Povodom dvodnevne manifestacije „Jedra Jadrana – spoj tradicije i zajedništva“, koja će u utorak, 21. i srijedu, 22. maja biti održana u Baru, gosti Radio Bara bili su direktorka Jedriličarskog kluba „Latinsko jedro“ Miroslavka Lala Bokovac, koja je sa suprugom Nenadom inicijatorka događaja i Nikša Ivićević iz Drvenika (Hrvatska). Manifestacija, koja će biti realizovana uz podršku prijatelja i partnera, obilježiće praznične dane u gradu podno Rumije.

RB/BI: Bar će biti stjecište istinskih zaljubljenika u more, tradiciju, drvene barke… Najavljeno je zaista mnogo učesnika iz Crne Gore, Hrvatske, Slovenije. Prvi dan programa nazvan je „Dan tradicije i susreta“. Objasnite našim slušaocima kako ste ga zamislili, šta će sve gosti biti u prilici da obiđu i uživaju?

Bokovac: Hvala Vam na pozivu da učestvujemo u emisiji „Sunčanom stranom ulice“, kao i vašoj medijskoj kući koja, kao i uvijek do sada, prati sve naše aktivnosti, kako u Kalafatskoj radionici „Bokovac“, tako i u Jedriličarskom klubu „Latinsko jedro“, osnovanog 2014. godine. Program je osmišljen tako da učesnicima i gostima ponudimo autentično i sadržajno iskustvo Bara. Okupljanje počinje ispred „Kuće maslina“ (gdje ćemo uputiti pozdravnu riječ i dati kratak uvod o značaju cijele manifestacije). Slijedi obilazak Stare masline na Mirovici, jednog od najstarijih stabala plemenitog drveta na Mediteranu, u pratnji vodiča. Maslina je simbol dugovječnosti, mira i kulturnog identiteta ovog kraja. Potom goste vodimo u tvrđavu Stari Bar, kako bi kroz šetnju istorijskim jezgrom osjetili višeslojnost barske baštine. U „Kući maslina“ ćemo upriličiti degustaciju autohtonih proizvoda. Centralni dio prvog dana programa biće panel diskusija „Zaštita, valorizacija i budućnost tradicijskih barki Jadrana“. Učesnici će govoriti o značaju zanata kalafata, uključivanju mladih, podršci kroz projekte, s posebnim osvrtom na međunarodnu saradnju, posebno između Hrvatske i Crne Gore. Dan završavamo posjetom Kalafatskoj radionici „Bokovac“, gdje će gosti obići radionicu staru više od 60 godina, vidjeće kako se i kojim alatima izrađuju barke, osjetiće koliko truda, znanja i ljubavi stoji iza svakog broda.

RB/BI: Ko je sve podržao „Jedra Jadrana“?

Bokovac: Prvo želim da se zahvalim Opštini Bar – bez njih ova manifestacija ne bi mogla da uspije, jer su najveći nosioci finansijskog dijela. Vrijedni partneri su nam i Turistička organizacija Bar, Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama (koja će nas ispratiti logistikom i operativnom podrškom), Marina Bar AD (dozvolila je da se regata održi u njihovoj marini), Kulturni centar, Vodovod i kanalizacija DOO Bar, francuska firma „Societe Huot“ (koja više od decenije sarađuje sa Opštinom Bar), Sanitarna deponija „Možura“, hotel „Faros“… Nemjerljiv je doprinos i naših panelista, ambasadora Republike Hrvatske u Crnoj Gori, Nj.E. Veselka Grubišića, gostiju koji su stigli iz zemlje i regiona, svih volontera, prijatelja, saradnika i, konačno, Radio Bara koji nas prati, podržava i prenosi glas o našim aktivnostima u lokalnoj zajednici, a i šire. Bez vas, ova naša priča ne bi imala ovakav sjaj, hvala vam što ste dio nje. 

RB/BI: Nikša, sigurna sam da ste odmah po dolasku obišli kalafatsku radionicu „Bokovac“. Kako Vam se dopada i šta je na Vas ostavilo najjači utisak?

