Promocijom monografije “Mornarovih 100 godina” autora Željka Milovića i Dragana Stojanovića, u Domu kulture, završen je prvi dio proslave jubileja – vijek postojanja gradskog fudbalskog kluba.
Izuzetno posjećenu promociju vodila je novinarka Milica Marinović, koja je istakla kako ovo nije priča o klubu, nego i o svim pojedincima koji su učestvovali u oblikovanju “Mornara” u ovo što on danas jeste, o svima koji su navijali za svoj klub, o svim fazama koje su zajedno FK “Mornar” i grad Bar prolazili i uspješno prolaze i dalje.
Urednik monografije Željko Milović je rekao da je knjiga nastala na inicijativu gradonačelnika, “iako smo Dragan i ja bili sumnjičavi da se to može završiti za godinu, koliki je rok bio”.
“Htjeli smo knjigu o gradu i ‘Mornaru’, a to je u suštini jedna ista stvar. Kompletna monografja nije koncipirana kao skup statističkih podataka, već je ispričana priča o važnim ljudima i događajima koji su presudno uticali na grad i na ‘Mornar’. Naravno, tu su i anegdote, razni kurioziteti, stvari koje čine monografiju takvom da se može čitati i za narednih sto godina”, kazao je Milović, dodajući da je Dragan Stojanović “savršen za saradnika, jer zna da usmjeri, popuni praznine u pamćenju, i ima savjete kako se ponašati pri pisanju tekstova o nekim događajima i ljudima”.
Dragan Stojanović bio je golman, trener, fudbalski sudija – akter mnogih događaja. Na prilici da radi na ovoj knjizi zahvalio je predsjedniku Opštine. Istakao je da je najviše problema bilo pri pronalaženju fotografija.
“Ova knjiga je, u stvari, još jedna moja utakmica u kojoj sam pobijedio i u ovom trenutku nema srećnijeg čovjeka od mene,” istakao je Stojanović.
Meč koordinator FK “Mornar” Đuro Stambolić istakao je da je za klub ova monografija dokaz trajanja. “Dokaz da smo izdržali sve ove godine, za razliku od mnogih klubova koji su se u međuvremenu ugasili. Takođe, dokaz je da su generacije Barana živjele fudbal kroz ‘Mornar’, ne potcjenjujući druge klubove našeg grada. Ova monografija smo danas mi – tu su naši očevi, djedovi, naš današnji grb i onaj od prije sto godina, tu su četiri stadiona, naše legende, naša putovanja barkom, kamionom, šinobusom, vozom, autobusom… Tu su i ljudi uz koje su se mlađi uzdizali, koji su njima bili u rangu Puškaša, Bekenbauera, Pelea, Maradone”, objasnio je Stambolić odnos Barana prema klubu i igračima.
“Knjiga je koncipirana po dekadama”, kazao je Milović.
“Ono što je meni posebno bilo interesantno i što sam pisao s merakom, uz Bakinu pomoć, jeste dio koji se zove ‘Mornar(ov) ske priče ispod razvijenih jedara” a u kome su tekstovi o svim trenerima, malom fudbalu, veteranskom fudbalu, dolascima ‘Velike četvorke’… kao i meni najzanimljiviji, tekst ‘Kao na ratištu ili u cirkusu’. Naime, utakmice Južne regije i Titogradskog podsaveza su stvarno ličile na ratište, danas te priče zvuče kao ‘vjerovali ili ne’, tako da sam sa tridesetak fudbalera pričao o tome što im je bilo najzanimljivije. Bilo je tu svega – Čkiljo Mijović je pogođen praćkom dok je driblao, Koko Perović i Dragan Stojanović su upadali u rupe na terenu, prekrivene zemljom, Borisa Ljuticu su vazdušnom puškom pogodili u mišić, u Piperima gol nije imao prečku, nego pričvršćenu surovu granu, aut liniju su predstavljale drače, a ne znam da postoji ijedan golman u Evropi kome su na utakmici bacilli živu šarku za vrat, kao Baki Stojanoviću…”, nabrajao je Milović.
Naveo je da mu je posebno inspirativan rad bio o fudbalu prije Drugog svjetskog rata rata.
“Period do Drugog svjetskog rata u crnogorskoj publicistici nije pretjerano istražen, odnosno istražen je na osnovu dokumenata koji su postojali u Fudbalskom savezu Crne Gore i u cetinjskom Arhivu. Da bismo ovu knjigu uradili, išli smo u Split, kod Jurice Gizdića, koji se bavi Splitskim nogometnim podsavezom koji nam je dao neke od važnih podataka vezanih za učešće barskih klubova do 1931. godine u tom rangu takmičenja. Najvažnija stvar koju smo dobili kao poklon bila je od Nebojše Jakovljevića, publiciste i naučnog radnika iz Subotice, koji se bavi istorijom fudbala i publikovao je nekoliko knjiga, a u jednoj su pobrojane sve utakmice u ligama prije Drugog svjetskog rata. Uputio me na predratne novine, poslao sastave timova iz dvadesetih, tako da je priča o fudbalu prije Drugog svjetskog rata, posebno o utakmicama iz 1917. i 1919. godine, prije zvaničnog kluba u Baru, kada je postojao tim u Starom Baru pod nazivom ‘Antivari’, uvršetn u knjigu njegovomk zaslugom i ljubaznošću. Ovi su podaci bili neobično bitni za monografiju da bi imala naučni karakter,” naglasio je Milović.
