Studiozna izrada Strategije razvoja kulture Bara je prioritet na kome se mora bazirati razvoj te oblasti u narednom periodu – zaključak je druge po redu sjednice Otvorenog parlamenta pod nazivom „Kultura grada Bara, juče, danas, sjutra“, održane na Ljetnjoj pozornici u Starom Baru.
Inicijator okupljanja ovog tipa, jednom mjesečno, sa ciljem ukazivanja na problematiku iz raznih oblasti, je predsjednik Skupštine opštine Bar, Branislav Nenezić. Na današnjem skupu je iznio procjenu da je projektna dokumentacija imperativ za svaki razvojni plan. On je, podsjećajući na svoj angažman na funkciji direktora Sportsko-rekreativnog centra, kada je inicirao projekat „Bar- grad šampiona“, sugerisao da bi u i pravcu razvoja kulture vrlo učinkovito bilo da se osmisli i sprovede projekat „Bar – grad kulture“ koji bi se realizovao na više atraktivnih lokacija. Primarni cilj bio bi animiranje školske populacije i mogućnost da djeca upoznaju i druže se sa umjetničkim stvaraocima našeg grada. Predsjednik SO Bar je podcrtao da su „sjednice Otvorenog parlamenta podsjećanje da su svi dobrodošli da posjete skupštinsku službu i daju sugestije koje će sa pažnjom biti razmatrane“.
Objašnjavajući odabir lokacije, Nenezić je kazao da je intencija zanimljivog projekta pod nazivom „Otvoreni parlament“ da se što veći broj ljudi uključi i da doprinos u brojnim oblastima od društvenog značaja.
„Po prvi put zasijedanje SO je organizovano na otvorenom, a možda, vođeni ovim primjerom, i neka od narednih sjednica lokalnog parlamenta bude održana na sličnoj lokaciji. Moramo se približiti svim građanima, doći u svaki dio opštine, da upoznamo grad, a uvažimo ljude, sa ciljem stvaranja boljeg društva u kojem svi treba da živimo. Iako ni poslovno, a ni strukom nisam vezan za kulturu, ipak mogu da o toj oblasti govorim sa aspekta čovjeka koji se zaista trudi da posjeti što veći broj kulturnih zbivanja, a i na privatnim putovanjima posjećujem lokacije koje imaju veze sa kulturom, kako bih uticao da se neke zanimljive ideje implementiraju i u Baru“, kazao je Nenezić.
Sekretar za kulturu u Opštini Bar, Srđan Lekić je, uz pohvale konceptu Otvorenog parlamenta, ustvrdio da je “s obzirom na temu, odabrano pravo mjesto, gdje svaki kamen ima svoju ‘priču’“.
„Budžet Sekretarijata čini gotovo pet procenata ukupnog budžeta Opštine Bar. Za Barski ljetopis je opredijeljeno 250 hiljada eura, a za organizaciju manifestacija, koje se održavaju širom opštine je izdvojeno 220 hiljada eura. Kulturnom centru je opredijeljeno 580 hiljada eura, a transferi LJE Radio Baru su 300 hiljada eura. S obzirom na veliki broj spomen-obilježja na području opštine, postoji i stavka u budžetu od 20 hiljada eura za njihovo tekuće održavanje i sanaciju. Već je urađen Plan i izabran izvođač radova na rekonstrukciji Dvorca kralja Nikole, a u planu je i rekonstrukcija Knjaževe bašte i Dvorskog trga. Nastojaćemo da kroz IPA projekte ‘privučemo’ sredstva za rekonstrukciju objekata u Starom gradu“, najavio je Lekić.
Direktorica Kulturnog centra mr Aleksandra Grabež je kazala da se „na ovaj način izgrađuje svijest zajednice o značaju lokalne kulture.