Ivićević: Ugodno sam se iznenadio, mada sam na osnovu našeg prvog susreta i priče koji su se desili prošle godine u Starom gradu na Hvaru, skoro stekao sliku kako sve to izgleda i kakvim se sve poslovima Bokovci bave. Oduševljen sam radionicom, proizvodima. To su barke tipa „korčulanke“ kojih ima raznih, ali me je dolazak u Bar jednostavno izazvao i pokrenuo, pa ću po povratku kući intenzivno početi da radim da moja gajeta korčulanka dobije novi sjaj. Posvetiću se, ali ne samo njoj, već još jednoj gajeti na latinsko jedro, koja je već u izradi. Sva iskustva iz Bara ću gledati da prenesem u svoj kraj i da navedem prijatelje i saradnike da se više okrenemo drvenim brodovima i damo im prednost u odnosu na „plastiku“, da vraćamo lagano tradiciju. Mjesto iz kojeg dolazim je, do razvoja turizma, bilo upadljivo ribarsko, pa imamo i osnovu i razloge zašto treba raditi u tom pravcu. Jedva sam čekao da dođem u Bar. Jeste malo daleko, ali se isplatilo.

RB/BI: Ima li razlike u odnosu na radionice ovog tipa u Hrvatskoj?

Ivićević: Koliko sam upoznat, ima ih, ali meni lično tamošnje radionice i nisu „na dohvat ruke“. Ljudi su se u Hrvatskoj više posvećivali velikim brodovima, koji još uvijek imaju pravo da voze turiste ili se koriste za ribarenje, mada je i toga sve manje. Razmišljam da pokrenem akciju gdje bi baš male brodice (od pet do osam metara) koje mogu prelaziti preko Jadrana, ostale upotrebljive, jer su one za mene kao živo biće, samo ih treba malo „nahraniti“. Na taj način bi i mlađa generacija mogla da spozna njihovu vrijednost i ljepotu, ne isključivo iz muzeja.

RB/BI: Našim slušaocima će, sigurna sam, biti interesantno da čuju kako ste se povezali sa familijom Bokovac?

Ivićević: To je bio spontani, ali pravi prijateljski susret na regati na Hvaru koja svake dvije godine okuplja učesnike sa čitavog Jadrana. Bilo je tada šezdeset-sedamdeset brodica, pa me nije trebalo nagovarati da dođem u Crnu Goru i Bar. Ista stvar je i sa mojim prijateljem koji je takođe doputovao na regatu. Nadam se da će, kada budemo formirali našu udrugu, pod nazivom „Lantinica“, prijatelji iz Bara, dragi Bokovci, doći na svečano osnivanje. Očekujem da će se do kraja godine sve „posložiti“. U planu je da, uz podršku lokalne samouprave, napravimo i regatu na području makarske rivijere.

RB/BI: Kako Vi gledate na zahtjevan i odgovoran posao revitalizacije brodova i kakvi su utisci – da li se u Hrvatskoj više vodi računa o drvenim barkama nego u Crnoj Gori?

Ivićević: Imam informaciju kako je naselje Betina, na sjeveroisočnoj obali Murtera (sredina Jadrana) podržana od Ministarstva i Evropske Unije. Napravili su veliki iskorak. EU je prije dvije godine finansirala jedan razred učenika kalafata (brodograditelja). Nadam se da će se to nastaviti, a trebalo bi da se svakih dvije-tri godine formiraju novi razredi. Moramo se podržavati i sarađivati. Otkada sam otišao u penziju, imam vremena da se ozbiljnije posvetim ovom poslu, dajem sve od sebe da se ova priča održi.

RB/BI: Vratimo se sada na događaj u Baru. Prvog dana biće održana i Panel diskusija „Zaštita, valorizacija i budućnost tradicijskih barki Jadrana“ u „Kući maslina“. Ko su panelisti i na koju problematiku će ukazati u svojim izlaganjima?

Bokovac: Na panelu će govoriti istoričarka umjetnosti dr Anastazija Miranović, predsjednik Udruženja „Korčulanska drvena brodogradnja“ Dinko Foretić i Marko Mihalić. Naš klub je osnovan 2024. godine. Moj supug je tada radio „arsenalke“ i reparirao stare, a ubrzo je došao na ideju da ih i ojedri. Upravo smo sa Dinkom i pokrenuli tu inicijativu. On inače vodi i vrlo uspješan sajt koji se zove Drveni tradicionalni brodovi Hrvatske. Zajednički možemo mnogo toga, jer Jadran ne poznaje granice, mi se spajamo, družimo, širimo prijateljstva, razmjenjujemo iskustva, borimo se sa izazovima… Sa ciljem očuvanja starog zanata brodogradnje, moramo nastojati da „probudimo“ institucije, jer bez njih ne možemo uspjeti. Opština Kotor je napravila prvi korak, gdje lokalna uprava svake godine finansijski pomaže vlasnicima drvenih barki. Ta stimulacija daje vjetar u leđa i volju vlasnicima da se ne odreknu drvenih barki.

