Gost Radio Bara u emisiji „Sunčanom stranom ulice“ je bio načelnik Biroa rada za Bar, Ulcinj i Budvu, mr Željko Rolović.
RB/BI: Koliko je trenutno nezaposlenih lica na evidenciji barskog Biroa rada?
Rolović: Na našoj evidenciji je 999 nezaposlenih, od toga 339 muškaraca i 660 žena.
RB/BI: Kakva je struktura nezaposlenih?
Rolović: Sa prvim stepenom stručne spreme imamo 208, sa drugim 15, sa trećim 95, sa četvrtim 195, sa petim troje, sa šestim 24, sa sedmim 184 lica (od toga je 19 magistara). Na evidenciji nemamo doktora nauka.
RB/BI: Koje programe i aktivnosti Zavoda za zapošljavanje biste izdvojili kao najučinkovitije, a odnose se na smanjenje broja lica bez posla?
Rolović: S obzirom da sam u Birou zaposlen dugi niz godina, podsjetiću da na kraju svake kalendarske godine pravimo analize na osnovu kojih dobijamo relevantne podatke i utvrđujemo koji su programi dali najbolje rezultate. Po mom mišljenju, jedan od najboljih programa u posljednjih pet-šest godina su grantovi za samozapošljavanje. Oni podrazumijevanju dodjelu bespovratnih sredstava, što predstavlja značajan podsticaj privredi i veoma su bitni za nezaposlene sa evidencije. Zavod raspisuje konkurs za bespovratna sredstva, a naša nezaposlena lica prolaze obuku na osnovu koje stiču jasnu sliku šta im taj projekat donosi. Nakon toga, prave svoje biznis planove sa kojima konkurišu. Ukoliko zahtjev bude pozitivno riješen, u roku od mjesec na račun im bude uplaćeno 80 odsto sredstava, koja su u obavezi da troše u skladu sa projektom. Dakle, ne dobijaju novac na ruke, već sa žiro-računa namjenski vrše uplate za stavke navedene u biznis planu. Mi sprovodimo periodične kontrole, a poslije treće kontrole dobijaju preostalih 20 odsto sredstava. Po isteku godine, radi se analiza biznis plana i procjena da li je projekat u očekivanoj mjeri zaživo. Ukoliko su rezultati zadovoljavajući, oni nastavljaju sami svoj put biznisa, a u slučaju da učinak nije dovoljno dobar, mogu, bez ikakvih posljedica, da se vrate na našu evidenciju. Drugi, takođe, veoma uspješan projekat, koji se radi od 2011. godine je Stručno osposobljavanje visokoškolaca, za koji prvo apliciraju poslodavci, a onda i nezaposleni visokoškolci. Sljedeći korak je uparivanje. Poslodavci, osim mentorstva i podrške prilikom prilagođavanja učesnika projekta uslovima rada, nemaju finansijskih obaveza. Nezaposleno lice prolazi stručnu praksu, a nakon devet mjeseci računa se da je završio pripravnički staž. Vrlo bitan projekat (koji je u toku) je grant za bespovratna sredstva namijenjen invalidnim licima, vrijednosti do 50.000 eura, a tiče se izrade biznis planova po kojima poslodavci sredstva mogu da utroše na zapošljavanje invalidnih lica, na opremanje njihovog radnog prostora, kupovinu opreme… U svakom slučaju, to je odlična prilika da podignu kvalitet preduzeća i usluga koje pružaju.
RB/BI: Osim programa koje ste naveli, pretpostavljam da ste već organizovali i mjere i podsticaje za nezaposlene u susret turističkoj sezoni. Kako ste ove godine planirali da smanjite broj lica bez posla tokom ljetnjih mjeseci?
Rolović: Ovo je pravi momenat kada Zavod za zapošljavanje u susret turističkoj sezoni oglašava značajan dio programa. I ove godine ćemo sprovoditi programe koji su se pokazali korisnima – dokvalifikacije, prekvalifikacije, osposobljavanja, a podržaćemo i sticanje stručnih vještina (poznavanje rada na računaru, stranih jezika, organizovaćemo obuke za zaštitare, obuke za računovođe…). Svi oni su, u stopostotnom iznosu, finansirani od strane Zavoda za zapošljavanje. Dio programa koji se tiču osposobljavanja za samostalan rad, osposobljavanja za rad kod poslodavca, podsticaj za zapošljavanje u trajanju od 12 mjeseci će, u skladu sa predlozima Evropske Unije, Zavod moći da finansira samo do 50 odsto iznosa troškova, dok će drugu polovinu snositi poslodavac. Na taj način će poslodavci biti naši partneri, pa ćemo se u narednom periodu truditi da oni dobiju zaista kvalitetan kadar. Taj plan je naročito važan ako se radi o kadru sa područja naše opštine. Plan Ministarstva rada i socijalnog staranja je da uvodi stalnog sezonskog radnika, gdje bi se sezonac vodio kao zaposlen i u periodu kada nije radno angažovan.