„Sektor kulture unaprijedićemo zajedničkim naporima i doprinijeti bogatstvu kulturnog identiteta. Kultura podrazumijeva diskusiju, interaktivan dijalog, kreativnost mišljenja i tumačenja, kroz kritičko razmišljanje, kao i sticanje praktičnog iskustva. Sve ovo potvrđuje važnost uključivanja cjelokupne društvene zajednice, jer je riječ o formiranju buduće publike i svijesti o očuvanju naše kulturne baštine i orijentaciji mladih ka opštem, dobru i univerzalnim vrijednostima“, poručila je Grabež i podvukla da „kultura danas mora težiti inovacijama, koje su osnov za identifikovanje neophodnih poluga za promjenu u skladu sa međunarodnim tokovima na tržištu kulture“.
„U periodu koji slijedi, neophodno je doprijeniti razvoju društvene misli i uticati na oblikovanje daljih pravaca razvoja kulture. Kada umjetnost i kultura budu glavni predstavnici našeg grada, države, tada možemo reći da smo zemlja koja investira u budućnost, jer zemlja bez kulture nije zemlja“, decidna je direktorica Kulturnog centra.
Predstavnik Kulturnog centra, dr Milun Lutovac je kazao da se kultura mora posvetiti vaspitno-edukativnom procesu.
„Stari Bar ima dvoja vrata. Kroz jedna smo svi danas ušli. Ne znam koliko vas zna da postoje još jedna, unutrašnja, nešto dublje… Kulturu bih uporedio sa tom arhitektonskom podjelom – i dometi u kulturi imaju ono što se vidi na prvi pogled, zbog čega publika dolazi na naše programe. Ostaju i ta unutrašnja vrata iza kojih je sve ono ‘sa druge strane’, a to se na prvi pogled ne vidi – želja de se uskladimo sa potrebama vremena u kojem živimo“, kazao je Lutovac uz sugestiju da bi „svi trebalo da počnemo da se bavimo vaspitno-obrazovnim procesom“.
„Bilo bi interesantno realizovati projekat ‘Svaki đak – turistički vodič’. U školama bi valjalo organizovati edukaciju učenika o kulturnom nasljeđu. Građani relativno kasno dobijaju informacije o bogatstvu Bara u njegovoj sveukupnosti, a kultura je stvar kolektiva“, smatra Lutovac.
Arheolog Dejan Drašković je iznio podatak da tokom jednog dana Stari grad posjeti 1.500 ljudi što, kako je ustvrdio „znači da dobro radimo“.
„Mi, lokalci, nemamo u dovoljnoj mjeri razvijenu svijest o značaju Starog grada koji je imao sve ono što jedan grad mora da ima. Kroz projekat ‘Ka Foscari’ realizovanog sa italijanskim partnerima, dobili smo podatke od izvanrednog značaja za nauku. Osnovne informacije o gradu postoje. Stari grad Bar ne smije da bude zadatak samo jedne generacije“, istakao je Drašković, uz podsjećanje da „arheologija ima privilegiju da rekonstruiše život iz prethodnih stoljeća, ali i, recimo, zajednički dan jedne porodice“.
Kulturni djelatnik, publicista, novinar Željko Milović je kazao da je, radeći na knjigama o Baru tokom proteklih 20 godina, imao priliku da kod raznih porodica vidi predmete i dokumenta koji su svjedoci prošlosti grada u XX vijeku.
„Kod svih je postojala želja da se oni sačuvaju. Zamislite da postoji Baranin koji ne bi volio da vidi kako su izgledale boce i demidžane iz uljare braće Marić ili dresovi ‘Mornara’ iz 60-ih, ili kako su konstruisani kameni stubovi koji su označavali kilometražu na pruzi Pristan – Vir, ili kako su izgledale prve matrikule Prekookeanske plovidbe, zastava Omladinske radne brigade ‘Vladimir Popović Španac’, jedini broj časopisa ’24. Novembar’… Tih artefakata biće u porodicama još nekih deset – dvadeset godina, a onda će ih mladi, ne znajući šta je to, baciti na smetlište“, izrazio je bojazan Milović, koji je okupljenima pokazao propusnicu za ulazak u „najbolju diskoteku osamdesetih – ’13. Jul’ i jedini primjerak Oglasa kojim se građani Bara obavještavaju da će biti obavljeno obavezno rentgensko snimanje pluća za sve iznad 14 godina zbog otkrivenih slučajeva tuberkuloze u Baru, 1970. godine.
