U prepoznatljivom ambijentu Kuće maslina, večeras je održana izuzetno posjećena promocija šestog broja časopisa „Glas Mrkojevića“.
Mr Alen Pelinković, osnivač i direktor ovog časopisa, s ponosom je predstavio novo izdanje, ističući zadovoljstvo što promocije iz broja u broj okupljaju sve veći broj zainteresovanih posjetilaca. Prisjetio se da su prethodne promocije bile organizovane u restoranu „Stella“.
„Kuća maslina i ‘Glas Mrkojevića’ dijele zajedničke vrijednosti, među kojima su promocija kulture, očuvanje tradicije, njegovanje savremenih trendova i afirmacija pravih vrijednosti,“ naglasio je Pelinković.
Posebno je izdvojio simboliku časopisa koja ga lično inspiriše. „Tri su ključna detalja koja ovaj časopis za mene čine posebnim. Namjerno sam donio prvo i najnovije izdanje. Na naslovnici prvog broja nalazi se fotografija našeg puta, uz naslov ‘Put zvani čežnja’. Danas, na koricama šestog broja, vidimo radove na tom istom putu – simbol ostvarenja dugogodišnjeg sna svih nas iz Mrkojevića. Drugi značajan element je dominacija uspješnih Baranki kroz autorske tekstove i intervjue – od ministarke Maje Vukićević, preko dr Marije Markoč i dr Emine Kalamperović Pelinković, pa sve do Nadine Kalezić.“
Pelinković je posebno pohvalio literarne radove učenica Osnovne škole „Mrkojevići“, Zane Ljaljević, Une Kalamperović i Lejle Bećirović, koje su, vođene mentorkom Snežanom Pejović, osvajale prva mjesta na konkursima: „Ovi radovi su za mene dragocjeni doprinos časopisu“.
Dodao je da je šesto izdanje časopisa štampano u 860 primjeraka, uz podršku Fonda za zaštitu i ostvarivanje ljudskih i manjinskih prava, te pokroviteljstvo Savjeta muslimanskog naroda.
U ime domaćina, Kuće maslina, prisutnima se obratila izvršna direktorica dr Marija Markoč, koja je izrazila zahvalnost osnivačima časopisa „Glas Mrkojevića“, Alenu Pelinkoviću i Sabriji Vuliću, na izboru ovog prostora za promociju. U svom govoru, dr Markoč je podijelila razloge zbog kojih posebno cijeni Mrkojeviće.
„Prvenstveno, zbog ljubavi prema maslinarstvu. Vi ste, na području barske opštine, uspjeli najbolje da se ophodite prema maslinama“, istakla je ona, dodajući zanimljiv detalj: „Jedna stara italijanska poslovica kaže da maslina uspijeva tamo gdje joj je obezbijeđeno pet stvari koje počinju slovom ‘s’ – sole (sunce), siccità (suša), solitudine (samoća), sasso (kamen) i silenzio (mir). Po mom mišljenju, Mrkojevići imaju sve te uslove, što im maslina uzvraća plodovima i maslinovim uljem vrhunskog kvaliteta.“
Inspirisana tekstom Radomira Petrića u „Glasu Mrkojevića“, koji se zapitao može li se organizovati ekspozitura Kuće maslina u Mrkojevićima ili posvetiti posebno odjeljenje Mrkojevićima unutar Kuće maslina, kazala je:„Posebno mi se dopala ideja o povećanju prisustva poljoprivrednih proizvođača u našim prodajno-izložbenim prostorima. Ohrabrujem vas da s nama podijelite svoje znanje i iskustva u tradicionalnom maslinarstvu, jer ćemo se, kao dobri domaćini, s pažnjom posvetiti svemu što nam povjerite“. Markoč je pohvalila napredak lokalne zajednice u savremenom maslinarstvu, ističući spremnost Kuće maslina da pruži stručnu podršku.