Dragan Stojanović, koji je u sezoni 1994/95. sa “Mornarom” osvojio “duplu krunu”, podsjetio je kako je bilo ispisati jednu od najslavnijih stranica u istoriji “Mornara”.
“U sezoni 1993/94. godine osvojili smo drugo mjesto, igrali smo baraž i nismo uspjeli da uđemo u Drugu ligu, ali smo naredne godine osvojili i kup i prvenstvo, ‘duplu krunu’. Danas se rado sjećam toga, kao i tih igrača, video sam nekoliko njih koji su večeras došli. Klub je tada imao sjajan igrački kadar. Dovoljno je pomenuti ime Željka Peja Kaluđerovića, imali smo još jednog dobrog golmana Peđu Vukovića, pa najboljeg strijelca te lige, Gorana Miškovića Šurdu, zatim Stanka Dumića za koga smo govorili da ima kompjuter u nogama, a zadnju liniju držala su tri stasita momka sa sjevera: Ramo Brđanin iz Rožaja, kao i Čuljković i Zejak iz Mojkovca”, prisjetio se Stojanović, dodajući da je klub imao jaku upravu i stručni štab.
“Sa mnom je radio bivši golman ‘Zvezde’ Branko Davidović, a moram da pomenem i upravu kluba, na čelu sa Draganom Nikezićem, koji je dao nemjerljiv doprinos u tom vremenu, zatim Dana Delibašića, koji je bio koordinator, za koga tvrdim da je među svim generacijama bio najbolji igrač i Svetozara Bata Jovetića”, rekao je Stojanović, koji se prisjetio da je upravo Dano Delibašić od njega, u dogovoru sa njegovim ocem, sakrio telegram od “Željezničara” koji ga je zvao da brani za njih, za šta je saznao tek godinama kasnije.
“Fudbal je danas drugačiji”, istakao je Stambolić.
“Neki nostalgičari tvrde da se izgubila suština elemenata igre, spontanost i lokalna pripadnost. Ali, nepromjenljiva je strast prema fudbalu, koja je neprolazna konstanta“, smatra on, dodajući da su uslovi u Baru, zahvaljujući Fudbalskom savezu i Opštini, veoma dobri, a ambicije kluba velike.
Predsjednik Opštine Dušan Raičević zahvalio je autorima što su “prihvatili jednu lijepu i u tom trenutku prilično ambicioznu ideju”, i naglasio je da je ova monografija još jedan povod da se svi podsjetimo koliko je Baru važna kultura sjećanja.
“Koliko god smo se trudili da istoriju ‘Mornara’ predstavimo kao uspješnu sa aspekta postignutih sportskih rezultata, to nije bila baš takva situacija. Međutim, ono što smo definitivno zaključili, a to su večerašnji sagovornici i potvrdili, da je istorija FK ‘Mornar’ satkana u dvije definicije – jedna je tradicija, koja je vezana za istoriju grada, jer se klub, kao i grad, iz pepela izdizao kao feniks, a druga je – emocija. Bez obzira na to što ne možemo da govorimo o značajnim sportskim rezultatima, kad god biste pitali nekoga šta za njih znači FK ‘Mornar’, to je emocija, koju su mnogi osjećali dok su branili boje ‘Mornara’ ili trenirali mnoge generacije u Baru, ili one koji su nastavljali porodičnu tradiciju time što su bodrili klub sa tribina, ili armije onih volontera koji su pružali nemjerljiv doprinos da se fudbalske utakmice održavaju. Isto tako, ne smijemo zaboraviti ni jako veliki broj ljudi koji su iz čiste emocije izdvajali finansijska sredstva kako bi FK ‘Mornar’ mogao da opstane, i ja se zahvaljujem svima koji su doprinijeli sjajnoj tradiciji, koju ćemo nastaviti dalje da unaprjeđujemo”, kazao je Raičević, dodavši da se, uz sjajnu saradnju sa FSCG neće stati na do sada realizovanim projektima.
On je najavio nove investicije kako bi Bar postao rasadnik talenata, kao i da će uskoro biti otvorena ‘Mornarova’ fudbalska akademija, sa ciljem da sve više djece bude na terenima poligona Madžarice.
Promociji su prisustvovali nekadašnji i sadašnji igrači FK “Mornar”, bivši i sadašnji članovi uprave kluba, bivši predsjednici Opštine Bar Žarko Pavićević i dr Zoran Srzentić.
Program proslave nastavljen je Svečanom akademijom, a u holu Doma kulture postavljena je izložba na kojoj su fotografije pedesetak fudbalera koji su obilježili određene periode u istoriji kluba i dio trofeja koje je FK “Mornar” osvojio.