Zavičajni muzej koji pokriva vremensko razdoblje od praistorije do danas, procjenjuje Milović, odlično radi. Ali, u stalnoj postavci ima uglavnom samo predmete do 1945. godine, s tim što je XX vijek baziran na vrijeme iz doba kralja Nikole i na period Drugog svjetskog rata. Iznio je ideju da su, radi očuvanja artefakata koji iz dana u dan nestaju, Muzeju potrebna sredstva, stručna lica i prostor jer „i ono što postoji iz ovog perioda, nema se gdje izložiti, s obzirom mjesta nema“.
„U okruženju postoje brojni privatni muzeji, pa tako ne mora sve pasti na teret države i Opštine, već kolektivna sjećanja mogu sačuvati pojedinac ili NVO. Postoji mogućnost otvaranja privatnih muzeja, ukoliko ispune obaveze i isprate pravila Zakona o muzejima i muzejskoj djelatnosti“, objasnio je Milović, uz apel da moramo očuvati sve što se očuvati može.
U diskusiju su se potom uključili profesori, kulturni poslenici, djelatnici iz NVO sektora, odbornici lokalnog parlamenta…
Profesor, građanski aktivista Neđeljko Đurović kazao je da je Baru neophodna lokalna strategija o razvoju kulture, za koju je nužno odrediti način i opseg finansiranja. On je sugerisao da je 250 hiljada eura malo, jer Bar na osnovu kapaciteta može više i predložio da se uvede namjensko finansiranje da već naredne godine neke vrste taksi budu određene za kulturu, sport i mlade.
„Stari Bar je jedno od najvećih arheoloških urbanih nalazišta u Evropi, uz Zadar, Split i Dubrovnik jedna je od četiri srednjevjekovne metropole. Treba otvoriti polemiku kako organizovati Stari grad i prihode koje on ubira. Ovo nije samo arheološko nalazište, pa se u njemu moraju organizovati naučne i edukativne aktivnosti. Kulturni centar mora da se osvrne i ozbiljnije pozabavi etnografskim nasljeđem“, ukazao je Đurović. Kao prosvjetni radnik apostrofirao je izražen problem što njegove kolege koje predaju umjetničku grupu predmeta, ne posjećuju muzička zbivanja, niti likovne izložbe koja se održavaju u Baru. Veliki je problem, zabrinut je Đurović, što djeca uopšte nisu upoznata i edukovana u vezi sa kulturnim nasljeđem grada, a profesori se ne trude da to promijene.
Istaknuti kolekcionar umjetnina, Starobaranin Zaim Kalamperović je stava da prilikom izgradnje objekata u Starom Baru na tom poslu ne smije biti angažovan isključivo arhitekta, već i konzervator/restaurator. Kalamperović je predložio da se na lokalitetu na kojem je nekada bila Gimnazija sagradi muzej.
Profesorica Radinka Ćinćur, od skoro poslanica u državnom parlamentu, daje podršku organizovanju edukativnih radionica, za šta je potrebna saradnja i bolja komunikacija škola i lokalne samouprave. Na taj način bi se najmlađi aktivno uključili u umjetničke i kulturne događaje i stvorila prilika da se djeca animiraju i napravi rasadnik talenata.
Željko Milović je mišljenja da nije problem u tome što djeca nisu zainteresovana za kulturu i umjetnost, već da im tu oblast valja približiti na način koji je njima blizak i prihvatljiv.
„Djeca i mladi danas informacije ne dobijaju čitanjem knjiga, gledanjem edukativnih emisija, slušanjem radio priloga. Njihov način sticanja znanja je auditivan i filmičan, uz kratke senzacije koje privlače pažnju i čine da se sadržaj brzo obradi i sublimira“, objasnio je, navodeći da „i barska kultura i umjetnost moraju izaći iz davno utvrđenih šablona“.