Istoričar, mr Milan Šćekić, govorio je o svojoj rubrici u šestom broju časopisa, pod nazivom „Istorija bez posrednika“, koja sadrži jedanaest originalnih dokumenata o prošlosti Mrkojevića.
„Rubrika ne interpretira istorijske izvore već prikazuje arhivsku građu u njenom izvornom obliku“, objasnio je Šćekić. Prisjetio se okruglog stola održanog 2017. godine u hotelu „Kalamper“, kada je zaključeno da o Mrkojevićima postoji nedovoljno pisanih materijala.
„Iako smo tada imali značajnu monografiju Ethema Peročevića ‘Školstvo u Mrkojevićima’, kao i rad dr Luke Vujovića o govoru Mrkojevića, ovo je bio podsticaj za dalje. Danas, zahvaljujući časopisu, imamo 112 tekstova i 440 stranica koje obrađuju razne oblasti – od istorije i etnologije do sporta i školstva. Samo u ovih šest brojeva imate materijal vrijedan doktorata“, kazao je Šćekić.
Na kraju, Šćekić je pohvalio trud Sabrije Vulića i Alena Pelinkovića: „Ono što rade predstavlja hrabrost, koja se, kako vidimo, isplatila. ‘Glas Mrkojevića’ postao je nezaobilazno štivo za svakoga ko želi da istražuje istoriju i nasljeđe ovog kraja.“
Sabrija Vulić, urednik i jedan od osnivača časopisa „Glas Mrkojevića“, izrazio je veliko zadovoljstvo zbog izuzetnog odziva posjetilaca. Posebnu zahvalnost uputio je predsjedniku Opštine Dušanu Raičeviću, potpredsjedniku Damiru Rašketiću, Jusufu Kalamperoviću, predsjednici OO Bošnjačke stranke Edini Dešić, odborniku Omeru Vukiću, direktoru OŠ „Mrkojevići“ Arslanu Šabotiću, direktoru Fonda za manjine Agronu Ibrahimi, kao i članovima Savjeta Muslimanskog naroda i predstavnicima medija.
„Alen je započeo priču o tome zašto smo danas ovdje, u Kući maslina,“ kazao je Vulić, prisjećajući se panela održanog upravo na ovom mjestu, što je bio povod za ideju da se Mrkojevići ponovo povežu s Barom. „Vrlo brzo smo postigli dogovor sa Marijom Markoč, što predstavlja korak naprijed ka još boljoj saradnji između Kuće maslina i mrkojevićkih maslinara“.
Vulić je podsjetio na šest godina dugu inicijativu pokrenutu upravo u „Glasu Mrkojevića“ o rekonstrukciji puta kroz Mrkojeviće. „Uz pomoć svih subjekata, kako na lokalnom tako i na državnom nivou, uspjeli smo ostvariti san koji smo dugo sanjali“, istakao je on.
Govoreći o časopisu, naglasio je njegovu besplatnu distribuciju stanovnicima Mrkojevića, s ciljem da bude dostupan u svakom domaćinstvu. „Svaki broj obilježava trenutke vremena u kojem nastaje, aktuelnim događajima. Posebno smo ponosni na tekst o radovima na putu kroz Mrkojeviće, ali i na doprinos profesora Šćekića, koji je zabilježio važne istorijske podatke o našem kraju – nešto što nam je dugo nedostajalo“, dodao je Vulić.
Međutim, nije krio razočaranje zbog skromnih sredstava koje je časopis dobio na nedavno završenom konkursu Fonda za manjine. „To nije greška rukovodstva Fonda, već komisije koja je jednonacionalna i očigledno nezainteresovana za podršku području poput Mrkojevića. Pozivam naše privrednike da pomognu u očuvanju časopisa, kako bismo omogućili njegovo češće izdavanje i spriječili gašenje“, poručio je Vulić.
Za muzički dio programa pobrinuli su se magistar harmonike Jakup Bato Mehmedović i magistrica violine Leonora Bajramoski, koji su svojim izvođenjima vanvremenskih klasika oduševili prisutne. Program je vodila Vesna Kontić.
