Gost emisije „Promenada četvrtkom”, bio je predsjednik Opštine Bar, Dušan Raičević. Slušaoci i gledaoci Radio Bara i našeg You Tube kanala imali su priliku da mu uživo postavljaju pitanja. Dvoje slušalaca nije dangubilo.
Slušateljka: Živim u Zelenom pojasu, sa strujom imamo strašnih problema, posebnom tokom ljeta, napon nam bude oko 170. Mi smo kao grupa građana išli u Elektrodistribuciju i predali zahtjev, međutim, nikad nismo dobili obrazloženje zašto je to tako, jedino što kažu da je to stara trafostanica i da trenutno ne mogu ništa da poboljšaju. Može li nam se pomoći u tom pogledu?
Raičević: Zahvaljujem na pitanju, to je aktuelna tema ovih dana u Baru. Sjednica lokalnog parlamenta je dominatno bila „obojena” diskusijama koje su vezane za izgradnju objekata od opšteg interesa, kontrektno novih trafostanica, koje bi trebalo da riješe izrazitu problematiku mnogih naselja u našoj opštini. Tokom sjednice sam imao sastanak sa izabranim direktorom CEDIS-a i njegovim saradnicima, gdje smo konstantovali da smo u prethodne dvije-tri godine, uz ogromne napore, uspjeli da riješimo izrazitu problematiku koja je bila aktuealna u Čanju, s obzirom da je u toku avgusta potrošnja električne energije bila kumulativno veća nego za ostalih 11 mjeseci i da su tokom tih ljetnjih mjeseci radnici CEDIS-a bili izloženi velikom naporu i ogromnom riziku, jer su morali da intervenišu u trenucima kada dođe do preopterećenja. Sa druge strane, mnogi naši sugrađani znaju za problematiku neadekvatnog napajanja, čak i nedostatka jedne faze napajanja na području oko Islamskog centra, odnosno, Barske bolnice. Taj problem smo isto riješili. Izazovi koji su bili vezani za Veliki Pijesak, takođe, izgradnjom dvije trafostanice, nadam se da će se do početka ove turističke sezone riješiti. Siguran sam da će na red doći i problematika koja je vezana za Zeleni pojas. Moramo biti svijesni činjenice, to je podatak koji mi je jutros saopštio direktor CEDIS-a, da je ukupna potrošnja električne energije na području Opštine Bar u 2023. godini bila 40 posto veća, nego 2022. godine. To nam dovoljno govori da se grad širi, da očigledno imamo i jako veliki broj nelegalnih priključaka i, usudiću se da kažem, da je možda upravo i najveća problematika za ovu trafostanicu u Zelenom pojasu, nelegalna gradnja i priključci i utrošak električne energije, koji ta infrastruktura ne može da isprati. Razgovaraćemo sa predstavnicima CEDIS-a, potencirati da ovo bude jedan od prioriteta. Moramo biti svjesni činjenice da zakon o enegetici ne omogućava Opštini Bar da rješava ova pitanja, nadam se da ćemo zajedničkim dogovorom doći do brzog rješenja.
RB/BI: Predsjedniče, ja ne očekujem od Vas da ovdje širite nerealni optimizam, ali ohrabrite malo gospođu.
Raičević: Svakako, imali smo sastanak sa predstavnicima CEDIS-a, ja ću insistirati već narednih dana da imamo ponovo taj sastanak i kandidovaću upravo da imamo ovu temu o kojoj je uvažena slušateljka govorila.
Slušalac: Zovem iz Zelenog pojasa, htio sam da pitam gradonačelnika, odnosno, da mu kažem, da prva ulica u Zelenom pojasu nema gradsku rasvjetu, jedina je ulica u Baru koja je nema. Volio bih da znam šta je pitanju i zbog čega nema rasvjete?
Raičević: Jedan od potencijalnih problema prilikom realizacije različitih investicija jeste rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, kako bi se gradila i putna infrastruktura, ali i sistem javne rasprave. Provjeriću sa mojim kolegama i saradnicima iz Komunalnih djelatnosti da pokušamo i vidimo da ovu problematiku koja je kandidovana, a tiče se prve ulice u Zelenom pojasu adekvatno riješimo u što skorijem vremenskom roku. Moramo biti svjesni činjenice da je teritorija barske opštine prilično razuđena, da u sistemu javne rasvjete imamo preko 11 hiljada sijaličnih grla, tako da ima dosta izazova, pa treba odgovoriti na sve zahtjeve u dijelu samog tekućeg održavanja postojeće infrastrukture, graditi novu, izaći u susret svim zahtjevima, a opet sa prilično limitirajućim ljudskim resursima, odnosno nemogućnosti da dođemo do adekvatne radne snage koja bi mogla biti angažovana na ovim i sličnim poslovima.