„Dokle god imamo književne večeri, izložbe, festivale… koji su svrha samim sebi, nećemo ništa postići. Kultura koja izaziva reakciju i nakon konzumiranja, prava je kultura. Bitna je reakcija“, decidan je Milović.
Akademski slikar Dalibor Ćetković naglasio je da likovnim umjetnicima nedostaje prostor za rad.
„Ateljei nisu neophodni isključivo umjetnicima, nego i ljubiteljima umjetnosti, kolekcionarima, turistima, pa bi ta zgrada služila i glumcima, muzičarima… Moje kolege stvaraju u veoma teškim uslovima, a postoje prostori koji nisu iskorišćeni. Siguran sam da u opštini ima prostora za tu namjenu. Djeca, ali ni turisti, ne znaju ko su umjetnici našeg grada. Uz to, neophodno je organizovati i tradicionalnu izložbu umjetnika grada Bara jednom godišnje, kako bi se stekla jasna, lijepa slika šta stvaraoci rade“, kaže Ćetković.
Dr Lutovac je, govoreći o projektima koji čekaju realizaciju, podsjetio na onaj pod nazivom „Umjetnost kao komunikacija“. Cilj projekta je da kroz savremeno obrazovne i likovne metode i tehnike dječjoj populaciji približimo koncept kako da doživimo i osluškujemo umjetnost i stvaralački proces i prepoznajemo tragove kulturne baštine našeg grada. Projekat bi se zvao „Art ceste“ i za cilj imao da registruje kretanje stvaralaštva u svim pravcima i povezivanje raspoloživih, ne samo galerija i muzeja, nego i ostataka civilizacijskih tragova eksterijera sa ateljeima umjetnika. Na taj način bi se stvorio jedinstveni edukativni sistem. Bila bi napravljena registracija umjetnika i trasirala komunikacija gdje se ko od umjetnika nalazi i kako radi i povezali bismo umjetnost i podneblje.
Glumac Branko Ilić, koji je odrastao u Baru, a radi kao vanredni profesor na FDU na Cetinju je, pozdravljajući skup kazao da „iako je dobro da se razgovara, nema velike nade da će doći do realizacije projekata”.
„I do sada se puno pričalo, a slabo se radilo. Ipak, došao sam, pa nada, ipak, postoji. Kad god se pomene kultura, problem je novac. Potrebno je iskoristiti sadržaje i potencijale koje nude naše škole. Predlažem da pokrenete pozorište, nešto što će živjeti 12 mjeseci u godini. Ne mislim na otvaranje novih radnih mjesta, mislim na producentski teatar od jednog-dva čovjeka koji bi bili angažovani honorarno. Umjetnici bi radili uz honorare. To pozorište bi se, u jednom dijelu, isplaćivalo od prodatih karata, generisalo bi mlade ljude u svom dramskom studiju… Stari grad bi se mogao oživjeti u igrokazima. Bile bi to predstave male forme koje bi mogle oživjeti barsku porodicu, dešavanja u Starom gradu u to vrijeme, kulturu i običaje…“, ideja je koju je danas u Starom Baru izložio Ilić. On je podržao predlog da se privatnicima koji plaćaju porez, ako je to moguće urediti na lokalnom nivou, dio koji plate ulažući u kulturu, odbije od tog nameta. Pohvalio je saradnju sa Kulturnim centrom Bar i školama, uz zahvalnost na prilici da igraju predstave u gradu pod Rumijom.
Odbornika Nove srpske demokratije Branimira Lakićevića je interesovalo da li postoji elaborat o vraćanju Starog Bara u prvobitno stanje, da se nekadašnje kuće ‘vrate’ u ambijentalnom smislu i koliko bi to novca i vremena iziskivalo. Uz to, podsjetio je i na 9. januar 1878. godine kada je, kako je kazao “crnogorska vojska oslobodila ovaj grad od trovjekovne okupacije” i najavio da će možda upravo on podnijeti zahtjev da se i taj datum ubuduće obilježava. Zanimalo ga je i da li je moguće organizovati noćnu turu kroz Stari grad.
