke. I to ćemo uraditi. Ja živim u stanu, da sam u kući, sama bih preuzela brigu o njima, ako nisu zbrinuti“, jasna je Šćekić.
Brine je, kaže, i sve veći broj nasilja u porodici i moli za konkretno rješenje.
„Podgorica ima sigurnu žensku kuću. Pozdravljam predsjednika Opštine koji ima jasnu viziju i ostvaruje ciljeve. Zašto da ovo ne bude jedan od ciljeva? To je neophodno, ne samo u Baru, već i svim gradovima Crne Gore“, zaključuje Šćekić.
