Prvi program u okviru proslave Dana Bara bio je večerašnja promocija knjige „Crteži i borbe“ – NOB kroz ilustracije dr Luke Rakojevića, koji je održan u Narodnoj biblioteci i čitaonici “Ivo Vučković”.
Rukovodilac Narodne biblioteke i čitaonice Sonja Lalević objasnila je da je ovu publikaciju objavio Centar za demokratsku tranziciju, u okviru projekta “Prošlost za budućnost – kontra mraku, kontra sili”, povodom 80 godina od bitaka na Sutjesci i Neretvi i II zasijedanja AVNOJ-a.
“Prvo je objavljeno online izdanje, koje je dostupno na sajtu CDT-a, a sad već imamo i štampano izdanje. Plan je bio da ovu publikaciju promovišemo na prvom Festivalu stripa, koji je u junu održan u Baru. Šteta je što to nismo uspjeli da uradimo, ali ovo je prilika da autor kaže više o tome kako je potekla inicijativa da se ova knjiga objavi, o sadržaju i autorima koji su zastupljeni,” kazala je Lalević.
Rakojević je zahvalio malobrojnoj publici i dodao da je ova publikacija nastala u okviru projekata “Prošlost za budućnost”, na inicijativu Tatjane Koprivice, koja je predložila ovu temu, da bude dio sadržaja ovog “višeznačnog CDT-ovog projekta kojim je obilježeno 80 godina od bitaka na Sutjesci i Neretvi i II zasijedanja AVNOJ-a. Publikacija se bavi jugoslovenskim stripom, koji u fokusu ima partizansku priču u nekom smislu. Da li se ona tiče samih autora, koji su bili dio partizanskih trupa, ili se tiče inspiracije određenih autora, koji su obrađivali partizansku borbu, bilo kroz strip ili karikaturu – na različite su se načine autori osvrtali na tu priču. Uvod u knjigu je presjek kako je strip stigao u Jugoslaviju i kako je rođen žanr partizanskog stripa.”
Rakojević je nabrojao autore, počev od Miloša Vuškovića, Andrije Maurovića, Dušana Vukotića, Lea Korelca, Živka Đurovića, Julija Radilovića, Miodraga Markovića, Mitra Miloševića…, istakavši da su u knjizi date njihove biografije, a među autorima je i naš sugrađanin, Andrija Vujošević, čiji stripovi “Gvozdeni proleteri” i “Sabljarka” nude novu vrstu interpretiranja partizanske borbe.
Rakojević je rekao da je riječ o nekomercijalnom izdanju, koje je svima dostupno i koje će uskoro biti dopunjeno.
Za Radio Bar i Bar Info, objasnio je da ova publikacija vraća fokus na autore koji su zaboravljeni, ali i na partizansku borbu i tadašnje društveno uređenje.
“Meni je ta partizanska borba bila sama po sebi jako značajna, mislim da je jedan od temelja našeg društva i jako cijenim taj dio naše istorije. Mislim da ima poseban značaj i da ga treba baštiniti, gajiti i valorizovati. Namjera je bila da u ovoj knjizi napravimo presjek događanja vezanih za strip i za partizanski pokret koji, u određenom segmentu imaju dodirnu tačku sa Crnom Gorom. Da li su to autori koji su radili u sferi stripa, a bili su na frontu kao partizani, ili su se kroz svoje djelovanje bavili partizanskom borbom, bili inspirisani određenim ličnostima, radili njihove biografije u stripu, ili na slobodniji, imaginativniji način obrađivali tu borbu, pripisujući porijeklo određenim likovima ili slično,” kazao je Rakojević, dodavši da je partizanska borba bila i revolt duha, u kom je bilo mjesta za umjetnost.
“Imamo priliku da i ovdje vidimo, recimo da je Dušan Vukotić svoje prve radove objavio u zidnim novinama svoje partizanske čete, prije nego što je objavljivao u listu ‘Jež’ i postao to što jeste, Andrija Maurović je određene radove stvorio na frontu, radio ih je uglavnom olovkom, perom ili ugljenom, bilježio je svoju partizansku rutu u to vrijeme, da bi, kasnije, u Dalmaciji slikao ulja na platnu velikog formata. I Mitar Milošević je bio član jedne partizanske čete, tako da su neki od autora bili na frontu i tamo su stvarali. Pored njih zastupljeni su i Julio Radilović, Ahmet Muminović, Bane Kerac i još neki značajni strip autoriteti, koji su objavljivali u različitim revijama, edicijama, listovima koji su bili značajni za strip kulturu jednog vremena i koji su bili jako čitani”, naglasio je naš sagovornik.
