Sekretarijat za privredu Opštine Bar gotovo od samog trenutka formiranja prepoznat je kao resor koji daje odlučnu i ozbiljnu podršku i podsticaj razvoju preduzetništva. Postao je adresa na koju se obraćaju mladi bez posla, žene koje se godinama vode na evidenciji Biroa rada, kreativci koji do skoro nijesu imali priliku da valorizuju radni potencijal i zanimljive ideje… Put do podrške nije komplikovan, ali je potrebno da stručna komisija procijeni da li je biznis plan primjenjljiv, dovoljno atraktivan i, naravno, isplativ.
Dokumenti u vezi sa podsticajnim mjerama za razvoj preduzeništva usvojeni su u oktobru prije dvije godine, a već u novembru te 2019-te, Sekretarijat je objavio prve javne pozive i konkurse. Inventivna i entuzijastična resorna sekretarka Sanja Mitrović, kaže da je pravo vrijeme da se sumiraju rezultati i sagleda koliko su efekata dali programi u koje je njihov tim izuzetno vjerovao, procijenivši da Opština Bar treba da ulaže i stimuliše ih u smislu davanja prilike preduzetnicima da biznis ideje sprovedu u djelo.
“Kada govorimo o programima koje je plasirala Opština Bar, radi se o Programu razvoja preduzetništva i Odluci o razvoju ženskog preduzetništva. Oni uključuju dvije efikasne mjere- bespovratna sredstva koja se dodjeljuju kandidatima koji žele da unaprijede poslovanje, onima koji namjeravaju da započnu sopstveni biznis, a obezbijedili smo i ne manje značajnu, nefinansijsku podršku. Jako smo ponosni na ove projekte. Svjesni smo da kada neko započinje biznis, do sredstava veoma teško dolazi. Dobra okolnost je i što su programi koncipirani na način da uslovi za apliciranje zaista nijesu komplikovani. Nefinansijsku podršku realizujemo preko Business Start up Centra, a vrata Sekretarijata za privredu su širom otvorena za pomoć na putu ka novim poslovnim poduhvatima”, objašnjava Mitrović. Ona podvlači da je tim u lokalnoj upravi, rukovođen činjenicom da se ekonomija većih i moćnih evropskih država bazira upravo na malim biznisima, procijenio da je Bar idealan grad koji može da razvije ovakav vid podrške.
Po javnim pozivima i konkursima mogu da konkurišu dvije grupe- oni koji žele da ideju realizuju, ali nemaju sredstava i oni kojima je potrebna nefinansijska pomoć. Procedura je veoma jednostavna. Kada se objavi Javni poziv (koji traje 30 ili 45 dana, u zavisnosti da li je riječ o preduzetništvu ili ženskom preduzetništvu), oni koji započinju bizis, treba da dostave ličnu kartu, a uslov je da im je mjesto prebivališta Bar i da imaju biznis plan.
“Kada smo kreirali ove programe, vrlo nam je bilo značajno da ti ljudi ne moraju da unajme nekoga da bi im napisao biznis plan, već da ideju koja im je u glavi bukvalno ‘stave na papir’. I forma biznis plana je izuzetno jednostavna. Rukovodili smo se tim da procedura bude pristupačna i, recimo, mladoj osobi koja je završila fakultet, želi da započne biznis, a nema sredstava i mogućnosti da napravi biznis plan. Uzeću i primjer domaćica koje su godinama bile kod kuće, podizale djecu, a sada žele da izađu na tržište… Trudili smo se da se i one vrlo lako mogu snaći. Kada govorimo o onima koji su već na tržištu (nije nam bio cilj da podržimo samo Start up-ove) željeli smo da pružimo ruku zajedničkog preuzimanja rizika. Pored biznis plana i dokumentacije potrebne prilikom dokazivanja registracije u Centralnom registru privrednih subjekata, zainteresovani treba da dostave i svoj finansijski izvještaj, kako bismo ostvarili uvid u njihovo poslovanje tokom prethodnih godina. Najvažniji indikator i kada su u pitanju početnici, ali i oni koji već imaju razvijen biznis, jeste smanjenje nezaposlenosti. Dakle, osnovna intencija je da se oni koji započinju biznis samozapošljavaju, a oni koji žele da razviju biznis zapošljavaju novu radnu snagu”, navodi Mitrović.
Programom su se, kaže, trudili da unaprijede sve segmente koji mogu doprinijeti razvoju biznisa, ispune indikatore kojima Opština pravda plasiranje sredstava, a svima koji započinju biznis pružanjem finnansijske, mentorske podrške, makar u prvoj godini omoguće da budu relaksirani, jer, rizik je zajednički. Upravo činjenica da preuzimati rizik i dati bespovratna sredstva na samom početku nečijeg poslovanja, definitivno pokazuje da Opština Bar u svim sugrađanima vidi partnere.
