Knjiga “Vjetreni mlin” poznatog ulcinjskog ljekara i publiciste dr Ganija Karamange promovisana je sinoć u sali Dvorca kralja Nikole.
U ulozi moderatora bio je dr Milun Lutovac, koji je ujedno i recezent ove knjige. On je kazao da se odavno na našem podneblju nije pojavio tekst s više gradova, brodova i ljudi, i njihovih sudbina od djela “Vjetreni mlin” dr Karamanage.
“Ono što je fascinantno u ovoj knjizi jeste što možete uz malo dara i sreće da napravite fantastičan scenario za film o jednom vremenu, prostoru, o nastajanju, nestajanju i svemu onome što predstavlja vrijeme i prostor jednog grada, porodice i onoga što čini naš život interesantnim. Niko nije nasložio život od početka do kraja, niko mu nije dao definiciju, ali svi u njemu učestvujemo i pokušavamo da nađemo neke tajne prolaze. Mislim da je ovom knjigom dr Karamanaga naslutio te neke tajne vilajete i pokušao da nam da neke putokaze. Ova priča je vezana za Ulcinj, za jedno stanovništvo koje živi na granici, stanovništvo koje traga za svojim identitetom u više zemalja, i ja sam na početku te recenzije rekao da se njihov tajni kod stvaralaštva, naročito kada je u pitanju književnost, tek očekuje u nekom periodu koji dolazi”, objasnio je dr Lutovac istakavši da je autor knjige sasvim slučajno izabrao baš njegovu sliku za naslovnu stranu knjige ugledavši je na izložbi u Tivtu, ne znajući ko je autor.
Profesor dr Šerbo Rastoder je naveo da čovjek koji je vezan toliko za svoje rodno mjesto i koji je maltene u svojim knjigama opisao svaki kamen starog grada sa takvom strašću i ljubavlju, zaslužuje svačije poštovanje.
“Ova knjiga se razlikuje od prethodnih zato što je ovdje više priča o ljudima i toj dramatičnoj sudbini, njihov odlazak i povratak. Kod Karamanage je istorija samo putokaz, kod njega uopšte nije bitan istorijski temelj, sem da kaže čitaocu da se njegovi junaci sjećaju toga. On je ubacio lik Ajše, koja je izmišljena, ali vrlo bitna ličnost u kontekstu razumjevanja običaja, prava i tradicije tog naroda. Kada dr Karamanaga govori o tome da je negdje građen put, on to ne govori zbog toga da bi znali gdje je, već šta je bilo na mjestu gdje je taj put. Čitava knjiga je prožeta nekim istorijskim detaljima koje možda za onoga ko površno zna događanja ne znači mnogo, ali onaj koji otprilike, malo više zna o tim događanjima, to je vertikala u kojoj se on vrlo ubjedljivo kreće”, kazao je Rastoder i istakao da je “Vjetreni mlin” univerzalna priča o ljudima koji se sele i posljednje dane života žele da provedu tamo odakle su došli.
“Dr Gani Karamanaga je ovom knjigom postao, za mene, najubjedljiviji, najrevnosniji, najprecizniji hroničar Ulcinja kojeg znam, i to starog Ulcinja. Kod njega je Ulcinj stari grad. On se tu kreće jer je na tom mjestu odrastao i jer su mu tu preci. U njegovim pričama Ulcinj dobija daleko ljepši značaj nego što se nama čini kada najčešće odemo tamo”, objasnio je Rastoder.
Jedan od govornika bio je i Jusuf Kalamperović koji je objasnio da dr Karamanaga pišući, zapravo “sadi masline, jer one opstaju po nekoliko vijekova”.
“Ono što me je zainteresovalo je što dr Karamanaga piše o jednom vremenu koje je posebno bilo složeno za stanovnike Bara i Ulcinja, to je vrijeme odlaska Otomanske imperije 1878. godine. Sve je to uslovilo na migracije. Gani piše o tom vremenu i o ljudima iz tog vremena. Naravno, ta prva i dijelom druga generacija ne zaboravlja zavičaj. Posebno mi se dopalo je to da o nikome ništa loše nije napisao. On je pisao o običnim ljudima, ne o uspješnima. Ova knjiga obrađuje jedno prošlo vrijeme i velike promjene koje su se desile u Ulcinju – mijenjale su se države, sistemi, sve je to Ulcinj preživio, zato mislim da je to još jedna Ganijeva maslina”, zaključio je Kalamperović.
Promociju knjige je na kratko “prekinuo” akademik dr Cvetko Pavlović koji je podsjetio prisutne da je imao sreću kroz istraživanje istorijskih veza između Crne Gore i Rumunije da upozna dr Karamanagu, istakavši da je upravo on zaslužan za izgradnju Doma zdravlja u Ulcinju.
U ime Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava kao institiucije koja je finansijski podržala projekat izdavanja ove knjige obratio se njen direktor Elmir Kurtagić. On je naveo da je Fond od 2008. godine podržao preko 1600 projekata.
“Posebno smo ponosni što smo u prilici da duži niz godina finansiramo štampanje i promocije knjiga sa potpisom dr Karamanage. Među brojnim projektima izdvojili su se ‘Sunce, more, zdravlje’, ‘Sjećanje jednog ljekara’, ‘Korjeni’, ‘Na kapiji dvorišta’ i sada ‘Vjetreni mlin’. Fond je ove projekte prepoznao kao značajne za očuvanje kulture i tradicije Albanaca u Crnoj Gori, kao i priliku da se obogati literatura jednog od manjinskih naroda u Crnoj Gori. Iskreno se nadam da će se ove i slične knjige naći u što više biblioteka i da će privući pažnju čitalaca. Ovo je prilika kada pripadnici albanske nacionalne zajednice u Crnoj Gori mogu sa ponosom da pokažu široj javnosti svoje običaje, kulturu, jezik i tradiciju”, istakao je Kurtagić.
Autor knjige dr Gani Karamanaga objasnio je da je na ideju da napiše “Vjetreni mlin” došao kada je promovisao knjigu “Korjeni”, a akademik Zuvdija Hodžić mu je skrenuo pažnju da bi od epitafa sa nadgrobne ploče Ibrahima Karamanage “Voljeni zavičaju i sada se vraćam zauvijek” mogao da napiše roman.
“Vjetreni mlin zaista je postojao i svi se mi njemu vraćamo. Zavičaj je nešto što živi u nama. Mi koji smo u zavičaju ga volimo, on nam je tu, ali onaj koji je recimo u Australiji, on ga voli više od nas. Tako je i Ibrahim odlazio i dolazio. Nije lako bilo napisati ovo. Ono što sam ranije pisao to su bile priče, jedna odvojena od druge, a ovo je trebalo početi i spojiti početak i kraj i mislim da sam to dobro odradio”, istakao je autor.
Dr Karamanaga je rekao i to da piše na oba jezika – albanskom i crnogorskom, jer je skoro sve škole završio na srpsko-hrvatskom jeziku.
“Vjetreni mlin” je njegova deseta knjiga objavljena na albanskom i deveta na crnogorskom jeziku, a posvećena je ulcinjskim iseljenicima.
