Kako unaprijediti odnos između roditelja i tinejdžera, postaviti granice, razgovarati o osjetljivim temama, a istovremeno sačuvati bliskost i povjerenje – neka su od pitanja kojima će se baviti novi ciklus programa „Brižne porodice“, koji počinje 20. oktobra u Domu zdravlja Bar. Ovaj program podržavaju UNICEF Crna Gora i kompanija Voli, a realizuje se u Domu zdravlja Bar u saradnji sa NVO “Prima” i Udruženjem Roditelji.

Tim povodom gošća Radio Bara bila je psihološkinja i psihoterapeutkinja Tijana Brzić.

“UNICEF je značajno uticao da se program ‘Brižne porodice’ za roditelje djece od druge do devete godine primijeni u skoro svakoj opštini i moram da ponosno kažem da je i naš Dom zdravlja u Baru, imao taj program i da on sada nudi svim roditeljima djece individualni rad sa psihologom, ukoliko se odlučuje za to, a ideja je da unaprijede odnos sa svojim djetetom i kako da primijene pozitivnu disciplinu. Nadovezujući se na to, sada organizujemo novi ciklus grupnog programa ‘Brižnih porodica’ za roditelje i tinejdžere od 11. do 15. godine. Kroz devet susreta roditelji i djeca imaće priliku da, na interaktivan i njima prilagođen način, rade na unapređenju međusobnog odnosa“, kazala je Brzić.

Savremeni način života često ostavlja malo prostora za kvalitetno zajedničko vrijeme, a po njenim riječima, ovo je jedan od načina da se povežu.

„Svi smo previše zauzeti – roditelji imaju obaveze oko posla, djeca oko škole, prisutan je veliki stres. Roditelji su mnogo zabrinuti za svoje tinejdžere, ali nekada ne znaju kako da im priđu ili kako da riješe određene probleme. Cilj programa ‘Brižne porodice’ je da pokaže kako da se povežu sa svojim djetetom. Nećemo se baviti problemima roditeljstva na klasičan način. Važno je da roditelj pokuša da otkrije svoje ‘unutrašnje dijete’, a ne da uvijek nastupa isključivo iz pozicije roditelja i autoriteta“, objašnjava Brzić.

Program se sastoji od devet susreta, tokom kojih će se raditi na komunikaciji, povezivanju i rješavanju konflikata. Razgovaraće se i o temama koje su posebno značajne u periodu adolescencije – seksualnosti, društvu, prijateljstvima, rizičnim ponašanjima, samostalnosti i drugim izazovima sa kojima se mladi susreću.

Kao jedan od najčešćih razloga zbog kojih roditelji traže pomoć jeste buntovno ili neprihvatljivo ponašanje tinejdžera, posebno u školi ili u društvu.

Brzić, međutim, naglašava da bunt sam po sebi ne treba posmatrati kao nešto negativno.

„Uvijek naglašavam da je bunt dobra stvar u razvoju, naravno, ako ostaje u određenim granicama. Period od 11. do 15. godine donosi brojne promjene – mladi traže svoje mjesto u društvu, žele veću samostalnost, stvaraju nova prijateljstva i ulaze u nova iskustva. Nije lako biti tinejdžer. S jedne strane očekuje se da budete odrasli, a sa druge ste i dalje dijete. Oni se praktično nalaze na toj ‘klackalici’,“ naglašava naša sagovornica.

Poseban izazov savremenog roditeljstva jeste i odnos djece prema tehnologiji.

„Jaz između generacija je poprilično veliki. Naročito je izražen kada je riječ o tehnologiji, upotrebi telefona i društvenih mreža. Dok roditelji često ne razumiju vrijeme koje njihova djeca provode uz telefone i igrice, mladima je digitalni svijet sastavni dio svakodnevnog života. To je nešto sa čim se gotovo svaki roditelj suočava. Roditelji često ne razumiju upotrebu igrica i telefona, dok je to današnjoj djeci jedan od glavnih izvora informacija i nešto sa čim su praktično odrasli“, kaže sagovornica.

Jedna od ključnih poruka programa “Brižne porodice” jeste da tinejdžerima treba omogućiti veću samostalnost, ali uz jasne i dosljedne granice.

„Granice moraju da postoje. One treba da budu jasne i dosljedne, ali je veoma važan i odnos u kojem se te granice postavljaju. Potrebno je kombinovati ih sa velikom toplinom. Roditelj treba da bude tu za dijete i njegove emocionalne potrebe, ali istovremeno treba da postoje jasna i strukturisana pravila. Tinejdžer bi trebalo da učestvuje u njihovom kreiranju, da pravila ne budu samo nametnuta”, savjetuje Brzić.

Jedna od situacija sa kojom se roditelji često susreću jeste kada tinejdžer odbija komunikaciju i povlači se u sebe.

“Na radionicama će se, između ostalog, raditi na tome kako kontrolisati ljutnju, spriječiti eskalaciju konflikta i pronaći način za dogovor. Jedna od tema koje ćemo obrađivati jeste kako kontrolisati ljutnju da ona ne eskalira ni kod roditelja ni kod tinejdžera, kako rješavati konflikte i kako se dogovarati. Program je koncipiran tako da roditelji i tinejdžeri ono što nauče mogu odmah da primijene kod kuće. Tehnike koje ih naučimo primjenjivaće kod kuće tokom nedjelju dana kao mali eksperiment. Nakon toga, kroz razgovor u grupi, učesnici će razmjenjivati iskustva i govoriti o tome šta je funkcionisalo, a šta nije. Ideja je da to bude zabavno“, naglašava Brzić.

Roditeljima savjetuje da ne reaguju u afektu i da pokušaju da razumiju šta se krije iza ponašanja tinejdžera.

„Ne treba odmah tumačiti ponašanje tinejdžera kao nešto što je usmjereno protiv roditelja ili kao bezobrazluk, jer često to nije slučaj. Ponekad je, dovoljno dati djetetu vrijeme da se smiri i pomoći mu da prepozna svoje emocije. Nekada tinejdžer ni sam ne zna šta osjeća,“ istakla je psihološkinja.

Pored rada u Domu zdravlja Bar, Tijana Brzić nastavila je profesionalno usavršavanje. Završila je četvorogodišnju edukaciju iz kognitivno-bihejvioralne terapije, odnosno trećeg talasa terapije – terapije prihvatanjem i posvećenošću (ACT), a u julu je ostvarila evropsku licencu za samostalno praktikovanje psihoterapije. Trenutno je na drugoj godini doktorskih studija, a istraživanje kojim se bavi odnosi se na emocionalnu regulaciju u partnerskim odnosima.

„Uvijek kažem da sam veliki štreber i neko ko voli da uči. Cjeloživotno učenje je moj moto“, kaže kroz osmijeh naša sagovornica.

Radionice “Brižne porodice” ona će voditi zajedno sa koleginicom iz Doma zdravlja, psihološkinjom Marinom Martinović. Susreti će se održavati utorkom od 18 do 20 časova, počevši od 20. oktobra.

Zainteresovani mogu da se prijave putem mejla [email protected].