RB/BI: Odavno nismo imali više prava da naš razgovor počnemo „s kraja tanjega”, od sporta koji obično ostavljamo za kraj. Naš Mornar je u 101. godini postojanja postigao svoj najveći uspjeh: plasirao se u Evropu, u kvalifikacije za Ligu konferencije, osvojio je drugo mjesto u šampionatu Crne Gore i prvi put u istoriji ostavio iza sebe Budućnost i Sutjesku. Poslije ćemo o tome kako je bilo, jer me mnogo više interesuje kako će biti. Dakle, šta i kako dalje? I još nešto: Mornar će biti u drugom šeširu i imaće težeg rivala od Budućnosti, koja se, preko kupa, takođe, plasirala u ovo takmičenje. Potencijalni rivali Mornara su Olimpija, Sarajevo, Žalgiris… Ozbiljni klubovi. Žrijeb će biti 18. juna, prvi mečevi 11. jula, u četvrtak, a revanši sedam dana kasnije. Gdje će barski fudbaleri dočekati rivala u kvalifikacijima za Ligu konferencije?
Raičević: Mogu sa velikim zadovoljstvom da govorim na ovu temu, s obzirom da je u godini jubileja Mornar u poziciji da ostvari najveći klupski uspjeh. Kroz takmičenje smo u prvoj Crnogorskoj ligi zauzeli drugo mjesto, pored te vicešampionske titule ostvarili smo mogućnost da igramo kvalifikacione mečeve u Ligi konferencije. Posebno me raduje činjenica da smo uspjeli u prvim danima nakon završetka prvenstva da očuvamo kostur same ekipe. Siguran sam da će sportski sektor narednih dana razmotriti mogućnost angažmana nekih novih fudbalera koji bi mogli da daju konkretan doprinos upravo u tim kvalifikacionim mečevima. Ono što je možda i osnovni razlog za ovaj uspjeh koji je Mornar postigao, jeste dobra hemija, porodična atmosfera. Učili smo puno na primjeru košarkaškog kluba koji je gradio tu porodičnu atmosferu, gradio je kult od samog Košarkaškog kluba Mornar i negdje smo bili privilegovani da možemo da učimo na njihovom primjeru. Opština je sto posto vlasnik FK Mornar, u KK ima jedan manji procenat u suvlasničkoj strukturi, ali, svakako, sa nivoa Opštine izdvajamo značajna finansijska sredstva za rad i funkcionisanje ovih sportskih kolektiva. Prethodnih dana smo bili u prilici i da razgovaramo sa predsjednicima manje-više svih sportskih kolektiva u Baru. Ovo je godina značajnih uspjeha barskog sporta, što potvrđuje da Bar jeste grad sporta i mjesto igre i grad šampiona. To potvrđuje i rekordna izdvajanja iz lokalnog budžeta za podršku rada svih sportskih kolektiva, a ja zaista moram da istaknem da sam lično jako ponosan na rezultat koji je postigao FK Mornar i ne mogu da zaboravim sve one izazove sa kojima smo se sreli 2018. godine prilikom početka same takmičarske godine kada je, Mornar ostvario pravo da može da se takmiču u Prvoj fudbalskoj Ligi. Čitajući razne komenatare ovih dana, Mornar je dobio jedan pežorativni epitet kluba sa jo-jo efektom. Kad kažem jo-jo efekat mislim da su naši fudbaleri bili jedne godine u Prvoj ligi, druge godine u Drugoj. Konstantno su bili u nekoj borbi za opstanak ili za ulazak u viši rang. Ove godine su se stvari značajno promijenile, dobra hemija, rukovodstvo kluba koje je stvorilo sve preduslove, stručni štab koji se maksimalno založio da ono što se zove moderan pristup fudbalu implementira na terenu. Mornar je igrao lepršavo i brzo, igrao je atraktivno i to je upravo najveći benefit ove prethodne takmičarske sezone. Međutim, sad kad smo već došli do tog cilja nećemo se predati. Lično, priželjkujem da možda u žrijebu upravo Sarajevo bude naš protivnik, ali ne bih imao ništa protiv da tu bude neki klub iz Albanije, Sjeverne Makedonije, ni zbog čega drugog, već zbog značajnih troškova koje moramo da snosimo.
RB/BI: Eventualno Olimpija iz Ljubljane.