Arheolog Drašković je podsjetio da je, kada je poslije zemljotresa otpočela obnova grada, donešen proglas da je stanovanje u Starom gradu zabranjeno. Stari grad Bar je, kako je objasnio, relativno slabo istražen. Uz to bi za projekat, koji bi podrazumijevao čišćenje, konzervaciju, bio neophodan ogroman iznos. Ideja je da se jedan po jedan objekat stavi pod krov i da im se nova funkcija. U vezi sa idejom da se u Starom gradu organizuje i noćna tura obilaska, Drašković je iznio procjenu da grad za tu inovaciju još uvijek nije bezbjedan.
Odborniku Demokrata Milanu Neškoviću smeta što su ostaci crkve u samom centru grada zapušteni, neuređeni, što oko tog spomenika vlasnici izvode kućne ljubimce… Isto je i sa manastirom na Ratcu, tvrđavom Haj Nehaj…
Odbornik u barskom parlamentu Momčilo Leković (Demokrate) procjenjuje da je ovakav vid organizovanja sjednice konstruktivan.
„Informisao sam se u vezi sa prostorom oko Zavičajnog muzeja, pri čemu sam došao do saznanja da postoji loša praksa izdavanja apartmana u prostoru Malog dvorca – dva apartmana od 17 kvadratnih metara. To je banalan primjer, a vjerujem da ih ima još. Moramo izvući pouke i ne raditi greške iz prošlosti. Ne smijemo stavljati profit u prvi plan“, poručio je Leković.
Vlado Marvučić je kroz dvodecenijsko angažovanje u NVO sektoru podrobno upoznat sa problematikom u oblasti kulture, prvenstveno u vezi sa organizovanjem muzičkih svečanosti, izložbi, promocija knjiga. U današnjem obraćanju zanimao ga je status Starog Bara u vezi sa prihvatom na UNESCO listu.
„Smatram da su dva lokaliteta koje treba delegirati za buduće kulturne programe Trikonhos i Ratac. Treba razmisliti i o tome što u Baru više ne postoji Gradska muzika, koja je obilježje svakog primorskog grada“, ukazao je Marvučić i pitao da li postoji mogućnost za hologramske prikaze noću Starog grada.
Dejan Drašković je upoznao okupljene da inicijativa da Trikonhos dobije nekoliko namjena postoji, ali to još uvijek nije precizno definisano. Kada je u pitanju hologramski prikaz, to još uvijek nije zaživjelo, ali nadu daje što je iz Kancelarije za evropske projekte najavljeno da će se u skorijoj budućnosti vjerovatno realizovati neki projekat tog tipa. U vezi sa inicijativom da Stari grad nađe na UNESCO listi, za sada nema izgleda, jer su tome na put stale intervencije koje su se dešavale nakon zemljotresa, ali i u skorije vrijeme, objasnio je arheolog.
Građanski aktivista Miodrag Banović je mišljenja da je neophodno pokretanje inicijative da se Festival dječjeg teatra Crne Gore „Čedo Dragović“ prepusti na upravljanje Kulturnom centru.
Odbornik u barskom parlamentu Emir Peričić (DPS) pohvalio je ideje i ustvrdio da bi „bilo sjajno da se makar neke od kvalitetnih predloga realizuju“.
„Smatram da bi bilo dobro da se formira Radno tijelo koje bi ideje ‘stavilo na papir’ i da pokušamo da realizujemo makar neke od njih. Uz to, želim da sugerišem menadžmentu Kulturnog centra di bi bilo učinkovito da u Baru, po ugledu na Podgoricu, organizujemo ‘Porodica fest’. Taj projekat je namijenjen mladim parovima sa djecom, gdje bi dobili priliku da se tradicija, istorija i kultura predstavi najmlađim generacijama. Za to nisu potrebna velika sredstva, a obaveza je svih nas da sačuvamo porodicu – ono najznačajnije za čovjeka. Obaveza je i da edukujemo najmlađe sugrađane i ukažemo im na vrijednosti i bogatstvo Bara. U tome leži perspektiva i budućnost“, istakao je Peričić.