Govoreći o vremenu kada je Opština Bar prvo predložila dokumente u vezi sa podrškom preduzetništvu, pa ih potom usvojila na Skupštini, Mitrović se prisjeća da je u tom trenutku postojala sumnja i od strane pojedinih odbornika da li će procedura biti valjano ispoštovana.
“Dokazali smo da je moguće. U novembru je formirana komisija, objavili smo javne pozive, dodijelili finansijska sredstva, obezbijedili i nefinansijsku pomoć. Prve godine je interesovanje bilo zaista veliko, a izuzetno smo ponosni što smo tada plasirali po deset hiljada eura. Svi oni su opstali i danas su jako uspješni i na način da ne reprezentuju isključivo naš grad, već i Crnu Goru, pošto proizvode i usluge plasiraju i van granica. Prošle godine, kada smo se susreli sa pandemijom, znali smo da će postojati veliki rizik od gašenja mnogih preduzeća. Ipak, interesovanje je takođe bilo ogromno, pa je Komisija odlučila da iznos sredstava smanji na pet hiljada eura. Nastavili smo i ove godine, a broj onih koji žele podršku Opštine Bar neprestano raste. Ulili smo povjerenje građanima, pokazali da se ne radi o pukoj dodjeli novca, već smo im konkretnim djelovanjem i podrškom na usluzi tokom kompletne realizacije biznis plana. Sa kolegama često komentarišem da smo nekada možda i dosadni, jer dobitnike grantova stalno zovemo, a sve sa ciljem da pratimo da se ne desi da propuste neku aktivnost. Gradimo sa njima partnerski odnos i otvorenost od samog početka, pa i nakon isteka godine (koliko traje ugovor)”, objašnjava Mitrović.
Upravo zato što svi akteri uključeni u ovu priču pomno prate korake i postupak, nije se desilo da komisija formirana, kako sa ciljem odobrenja sredstava za razvoj preduzetništva, tako i praćenja da li se plan na osnovu kojeg su sredstva raspodijeljena realizuje i taj novac namjenski troši, dođe u situaciju da procijeni da neko od korisnika nije zadovoljio ili se jednostavno nije snašao u biznis priči za koju je računao da će mu donijeti profit.
“Izvještaji za 2019. godinu su posredstvom SO Bar plasirani javnosti i usvojeni su kao uspješne preduzetničke priče. U prilog tome svjedoči činjenica da nijesno imali nijednu čak ni sumnju u pogledu namjenskog trošenja sredstava. Vrlo brzo će se u skupštinskoj procedure naći i izvještaj za prošlu godinu. Ugovorima su definisani prava i obaveze i ukoliko bi se došlo do nepovoljne situacije, ima načina da se tome stane na put. O tome ne bih govorila, jer niti jedan biznis plan nam nije donio bilo kakav problem. Iako se procedura prati, prema korisnicima smo vrlo fleksibilni, svjesni da je godina, za bilo kakvo planiranje na tržištu, dug period. Može se desiti da su, recimo planirali kupovinu određene opreme, a da se u toku realizacije i implementacije projekta uvidi da ta ona i nije adekvatna za sadašnji trenutak, te da bi, možda, bolje bilo da kupe neku drugu. Bili smo otvoreni i odobravali i takve poteze”, zadovoljna je sekretarka.
Trbalo je da prođe određeno vrijeme da bi kod budućih preduzetnika probudili kreativnost i inovativnost. S tim u vezi, podcrtava Mitrović, i za one koji se u budućnosti odluče da pokrenu sopstveni biznis, važno je da, prije pisanja i odobrenja biznis plana, obave razgovor sa nadležnima u Sekretarijatu. Organizuju i Info dane kojima prisustvuju članovi komisije. Insistiraju da podnosioci zahtjeva detaljno razrade plan, preciziraju šta je to po čemu će se konkretan proizvod ili usluga razlikovati od onih koji već postoje na tržištu. Cilj je da od budućih preduzetnika “izvuku” maksimum, pa se, kada govorimo o inovativnosti i kreativnosti, vrlo vodi računa da upravo tim parametrima obiluje svaki segment plana.