Raičević: Ne smijemo zaboraviti činjenicu da je moguće da nam u tom žrijebanju pripadne protivnik iz Sjeverne Irske ili sa Islanda, što ne bi bilo dobro s obzirom da su to klubovi, gdje je u toku takmičenje, tako da su sigurno u jednoj blagoj prednosti. Ono što je poseban izazov za stručni štab i rukovodstvo kluba jeste, kako i na koji način adekvatno pripremiti ekipu, s obzirom da su mnogi crnogorski klubovi tu najviše znali da griješe, da nakon takmičarske sezone nedovoljno dobro pripreme ekipu za kvalifikacije. A nakon tog kvalifikacionog ciklusa, mnogi klubovi su – možemo tu govoriti o Arsenalu iz Tivta prošle sezone, imali jako velih izazova na početku nove takmičarske sezone u Crnoj Gori, upravo zbog posljedice igranja kvalifikacinih mečeva, odnosno, neadekvatne pripreme ekipe za, praktično, dva kolosijeka. Ja sam siguran da će trener Đurašković biti u prilici da pripremi ekipu na najbolji mogući način. Ovo je jedinstvena prilika, dosanjan je san mnogih generacija i ovim momcima je pripala ta čast da ispišu sjajne stranice istorije našeg kluba.
RB/BI: Dobar je potez bio što je Zoran Đurašković imenovan za trenera. Barsko dijete, fin, vaspitani mladić, od toga sve kreće: iz kuće što bi se reklo. Prolazili ste, maločas, kroz hodnik Radio Bara, vidjeli ste ovog mirnog, uljudnog čovjeka koji radi kao portir kod nas, on je otac Ljutice, odličnog mladog fudbalera Mornara.
Raičević: Tako je, to su generacije koje stasavaju, jako je dobar upravo i primjer mladog Ljutice, ali i mnogih drugih, koji čekaju svoju šansu i priliku, s obzirom da imamo omladinsku selekciju. Jako velika pažnja je posvećena radu sa mlađom kategorijom jer smo shvatili da je upravo to perspektiva i budućnost. Zaključiću ovo pitanje, a nadovezati se na Vaš komentar vezan za Zorana Đuraškovića: ključ za uspjehe sportskih kolektiva u Baru jeste, svakako, logistička podrška koja ove godine nije izostala sa nivoa Opštine Bar, kvalitetan i adekvatan rad u samom klubu, ali i komponenta koja je jako bitna – taj lokal-patriotizam koji ti momci, ipak, dominantno osjećaju, posebno oni koji su iz Bara i koji su posvećeni FK Mornar. Vi ste spomenuli Ljuticu, ali nema ljepšeg kraja same takmičarske godine i krune za ovaj uspjeh koji je Mornar ostvario od gola kapitena Vujačića koji je takođe Baranin. Kaluđerović je dugi niz godina tu, ne smijemo zaboraviti ni Marka Ćetkovića koji daje jedan nemjerljiv doprinos i na terenu i u svlačionici, stabilnog Sinišu Stevanovića, koji je predstavnik plejade iskusnih fudbalera, kao i sve ostale.
RB/BI: Śaro Marković zove i kaže da se zahvaljuje za sve što ste uradili za Mornar ove godine.
Raičević: Zahvalnost i njemu, s obzirom da nije štedio ni grlo, ni dlanove kao mnogo puta do sada. Ostvaren je i njegov san, koji je javnosti prezentovao 2017. godine. Drago mi je da je zadovoljan on, da su zadovoljni i predstavnici sindikata FK Mornar, s obzirom da i to tijelo imamo, a čine ga prekaljani i dokazani fudbaleri, od Bora Raičevića, Eda Sinanovića i svih onih koji prate FK Mornar na mnogim fudbalskim terenima u Crnoj Gori.
RB/BI: Mornar neće moći da igra na svom terenu. Među razlozima koji se navode, pominje se i zapadna tribina, kao neadekvatna. Je li ona sigurna?
Raičević: Volio bih da stvorimo navijački kult. To nam mnogo nedostaje. Predstavnik sam generacije koja je pratila KK Mornar, RK Mornar u onoj sali OŠ „Jugoslavija”, gdje su bile postavljene one limene reklame. Nijednom protivniku nije bilo jednostavno kad se zalupa u onaj lim koji odzvanja. Takav utisak sam stekao upravo na ovoj zapadnoj tribini koja je mlađim generacijama, a oni su upravo najvjerniji navijači, predstavlja dodatan navijački rekvizit. Tribina je sasvim sigurna, rađena je u saradnji sa FSCG, sertifikovana, tako da je apsolutno bezbjedna, nema nikakvih problema. Žao mi je što smo toliko godina čekali da tu zapadnu tribinu stavimo u funkciju, ali je mnogo ljepši osjećaj gledati fudbal u Baru upravo sa te pozicije.
RB/BI: Nastavljamo priču „s kraja tanjega”, sport i kultura. Pripreme za ovogodišnji „Barski ljetopis” su u završnoj fazi. Mi se uvijek nadamo da će svaki novi biti bolji nego prošli. Kvalitet „Ljetopisa” uglavnom u recipročnom odnosu sa količinom novca koji se u njega ulaže. Kako stvari stoje pred ovaj festival, koji, ako se ne varam, počinje sredinom jula?
