ZAKUPLJENI REKLAMNI PROSTOR
Iako laboratorijske analize mogu otkriti zdravstvene probleme u ranoj fazi i pomoći u prevenciji bolesti, većina ljudi odlučuje se da ih uradi tek kada se pojave tegobe.O značaju redovnih laboratorijskih pregleda, preporučenim analizama i pravilnoj pripremi pacijenata, razgovarali smo sa diplomiranom farmaceutkinjom i medicinskom biohemičarkom Marijanom Medić iz Poliklinike “Novi standard”, jedine privatne medicinske ustanove u Crnoj Gori akreditovane po međunarodnom standardu ISO 15189.
RB/BI: Laboratorijske analize su izuzetno značajne, ali se za njih uglavnom odlučujemo tek kada imamo zdravstveni problem. Je li to pogrešan pristup?
Medić: U pravu ste. Rijetko ko dolazi u laboratoriju kada nema tegoba. Preporuke su sljedeće: zdrave osobe od 18 do 40 godina treba da rade analize jednom godišnje, osobe starije od 40 godina jednom do dva puta godišnje, hronični bolesnici (sa srčanim problemima, poremećajem rada štitaste žlijezde, povišenom masnoćom u krvi) dva do četiri puta godišnje, dok se sportistima preporučuje posjeta laboratoriji jednom do dva puta godišnje.
RB/BI: Koje su to rutinske analize koje se preporučuju na godišnjem nivou, čak i kod zdravih osoba, i zbog čega je svaka od njih važna?
Medić: To je, prije svega, krvna slika (eritrociti, leukociti, hemoglobin, trombociti) koja može otkriti anemiju i različite infekcije. Slijede sedimentacija i CRP radi eventualnog otkrivanja akutne ili hronične upale. Neophodne su i analize glukoze i insulina koje ukazuju na dijabetes i insulinsku rezistenciju, zatim provjera lipidnog statusa (holesterol, trigliceridi, HDL) koji govori o kardiovaskularnom zdravlju. Treba analizirati i hormone štitaste žlijezde, kao i polne hormone – kod žena u određenoj fazi ciklusa, a kod muškaraca starijih od 50 godina provjerava se prostata.
Često zaboravljeni, a važni parametri su vitamin D, čiji deficit ima više od 80% populacije, a od izuzetnog je značaja za imunitet i metabolizam. Tu su i vitamin B12 i folna kiselina koji su povezani sa gvožđem i anemijama. Uz hormone je preporučljivo analizirati i antitijela, posebno kod sumnje na autoimune poremećaje.
RB/BI: S obzirom na to da je adekvatna priprema pacijenta ključna za tačnost rezultata, koja su osnovna pravila pripreme za laboratorijske analize?
Medić: Idealno vrijeme za vađenje krvi je između 7 i 10 sati ujutro, jer mnogi parametri imaju dnevne oscilacije. U laboratoriju treba doći mirno, bez žurbe. Za određene analize (prolaktin, kortizol, ACTH) potrebno je mirovati 15–30 minuta prije uzimanja uzorka.
Opšte preporuke su da deset do dvanaest sati prije vađenja krvi ne treba jesti; posljednji lagani obrok preporučuje se oko 19–20 časova. Teški i masni obroci moraju se izbjegavati jer dovode do lažno povišenog holesterola i triglicerida, a masna krv (lipemičan uzorak) može onemogućiti obradu drugih analiza. Dan prije analize ne treba konzumirati slatke napitke jer će rezultati pokazati povišeni šećer i insulin. Alkohol i kafu takođe treba izbjegavati, jer i male količine alkohola mogu pokazati povišene jetrene enzime (npr. GGT). Ne preporučuje se ni pušenje, jer nikotin može uticati na vrijednosti hormona nadbubrežne žlijezde.
Kad je riječ o fizičkoj aktivnosti, dan–dva prije analize treba izbjegavati teže vježbanje i fizički rad, jer to može privremeno povisiti enzime srca i jetre. Pijenje vode je dozvoljeno.
Kod pripreme djece, važno je da im se jasno i razumljivo objasni gdje idu, šta će se raditi i zbog čega. Roditelji treba da naglase da će biti uz dijete, da je postupak kratak i da će pomoći ljekaru da dijete ozdravi. Važno je ne lagati, jer iskrenost smanjuje strah i traumu.
RB/BI: Koje zdravstvene probleme najčešće uočavate kod pacijenata koji koriste usluge laboratorije “Novi standard” i što im savjetujete?
Medić: Često uočavamo poremećaj glukoze i insulina, povišenu masnoću, nizak “dobar” holesterol (HDL), bolesti štitaste žlijezde i deficit vitamina D. U takvim slučajevima savjetujemo šetnju od 30 minuta dnevno bez pauze, a što se ishrane tiče – uvođenje orašastih plodova, lososa ili Omega-3 suplemenata.
Redovne laboratorijske provjere nisu luksuz, već ulaganje u zdravlje. Kako naglašavam, pravovremeno otkrivanje poremećaja omogućava brzu reakciju i uspješniji oporavak, dok prevencija štedi i vrijeme i novac. Najbolji pacijent je onaj koji brine o sebi prije nego što se razboli. Zato, ne čekajte prve simptome – zakazivanje laboratorijskih analiza može biti vaša najvažnija zdravstvena odluka ove godine. Labaratorija Novi standard nudi besplatne konsultacije za odabir analiza i objašnjenje rezultata.
Laboratorija “Novi standard” je jedina privatna medicinska ustanova u Crnoj Gori akreditovana po međunarodnom standardu ISO 15189. Proces akreditacije je veoma zahtjevan i obuhvata stručnost kadra i njihovu kontinuiranu obuku, kontrolu rada aparata, kao i unutrašnje i spoljašnje provjere. Kvalitet rada redovno nadzire Akreditaciono tijelo Crne Gore u saradnji sa institucijama iz Srbije i Evropske unije.