RB/BI: Centralni događaji su 21. maja. Na svečanoj regati će se barskim akvatorijumom zavijoriti jedra sa fascinantno lijepih drvenih brodova. Kada regata počinje i kakav će biti njen tok?

Bokovac: Od 9.30 je prijava takmičara, a od 11.30 počinje takmičarski dio. Svi učesnici će dobiti uputstva za jedrenje. Odlučili smo da se regata odvija uzobalno, jer će Bar tog prazničnog dana biti pun gostiju. Regatno polje će biti skoncentrisano baš uz obalu. Razgovarala sam sa Nenadom i našim momcima da bi bilo lijepo da prijatelji iz Hrvatske, nakon regate, probaju da jedre na našim, a onda mi na njihovim brodovima.

RB/BI: Nakon regate, u popodnevnim satima u Galeriji „Velimir A. Leković“ biće upriličena dodjela nagrada i priznanja. Na svečanosti ćete dodijeliti i zahvalnice institucijama i pojedincima koji su podržali događaj. Kako ste osmislili program?

Bokovac: Nagradićemo sve učesnike. Nema pobjednika, svi smo pobjednici. Proglasićemo ko je osvojio prvo, drugo i treće mjesto, a trofeje ćemo uručiti svim učesnicima i predstavnicima institucija sa kojima sarađujemo (Ministarstvo ekonomskog razvoja, Ministarstvo odbrane, Nacionalni parkovi). Trofeji su rađeni u Kalafatskoj radionici „Bokovac“.

RB/BI: Sigurna sam da će posjetioci uživati i u izložbi fotografija Gorana Grkovića koje bilježe duh i rad majstora kalafata i svojevrstan su omaž tradiciji drvene brodogradnje. Izložbu će otvoriti istoričarka umjetnosti dr Anastazija Miranović. Koliko fotografija će krasiti zid galerije i do kada će izložba biti otvorena?

Bokovac: Biće zaista mnogo fotografija. Obuhvatio je drvene brodove iz Crne Gore, Hrvatske i kalafatske radionice „Bokovac“. Izložba će biti otvorena do kraja mjeseca.

RB/BI: Divan ugođaj će posjetiocima prirediti i hor Osnovne škole „Njegoš“ sa Cetinja, pod vođstvom profesorice Andree Stanković. Kako ste došli na ideju da sa njima uspostavite saradnju?

Bokovac: Do te saradnje je došlo spontano. Vidjela sam njihov nastup u jednoj emisiji i osjetila sam posebnu autentičnu emociju, čistu energiju i istinsku posvećenost muzici. U moru drugih muzičkih grupa, odlučila sam se baš za njih.

RB/BI: Na kraju, pitanje za oboje, iako je odgovor provijavao kroz ovaj intervju – postoji li realna mogućnost da u budućnosti produbite saradnji između crnogorskih i hrvatskih udruženja i koji bi bili prvi koraci na tom putu?

Ivićević: Prve korake već sada činimo, a tokom ovog susreta ćemo dogovoriti i dalju saradnju. Nadam se da ćemo biti još bolji, efikasniji i da ćemo dati podršku svima koji su se dvoumili da li da počnu da rade na revitalizaciji neke stare barke koju imaju u posjedu. Želim da se što više ljudi uključi, jer na barke gledam kao na živa bića, a svaka od njih ponovo može zaploviti.

Bokovac: Ovo je samo početak. Nadam se da ćemo uspjeti da odemo na svečanost povodom formiranja udruge naših prijatelja. Postaćemo partneri, zadatak će nam biti da se pomažemo, jačamo, jer zajedno možemo više učiniti.

RB/BI: Nakon dvodnevnog druženja goste ćete ispratiti u četvrtak 22. maja. Želim vam da manifestacija „Jedra Jadrana – spoj tradicije i zajedništva“ protekne uspješno, da nas vrijeme posluži i da učesnici  iz Bara ponesu najljepše uspomene i želju da se ponovo sretnemo i naredne godine.

Bokovac: Hvala Vam na pozivu. Vremenski uslovi će nam ići na ruku, vjerujem u to. Pomorci su stigli sa opremom, spremni, regata će se održati.