Raičević: U obavezi sam da istaknem, a nadovezaću se na prethodnu temu koja se ticala barskog sporta – prilikom pripreme za ovo gostovanje zatražio sam od mojih kolega da dobijem informaciju koliko je finansijskih sredstava od 2018. godine uloženo sa nivoa Opštine u FK Mornar i bio sam iznenađen činjenicom, upravo za tih šest godina, da smo uložili koliko, na primjer, Budućnost ili Sutjeska, ulože tokom jedne takmičarske godine.
RB/BI: Moram da Vas prekinem, slušao sam predsjednika Dečića koji je govorio malo iziritiran, da se omalovažava uspjeh Dečića. Naveo je kakvi su bili Budućnost i Sutjeska, koga su sve imali na terenu i kakva finansijska sredstva. Tako se mało i ova vicešampionska titula Mornara pokušava staviti u drugi plan, jer, zaboga „prvenstvo je bilo gore nego ikad”.
Raičević: Tako je. Sportska javnost, a posebno mediji su fokusirani na dva najveća kluba i onda kada se desi upravo ovo što se desilo, da jedan Dečić koji je prije dvije godine igrao Drugu ligu ili Mornar koji je do prije dvije godine bio u jo-jo efektu, ostvare uspjeh, onda sportska javnost, a posebno predstavnici medija to ne vide kao neki veliki uspjeh. FK Mornar, to mogu odgovorno da tvrdim, ima jedan od najmanjih budžeta u cijeloj Prvoj fudbalskoj ligi.
Opština u kontinuitetu pomaže funkcionisanje samog „Barskog Ljetopisa”, kao najznačajnije kulturne manifestacije našeg grada. Ove godine smo izdvojili blizu 300.000 eura za realizaciju festivalskih aktivnosti. Očekujem i podršku Ministarstva kulture, ali ona neće biti veća od nekih 30.000 eura, s obzirom da je Ministarstvo kulture donijelo pravilnik kojim se rukovodi. Tako da jako je teško organizovati upravo festival da traje onoliko koliko svi mi priželjkujemo, da se ponovo vide kvalitetni programi kojima svi mi težimo, ali nastojaćemo. Mislim da će ove godine selektorski tim pružiti novi kvalitet i doprinos samom festivalu. Radujem se početku, najavljujemo nešto što će sigurno biti spektakularno otvaranje.
RB/BI: To spektakularno otvaranje su pod svoj tretman uzeli tzv. „zli jezici” koji kažu da će to spektakularno otvaranje koštati četvrtinu čitavog „Ljetopisa”. Da nije malo pretjerano, ako je to istina?
Raičević: Pa, da Vam kažem, mislim da „Barski ljetopis” kao najznačajnija kulturna manifestacija, zaslužuje da ima spektakularno otvaranje. Ne bih koristio tu terminolgiju, jer još uvijek nije zatvorena finansijska konstrukcija u potpunosti, niti znamo koliko će sve to da košta, ali sa druge strane, obezbjeđena su sredstva za organizaciju svih programa. Ono što mene lično, a i posebno interesuje, jer sam veliki ljubitelj, jeste pozorišni program. Očekujem da ćemo ove godine imati dobrih predstava, vjerujem da ćemo na sceni „Barskog Ljetopisa” vidjeti i poznate teatre iz regiona.
RB/BI: Prelazimo na teže teme. Čini mi se, goruća tema ovog proljeća u našem gradu bila je potencijalna izgradnja LNG terminala u Luci Bar, odnosno iza Volujice. Jedan od naslova na našem sajtu Bar Info bio je: „Bar na sjednici Otvorenog parlamenta rekao NE izgradnji LNG terminala”. Možete li nam ukratko, po tačkama, reći – zašto je, po Vašem mišljenju, nedopustivo da se u Luci Bar gradi LNG terminal? I jezgrovito – koji su najvažniji argumenti PROTIV i ima li ih ZA?