Odbornica DPS- a u lokalnom parlamentu, Nikica Purlija mišljenja je da su danas u Starom Baru bili prisutni ljudi koji su i u proteklom periodu pokazali interesovanje za razvoj kulture u Baru i djelovanjem doprinijeli opštem boljitku.
„Žao mi je što se glas svih vas koji ste danas govorili ne čuje šire i češće. Kultura i obrazovanje su naši glavni resursi. Restriktivne mjere se na kulturu ne smiju primjenjivati, a to je lokalna samouprava i pokazala. Moram reagovati u pogledu procenta finansijskog odvajanja iz budžeta. To treba pohvaliti, a ne nikako kritikovati, jer treba da budemo svjesni da je barska lokalna samouprava izdvojila značajno više sredstava nego što je to radila u ranijim godinama i puno više od svih drugih gradova. Prepoznala je značaj kulture, a samo osnivanje Sekretarijata za kulturu podrazumijeva dodatna sredstva. U Opštini Bar već postoje sekretarijati koji se bave i pitanjima mladih, kulture, sporta…“, navela je Purlija. Osvrnuvši se na predlog za uvođenje poreskih olakšica kada je u pitanju kultura, što je na današnjem skupu inicirao Neđeljko Đurović, ona je kazala da su to „pitanja kojima se treba baviti Vlada Crne Gore, odnosno resorno ministarstvo“. Informisala je da su to pitanje države u okruženju regulisale dobrim zakonskim rješenjima donešenim prošle godine, s osvrtom na Zakon o kulturnim vijećima u Hrvatskoj i njihovom finansiranju, gdje je, kako je kazala, to pitanje „jako lijepo uređeno kroz mogućnost da svi sudjeluju u donošenju odluka u kulturnoj politici i načinu dobijanja poreskih olakšica“.
„SO Bar je već u ovom mjesecu otvorila teme važne za građane Bara i poslala dobre signale da treba raditi u pravcu poboljšanja kulturnog ambijenta i da su odvajanja za kulturu i te kako isplativa za cijelu Crnu Goru“, poručila je Purlija.
Istaknuti društveni radnik, šahista, autor desetak knjiga, značajni hroničar grada, Vlado Lukšić pohvalio je inicijativu i dobru ideju organizovanja Otvorenog parlamenta.
„Iako se u Baru, u odnosu na ostale opštine, ulaže dosta u kulturu, mislim da bi taj iznos trebalo da bude veći. Bilo bi dobro da se ostavi rok do 15. septembra da Barani zainteresovani za ovu problematiku daju još neke ideje, da se sve obradi, pa da se ponovo okupimo početkom oktobra i sagledamo mogućnosti da se novim opštinskim budžetom opredijele veća sredstva“, kazao je Lukšić.
Predsjednik SO Bar, Branislav Nenezić je informisao da će Skupštinska služba pripremiti zapisnik sa Otvorenog parlamenta, pri čemu će se potruditi da zainteresovani upute sugestije najkasnije do 5. septembra, zbog, objasnio je, izrade budžeta za narednu godinu.
Sekretar Sekretarijata za kulturu, Srđan Lekić je na kraju informisao da je Ministarstvo kulture i medija tek prošle sedmice donijelo Nacionalni program razvoja kulture 2023-2027. godine, iniciraće se i pristupajuće aktivnosti za izradu petogodišnjeg opštinskog programa razvoja kulture koji bi trebao da sadrži sve potrebe lokalnog stanovništva i subjekata iz oblasti kulture, razvojne prioritete, dinamiku njihove realizacije, kao i finansijske mjere za njihovo ostvarenje.
„Lokalna uprava je otvorena za saradnju i svaki vid predloga koji doprinose razvoju kulture, a Sekretarijat za kulturu će se truditi da dobije što više sredstava, naravno, u skladu sa Zakonom o finansiranju“, zaključio je Lekić.
Predsjednik SO Bar je okupljene zamolio da, ako procijene da je neko od barskih umjetnika dao doprinos u dovoljnoj mjeri da jedna ulica u gradu ponese njegovo ime, kandiduju predlog ka Radnoj grupi za davanje imena ulica i trgova.
