Sinoć je u Domu revolucije, u organizaciji UBNOR -a Bar i Kulturnog centra, održana promocija knjige Velisave Seke Metđonaj, pjesnikinje iz Podgorice, „Krvotokom predaka“.
Autorka, kroz životnu priču svoje babe Marije, još jednom ispisuje stranice divljenja i poštovanja prema tradicionalnoj crnogorskoj ženi, ali ukazuje i na etičke vrijednosti patrijarhalnog društva i određujući genetski kod naših predaka.
„U junakinji djela ‘Krvotokom predaka’ prepoznao sam jedan od dragulja veličanstvenog mozaika herojske antifašističke borbe crnogorske žene za našu slobodu i ljudsko dostojanstvo. Borba Crnogorke protiv fašizma počinje još od 1919. godine i traje do trinaestojulskog ustanka. Za sve to vrijeme, naše hrabre majke, sestre, žene, vodile su bespoštednu borbu za spas svoje porodice i uvijek bile na braniku tradicionalnih i najviših vrijednosti našeg društva. Babu Mariju je Velisava uvela u ‘Krvotok predaka’, i to je, svakako, obaveza potomaka, ali i sudbina onih koji su sa potomcima ubijeni ili spaljeni. Da li se njih, uopšte, sjećamo“, zapitao se predsjednik Udruženja boraca i antifašista Bar, Đuro Marković, koji je, u ime organizatora, pozdravio učesnike i goste promocije.
Baba Marija, glavni lik knjige, rodila je trinaestoro djece, od kojih je četvoro poginulo u ratu, braneći antifašističku ideju i slobodu svoje domovine. Autorka, koja je pročitala potresnu priču o hrabrom suočavanju majke sa smrću svoje djece, kazala je da je za nju baba Marija bila „skamenica“ i „dobrota“ , uzor i stub za koji se hvatala u svim teškim životnim trenucima.
„Iako sam imala majku, baba mi je bila više od toga. Puno vremena sam provodila kod nje, slušala priče o njenom životu, našoj istoriji, ali i upijala savjete koje mi je davala. Posljednja priča u ovoj knjizi govori o tome, a baba mi je bila podrška i kada sam se, kao pravoslavna Crnogorka udala za Albanca. Njenih savjeta sam se pridržavala u životu, i nikada nijesam pogriješila. Poštovala sam muža i njegovu familiju, i da nije bilo tako, ne bismo dočekali 55 godina srećnog braka“, govorila je autorka publici sa puno emocija.
Promociji je prisustvovala potpredsjednica Opštine Bar, Tanja Spičanović, koja je na kraju, iznijela svoje utiske o knjizi i tematici kojom se bavi i zahvalila se Seki Metđonaj što je izabrala Bar za predstavljanje djela, koje je, kako je kazala, vrijedno istorijsko i životno svjedočanstvo.
„Crnogorska žena je institucija, spomenik stoicizma ili kako autorka kaže, ‘skamenica’ i ‘kamenica’, koja se uvijek trudila da bude najveća podrška i utjeha, mužu, djeci i kompletnoj porodici. Hrabro je koračala kroz život, noseći teško breme, ali uvijek je ostala dostojanstvena i ponosita. Vjerovatno smo na ovom kamenitom tlu predodređeni da živimo tešku sudbinu, ali ova knjiga ima i drugi, vrlo važan aspekt, koji govori o važnosti babe i đedova u životima djece“, kazala je Spičanović, izražavajući zabrinutost što su danas, kako je apostrofirala, „duboko poremećene iskonske vrijednosti, a naše društvo, ne samo crnogorsko, doživjelo ozbiljan civilizacijski sunovrat. Atavizmi prošlosti su još uvijek veoma jaki, a fašizam opstaje kao prijeteće zlo“, zaključila je potpredsjednica Opštine Bar, mr Tanja Spičanović.
Velisava Seka Metđonaj je do sada objavila tri zbirke pjesama za djecu i mlade, tri za odrasle, a uskoro bi trebalo da izađu tri njene nove knjige sa rodoljubivom poezijom, ljubavnom i pjesmama za djecu i mlade, čime će zaokružiti književni opus, sa ukupno deset knjiga.
Nakon toga, kako je najavila, vratiće se svojoj drugoj ljubavi – slikarstvu. Od 1992. godine bila je članica Udruženja „Slikarski uranak“ i učesnica osam kolektivnih izložbi.
Nakon početka rata u Ukrajini napisala je pjesmu „Ukrajinska golgota“, koja je prevedena na ukrajinski jezik, a sa prijateljicom iz te zemlje, prevela je na crnogorski jezik zbirku poezije za djecu i mlade, koju je u ratu napisala šesnaestogodišnja Katerina Derevinska iz Kijeva.
Na promociji u Baru o Sekinoj biografiji i brojnim angažmanima, govorio je novinar Žarko Božović, koji je i pročitao recenziju za knjigu „Krvotokom predaka“, prof. dr Vesne Vukićević Janković.
Pjesmom i stihovima protiv zla fašizma, propagirajući mir i slogu, neumorno se bori pjesnik i humanista Rajko Joličić, koji je i sinoć, na književnoj večeri, uputio iste poruke.