Raičević: Hvala Vam na tom pitanju gospodinu Vujoviću, čisto da zbog javnosti budemo krajnje otvoreni, iskreni. Izgradnja LNG terminal u Luci Bar ne može biti organizovana bez projekta izgradnje termoelektrane, odnosno energane na gas, koja bi bila izgrađena sa druge strane Volujice, tj. bliže lokalitetu uvale Bigovica. Ono što su jasni argumenti zašto to Baru ne treba, jeste, prije svega, zbog činjenice da je prioritet Luke Bar definisan proširenjem, kroz drugu fazu razvoja, odnosno gradnjom novog kontejnerskog terminala. Dalje, skladišta koja bi se koristila za skladištenje gasa bila bi izgrađena u samom akvatorijumu Luke Bar, taj gas bi bio korišten u energani koja bi proizvodila struju i ta struja bi se dominantno izvozila. Od tog projekta Bar, Luka Bar, a posebno država Crna Gora, gotovo ništa ne bi imali. Kroz regionalnu saradnju 2018. godine je definisana izgradnja gosovoda, čak je bila formirana zajednička kompanija između Hrvatske, Crne Gore i Albanije. Procjene su da bi Crna Gora samo od transporta gasa kroz gasovod zaradila mnogo više od izgradnje terminala i energane. Ono što mene kao predsjednika Opštine jako zabrinjava jeste da je ova tema plasirana javnosti na jedan potpuno netransparentan način, a poučeni iskustvom iz prethodnog perioda, kada god se nešto krije od očiju javnosti, znate da u pozadini nije baš čist posao. Tokom razgovora sa predstavnicima američke kompanije koja je potpisala memorandum o saradnji sa Vladom Crne Gore, dobili smo jasne informacije da oni na ovom projektu do sada sa partnerima nikada nisu radili. Mnogi su primjeri u okruženju, a i šire, da ove energane utiču na životnu sredinu. Memornadum je zaključen bez adekvatne studije uticaja na životnu sredinu. Ne trebamo biti previše pametni, samo uzmimo u razmatranje, da se tako dva značajno složena inženjerska projekta planiraju izgraditi na udaljenosti od nekih 300 do 400 metara vazdušne linije, a od centra grada bi ti objekti bili udaljeni nekih 700-800 metara. Ne smijemo da zaboravimo činjenicu da i najmanji incident može da izazove posljedicu na sami grad. Stručnjaci su upozoravali na posljedice koje bi mogle da se dese i prilikom izgradnje i rezervoara nekadašnjeg JP, pa i skladišta za B materijal koja se nalaze sa druge strane brda Volujica. Srećom, nije bilo tih incidenata, ali uvijek postoji mogućnost. Ono što jeste naš zaključak, ne samo naš, to su i građani manifestovali prilikom posebne sjednice Otvorenog parlamenta, prilikom javne rasprave na temu prostornog plana, da LNG terminal, odnosno energana u Baru, tj. Luci Bar, ne treba. Ja ću ovdje citirati mog sugrađanina i predsjednika nekadašnje Mjesne zajednice Bar II, Zorana Vojvodića koji je patentirao nešto što smatram lično da jeste potreba gradu, da se na lokalitetu Uvala Bigovice, odnosno Topolica i svih tih lokaliteta koji su bliže moru, gradi novi turistički kompleks, po ugledu na Babin Kuk u Dubrovniku. Zaista mislim da je to nešto što treba Baru. Kada govorimo o turizmu, mi smo kroz strateški plan razvoja Opštine Bar definisali jasne pravce razvoja, definisali turizam kao prioritetnu granu razvoja, poljoprivredu… nema govora o energetici. Kao članovi konsultativne grupe, tada su bili prisutni i predstavnici Luke Bar. Ni oni nisu to kandidovali kao prioritet, očigledno je ovdje u pozadini posao koji nije baš na transparentan način prezentovan, a u nedostatku informacija javnost je bila prinuđena da uči na primjerima mnogih gradova koji su imali negativne uticaje i efekte i jasno zauzela svoj stav.
RB/BI: Ima li nešto, kad prođete onim nadvožnjakom, kad krenete prema Polju, sami sa sobom, da Vam prođe kroz glavu, da postoji neki argument koji je ZA izgradnju ovog LNG terminala?
Raičević: Iskren da budem sa Vama, nisam dovoljno stručan, da bih mogao da cijenim koji su to benefiti za grad. Što se tiče angažmana radne snage, bilo je govora o tome na sastanku: jasno je da mi nemamo kvalifikovanu radnu snagu koja bi mogla biti tamo angažovana. Predstavnici američkih kompanija su naveli da bi, vjerovatno, građevinske kompanije imale jedan dio učešća u tom projektu, ali opet, sa druge strane, moramo da budemo svjesni činjenice da građevinske kompanije u Baru angažuju radnu snagu sa strane. Svjestan sam da Crna Gora mora da razmišlja o energetskoj nezavisnosti, da ponudi sve ono što jeste, alternativa TE u Pljevljima, s obzirom da je to najveća kočnica daljeg razvoja Crne Gore u energetskom sektoru. Međutim, svjesni smo, takođe, činjenice da Bar konkretno ima jako velikih potencijala u djelu izgradnje vjetroelektrana. Nismo iskoristili te potencijale sa kojima Bar raspolaže, a govorimo o 270 sunčanih dana godišnje, tako da treba razmotriti sve te benefite, da obezbjedimo dovoljno energije. Potrošnja će godinama biti sve veća i veća. Mišljenja sam da je komunikaciona strategija potpuno bila promašena i da su građani, kao i sami mi, predstavnici lokalne administracije, bili primorani da se kroz raznorazne novinske članke upoznajemo sa ovim i sličnim projektima. Vjerujte da sam veoma malo pozitivnih efekata mogao da pronađem, a da je mnogo više negativnih uticaja na životnu sredinu. Malo se govori o tom metanu koji će kao nus proizvod biti emitovan u atmosferu. Ne bih da izlazim na teren koji mi je nepoznat, ali sam ovoga puta čvrsto na strani građana koji su dominantno protiv izgradnje ovog LNG terminala.