RB/BI: Na koji način Biro rada Bar motiviše nezaposlena lica da se uključe u proces sezonskog zapošljavanja, posebno ako se ima u vidu da su mladi prilično inertni?
Rolović: Popunjavanjem prijavnog listića nezaposleno lice daje saglasnost da će biti dostupno Zavodu i aktivno učestvovati u mjerama, od kojih je jedna i sezonsko zapošljavanje. U dogovoru sa poslodavcima i prateći oglase za slobodna radna mjesta, zavisno od individualnog plana zapošljavanja, nezaposlenom licu je ponuđeno posredovanje za rad tokom turističke sezone.
RB/BI: Da li je čest slučaj da nezaposlena lica odbiju posao koji im je ponuđen?
Rolović: I to se dosta često dešava. Ipak, nama je veoma neobično da osoba koja se javila na Zavod ne želi da radi, ne pokazuje interesvanje da učestvuje u našim programima. Prinuđeni smo da poslije nekoliko ponuda koje nezaposleno lice odbije, donosimo odluku o prestanku evidencije.
RB/BI: Jeste li zadovoljni interesovanjem nezaposlenih koji tokom zimskog, “mirnijeg“ perioda, žele da pohađaju zaista brojne obuke, u organizaciji Biroa rada Bar?
Rolović: I jesmo i nismo zadovoljni, sve je to individualno. Iako dominiraju osobe koje zaista žele da rade i doprinose, ima i onih koji se prijavljuju isključivo zbog socijalnih davanja.
RB/BI: Za kojim zanimanjima tokom sezone vlada najveće interesovanje poslodavaca?
Rolović: Proteklih godina nismo bili u mogućnosti da odgovorimo na sve zahtjeve naši poslodavaca. Radi se, uglavnom, o zanimanjima turističko-ugostiteljske struke i za rad u trgovini. To su najdeficitarnija zanimanja. Ranije smo potrebu za tim kadrom nadoknađivali radnom snagom koja je dolazila iz susjednih zemalja (Bosne i hercegovine, Srbije, Sjeverne Makedonije) i bilo je mnogo lakše. U posljednje vrijeme se javljaju brojne agencije zainteresovane da posreduju u angažovanju radne snage iz azijskih zemalja. Iako je izvjestan broj radnika sa tog podneblja već stigao u Crnu Goru, već vidim da će biti problema prilikom uklapanja u ovdašnje tokove jer, ipak je to drugačiji mentalitet, imaju posve drugačije životne navike. Procjenjujem da dolazi vrijeme kada će naš poslodavac cijeniti domaćeg radnika, čijim angažmanom će lakše ostvariti dobit.
RB/BI: To je dobra vijest za naše nezaposlene. A, je li komplikovana procedura prijavljivanja nerezidenata zainteresovanih za rad na crnogorskom primorju tokom ljeta i da li Zavod za zapošljavanje Crne Gore, odnosno Biro rada Bar ima veze sa tom procedurom?
Rolović: Mi smo do 2015. godine izdavali radne dozvole za nerezidente. Otkada je to prešlo u nadležnost Ministarstva unutrašnjih poslova, konkretno Odsjek koji se bavi strancima, poslodavci za radnika kojeg žele da angažuju, podnose prijavnu dokumentaciju, a ta procedura je prilično pojednostavljena u odnosu na ranije.
RB/BI: Zamoliću Vas za smjernice – kako da se nezaposlena lica sa evidencije prijave za rad tokom ljeta?
Rolović: Pocedura je ista i za sezonce. Potrebno je da prilože diplomu o završenom obrazovanju, radnu knjižicu, ličnu kartu izdatu kod MUP-a Bar. Na šalteru popune prijavni listić i zakažu razgovor kod savjetnika za evidenciju i posredovanje. Slijede motivaciono-informativni seminari na kojima uče kako da pravilno napišu biografiju, kako da se poslodavcu predstave na što bolji način i prezentuju svoje vještine na tržištu rada.
RB/BI: Koja je donja starosna granica da se osoba prijavi za rad tokom sezone?
Rolović: Ima i mladih koji žele da rade tokom sezone. Među njima su i redovni učenici naših srednjih škola. Donja granica je navršenih 15 godina. Ipak, oni posao traže samostalno, jer mi ne možemo da posredujemo za redovne učenike i studente.
RB/BI: Na kraju, podsjetimo Barane na radno vrijeme Biroa rada.
Rolović: Rad sa strankama je od 8 do 14 časova. Pauza je od 11 do 11 i 30 časova. I, naglašavam, svi su dobrodošli.