RB/BI: Odluka Agencija za zaštitu ličnih podataka kojom naređuje Ministarstvo unutrašnjih poslova da u roku od sedam dana stavi van funkcije sistem video nadzora javnih površina u Baru, Podgorici i Budvi, izazvala je reakcije u Baru od brojnih građana kojima taj video nadzor ne smeta, naprotiv. Posebno u susret glavnoj turističkoj sezoni. Hoće li taj video nadzor stvarno biti isključen?
Raičević: Po informacijama koje su meni dostupne, izgleda da je Agencija za zaštitu ličnih podataka zauzela stav da taj sistem video nadzora mora da se stavi van funkcije. Po hronologiji rada, još 2016. godine, tada kao potpredsjednik Opštine Bar, bio sam član zajedničkog radnog tima Ministarstva unutrašnjih poslova glavnog grada, Opštine Budva, Opštine Bar i Agencije za zaštitu ličnih podataka koja je bila uključena u te prve faze prilikom formiranja regulativnog okvira i same specifikacije i nabavke neophodne opreme. Sa zadovoljstvom sam pratio sve aktivnosti koje su slijedile nakon toga, sa nivoa lokalne uprave. Kroz prvu fazu je predviđeno 48 lokacija na kojima će se postaviti video nazdor javnih površina. Mnogi su tada to okvalifikovali kao uvođenje sistema „Velikog brata”. Mislim da je to samo jedna od komponenti koja čini grad bezbjednijim, jedna od komponenti onoga čemu težimo, a to je da Bar bude prvi Smart City u Crnoj Gori. Šta se dešavalo u periodu nakon instalacije video nadzora nije mi poznato. Kroz taj ugovor koji smo zaključili kolege iz glavnog grada, Opštine Budva i ja, sa Ministarstvom unutrašnjih poslova, bilo je definisano da će i naša Komunalna policija da koristi materijal, da će da se opremi posebna kontrolna soba u Opštini Bar, odnosno u Komunalnoj policji. Dvije godine mi nikako da uspostavimo adekvatnu komunikaciju sa Ministarstvom unutrašnjih poslova, da nam omogući uvid u ove materijale, kako bismo uspjeli da riješimo mnoge izazove sa kojima se srijećemo u dijelu narušavanja javnog reda i mira, komunalnog nereda i svega onoga što nas jako opterećuje. Očigledno je izostala adekvatna komunikacija između Ministarstva javnih poslova i Agencije ličnih podataka. Da li su ti softveri, kao takvi, korišćeni ili nisu, ne znam, tek činjenica je da smo se svi mi u Baru značajno sigurnije osjećali, da su mnogi zločini riješeni relativno brzo, upravo kroz upotrebu ovog sistema video nadzora. Prvi put mislim da je korišćen prilikom oružane pljačke u objektu Pošte u Sutomoru. Prilično sam zabrinut zbog ove najave, ne bih volio da se to desi. Bio sam zagovornik da se taj sistem dodatno unaprijedi, da se ugrade i radari, da se ugradi i sistem prepoznavanja registarskih oznaka, da se i te kamere stave u funkciju regulisanja izrazite problematike u saobraćaju. To su komponente koje čine grad bezbjednijim, naš život u Baru čini mnogo komfornijim. Očekuje nas veliki priliv turista ove godine, realno je za očekivati da će doći do određenih problema, a ukoliko budemo kao grad bez video nadzora, to će predstavljati ozbiljan izazov i za pripadnike policije, pa i naše Komunalne policije i svih službi.
RB/BR: Bio sam juče do Podgorice. U povratku, poslije tunela Sozine je bila gužva kao usred ljeta. Istina, zbog teretnog vozila koje se sporo kretalo. Ali, gužva je neodoljivo podsjetila na jul i avgust. Saobraćajna infrastruktura je “usko grlo” ne samo barskog nego i crnogorskog turizma. Dočekuje li Bar naredno ljeto sa istim saobraćajnim kapacitetima ili, makar malo, boljim?
Raičević: Nažalost – ne, osim onih sitnih doprinosa, koje smo sa nivoa lokalne uprave dali, a tiču se bezbjednosti saobraćaja na kritičnim tačkama. Jako malo je urađeno u cilju rješavanja saobraćajne problematike u Baru. Kritična tačka saobraćajne infrastrukture Crne Gore jeste Jadranska magistrala. Nije samo problem u Sutomoru i Šušanju. Problem je od Debelog Brijega od Ulcinja. Ne možemo mi ovdje biti izolovani slučaj, već sve to, itekako, ima određene efekte od samog graničnog prelaza, gdje imamo ove godine rekordno mali broj službenika koji će biti angažovani na graničnim prelazima. Sve to će veoma da utiče na samu saobraćajnu problematiku. Radimo na idejnom projektu izgradnje bulevarske saobraćajnice od skretanja za tunel Sozinu, do uređenog kružnog toka na Žukotrlici. Razradićemo idejno rješenje od Biskupade do tunela Ćafe. Pokušaćemo da i tu, u saradnji sa državom, izgradimo bulevarsku saobraćajnicu i na adekvatan način riješimo ono što jeste interna problematika našeg grada. Čekajući nešto što je najavljeno i kroz nacrt prostornog plana, a tiče se autoputa Bar – Boljare, više puta sam tražio i smatram da taj narativ Bar – Boljare treba da se promijeni, jer ako autoput dođe do Đurmana, on nije došao do Bara. Zato sam insistirao na poslednjem sastanku Privredne komore da taj naziv promijenimo i da tu trasu autoputa nazovemo Luka Bar – Boljare. S obzirom da je autoput neophodan za dalji razvoj Luke Bar i što bliže bude došao Luci Bar, to će biti mnogo veći procenat iskorišćenosti kapaciteta Luke Bar.
RB/BI: Uvijek je najava turističke sezone dolazila iz Virpazara, sa Skadarskog jezera, ove godine nikad ranije. Tamo je počela prije skoro dva mjeseca. Nedavno je izbjegnuta tragedija na jezeru.
Raičević: Tako je. Mogli ste i sami da se uvjerite da i ove godine imamo jako velikih problema i izazova na samom Virpazaru. Istakao sam više puta – nema crnje saobraćajne tačke od samog ulaza u Virpazar u Crnoj Gori. Problematika Skadarskog jezera dominantno je vezana za Nacionalne parkove Crne Gore, koji gazduju cjelokupnim prostorom i Virpazara. Oni su direktno odgovorni i za organizaciju saobraćaja na jezeru. Tamo je akutna problematika nelegalno poslovanje. Imamo sa nivoa lokalne administracije, tj. u Sekretarijatu za privredu, evidenciju od 60 registrovanih brodara na Virpazaru, a na terenu, naše su procijene, ima ih preko 160, što je ozbiljan izazov. Vi ste i sami istakli da je izbjegnuta tragedija, postavlja se pitanje: ukoliko se ovako nastavi da li možemo da spriječimo neke potecijalne tragedije. Jezero je nepredvidljivo i može da bude dosta često surovije nego što je more. Jako sam zabrinut za ovu problematiku, više puta smo isticali da sa nivoa države moramo da ponudimo konkretna i adekvatna rješenja. Do sada su ti vapaji za pomoć bili zanemareni i u razgovorima sa prethodnim ministrima i u razgovoru sa trenutnim ministrom na sastanku Koordinacionog tijela za praćenje turističke sezone. A to uvijek ističem kao problematiku broj jedan. Imam osjećaj kao da svi bježe od tog problema, a percepcija građana je da smo mi kao lokalna administracija odgovorni za sve što se dešava na Virpazaru. Tu ću da budem krajnje jasan i eksplicitan: lokalna uprava želi u potpunosti da preuzme punu odgovornost za sve što se dešava na Virpazaru. Tražimo da se zakonska rješenja izmijene, kako bismo mi mogli da preuzmemo odgovornost i za saobraćaj i za vodeni saobraćaj na Virpazaru, za parking prostore. Ono što je do sada bila situacija, a to je isključiva nadležnost Nacionalnog parka Skadarsko jezero, potpuno je zakazao sistem na Virpazaru i danas vlada javašluk. Imamo jako velikih problema u djelu neadekvatnih parking mjesta. Moramo da uvedemo dežurstvo jedne patrole Komunalne policije, koja mora biti stalno prisutna na Virpazaru.
RB/BI: Tamo je velika nervoza, velika vrućina, mnogo naroda, malo parking mjesta. Kad krenete prema Godinju, jednom stranom su parkirana vozila i ako vam neko dođe u susret, a pametniji ste, pa popuštate, morate nazad.
Raičević: Moramo biti svjesni činjenice da je u Crmnici i dalje prisutan taj ratnički karakter. Crmničani su dosta često spremni da neadekvatno odgovore, da ne uvaže turiste i strance. Raduje me činjenica da je iz godine u godinu turizam u Crmnici, konkretno u Virpazaru, u ekspanziji.
Slušalac: Pokušavam više puta da upozorim ljude na problem u Ulici Jovana Stojanovića, preko puta objekta “brze hrane” i preko puta operatera 069. Tu je stalni čep koji se pravi u centru grada. Mislim da sa par stubića možete da riješite bar taj problem, ne Vi nego službe grada. U Podgorici su tako počeli da rješavaju i vidim da to daje rezultate.
Raičević: Zahvaljujem na ovoj sugestiji. U Podgorici su, zaista, tu saobraćajnu problematiku riješili kroz postavljanje saobraćajnih stubića koji djelimično regulišu saobraćaj. Razmišljamo da tako nešto ponudimo i za sami Stari Bar, konkretno lokalitet ispred Veljih vrata, s obzirom da je i tamo prisutno neadekvatno parkiranje. Razmotrićemo mogućnost da upravo na ovom lokalitetu, ispred operatera o kome je govorio slušatelj, riješimo to na taj način. Zasigurno mogu da najavim skori početak rekonstrukcije Ulice Jovana Stojanovića, pješačkih komunikacija i nastojanje, na insistiranje prije svega građana, da se spriječi mogućnost parkiranja na trotoarskim površinama. Građani se neadekvatno parkiraju, zauzmu kompletnu površinu. Kao roditelj, to osjećam ovih dana, ne može se ni sa kolicima proći na adekvatan način sa djecom. Vrlo brzo ćemo se pozabaviti ovom problematikom. Takođe, neizostavna priča vezana za ovu ulicu, jeste početak njene rekonstrukcije ispred Spuških zgrada. Ovih dana ćemo prezentovati građanima idejno rješenje i vrlo brzo doći do one faze koja podrazumijeva početak radova. Ponavljam, vrlo brzo očekujemo i početak, odnosno stavljanje u funkciju Parking servisa. Siguran sam da ćemo kroz sistem koji planiramo da uvedemo značajno unaprijediti, tačnije riješiti značajnu saobraćajnu problematiku u samom centru grada, ali i na mnogim drugim lokalitetima, pa čak i Virpazaru o kojem smo pričali. Naša Komunalna policija ovih dana u saradnji sa Komunalnim preduzećem, ustanovljava mogućnosti da obezbijedi dovoljan broj pauk-vozila, koja će kroz upotrebu „kandži” sakcionisati nepropisno parkiranje. Bićemo apsolutno neselekativni u tom djelu i mislim da je vrijeme kada smo mogli djelovati preventivno davno iza nas i da će se sprovoditi isključivo represivne mjere.
RB/BI: „Pozdrav za tebe, Dušana i Radio – Čedo Ratković”. Mislim da ćete mu Vi otpozdraviti vrlo brzo, masline su vaša vječita tema.
Raičević: Bićemo u prilici da razgovaramo ponovo oko maslina. Maslina je inspiracija za sve nas u Baru. Nadam se da ćemo biti u prilici da razgovaramo i o dvije masline koje zavređuju našu pažnju, a nalaze se tu u centru grada.
RB/BI: Vi ste mlad čovjek i ne možete da upoređujete ovo vrijeme sa nekim davnim vremenima. Meni se čini da nikad ljudi, u velikoj većini, nisu bili ovako tijesni – teški i sebi i drugima, da ovako vode računa isključivo o sopstvenim interesima. Kako se vi nosite sa tim u Opštini?
Raičević: To je jedan od većih izazova, iako smo se maksimalno opredjelili da budemo svojevrstan servis svim građanima. Svjesni činjenice da je upravo percepcija građana o njihovom problemu takva da ne postoje drugi problemi, moramo pokazati pun stepen razumijevanja i mislim da ga pokazujemo. Ono što mogu da kažem, sad već u odnosu na period 2014. godine, kada sam došao u Opštinu, da su službenici lokalne uprave nikad pristupačniji samim građanima, ali dosta često se to zna i zloupotrijebiti. I jesam zabrinut zbog činjenice da su ti mikro problemi, odnosno lični problemi, nešto što nas opterećuje, a da smo se udaljili od nečega što je problematika koja nas sve opterećuje. Imamo toliko problema u dijelu sobraćajne infrastrukture, u dijelu energetike i mnogih drugih oblasti, tako da, dajte da pokušamo da i ovim putem apelujemo na građane da budu strpljivi. Spremni smo da svakome izađemo u susret i da izađemo zajedno na teren, da pokušamo da razmotrimo modele rješavanja određenih problematika, ali da, ipak, moramo da razmišljamo sa neke drugačije pozicije, jednog šireg konteksta, odnosno društvene odgovornosti prema svemu onome što radimo.
RB/BI: Gost emisije je bio Dušan Raičević, a ja zakazujem još jedan samit krajem juna, u susret „Barskom Ljetopisu” i špicu turističke sezone.
Raičević: Zahvaljujem se na današnjoj prilici i na najavi da ćemo već krajem juna govoriti o novim izazovima i projektima koji će krenuti sa realizacijom.