Bar je prva crnogorska opština koja je finansijski podržala i razvoj ženskog preduzetništva. Jasno je da je značaj podrške ženama veliki, jer su one po svojoj prirodi kreativne, vrijedne, odgovorne. Opština Bar se rukovodila upravo time, kada je procijenila da je neophodno ozbiljno raditi na ekonomskom osnaživanju žena, njihovoj emancipaciji, iskoristiti njihov preduzetnički potencijal i podržati njihovu finansijsku nezavisnost… Baranke su, kako sa neskrivenim ponosom ističe Mitrović, itekako opravdale očekivanja.
“Znali smo da će žene da budu apsolutni lideri u preduzetništvu, jer kada žena odluči da uđe u biznis, ona je nezaustavljiva. Usudiću se da iznesem i lični stav- žene bilo kakvu odluku u životu da donesu, iza nje stoji temeljno, dugo razmišljanje, promišljanje o posljedicama… Sve to, jer moraju biti odgovorne i kao majke, supruge… Žena kada odluči da uđe u biznis, ona će u toj priči opstati. U to su nas ubijedile i cifre- tokom protekle tri godine podržali smo ukupno 92 biznis plana, a 65 nosilaca biznisa su žene. To je 67%. Kada smo na početku razgovarali I pokušavali da napravimo projekciju, nadali smo se da će one biti polovina od ukupnog broja. Svjesne koliko je biznis teško započeti, zahvalne su na podršci Opštini Bar i opravdale su sva očekivanja”, decidna je Mitrović. U prilog tome svjedoči i podatak da je na skorašnjoj prezentaciji ovih programa na susretu predstavnika privredenih komora Makedonije i Crne Gore, kada se govorilo o preduzetništvu, Opština Bar prepoznata kao primjer najbolje prakse…
“Navešću primjer jedne uspješne preduzetnice koja se odlučila da živi na selu, gdje proizvodi nešto potpuno atipično- sok od ruža. Taj proizvod je nedavno imao prezentaciju čak i na Svjetskoj izložbi EXPO u Dubaiju. Želim da pohvalim i primjer naše preduzetnice koja svoj proizvod plasira čak do dalekih Australije i Amerike. Riječ je o časopisu u kome se nalaze recepti za torte i kolače. Imamo i dosta uspješnih preduzetničkih priča kreiranih od strane žena koje su dugo godina bile nezaposlene”, kaže Mitrović.
Sekretarka potencira na značaju komunikacije sa građanima, pa je to bio i razlog što se na usvajanje novih planova čekalo do oktobra. Upravo su od njih , kaže, dobijali impute šta je na tržištu potrebno i šta bi valjalo prepoznati kao dobru ideju i projekat. U razgovoru su shvatili da je nedostatak početnog kapitala najveći “kamen spoticanja” za započinjanje biznisa.
“U 2020. godini smo, zbog situacije sa koronavirusom, prepoznali da određeni biznisi ipak nemaju uspješnost kakav je to ranije bio slučaj. Uvidjeli smo da je digitalizacija nešto što može doprinijeti opstanku biznisa. Osim toga, značajni su i biznisi koji se tiču socijalnog preduzetništva. U 2021. godini smo podržali otvaranje vešeraja gdje su zapošljene osobe sa invaliditetom, koje spadaju u kategoriju teže zapošljivih lica. Praksa pokazuje da te oni kada dobiju podršku, voljom i posvećenošću mogu da budu svijetao primjer svima. Pratimo situaciju na tržištu. Nastojali smo da uvažimo i mlade ljude koji žele da razvijaju biznis. Uradili smo to i dodjelom podsticajnih bodova prilikom evaluacije samih biznisa, gdje su dobijali sto posto traženih sredstava. Kreirali smo i dodatni program koji se tiče podrške preduzetništvu mladih u poljoprivredi. Uočili smo da veliki broj njih želi da unaprijedi poslovanje i u tom segmentu. Poziv je završen i imamo dva dobitnika ovih sredstava sa kojima će je predsjednik Opštine Bar uskoro potpisati ugovore. Mladi nemaju iskustvo, ali posjeduju izuzetno veliku energiju. Upravo to je potrebno, jer na početku razvoja biznisa neophodan je ogroman rad i trud. Prvih tri godine nema odmora”, poručuje sekretarka.
Na putu razvoja biznisa i preduzetništva veliku pomoć Opština Bar ima od Business Start Up centra, koji organizuje obuke namijenjene prvenstveno mladim ljudima koji žele da se oprobaju u toj sferi. Opšte je poznato da su sproveli niz kvalitetnih, kreativnih i korisnih edukacija, sa ciljem da polaznici obuka steknu poslovna znanja, kompetencije i vještine neophodne za uspjeh.
“Business Start up Centar smo prepoznali kao dragocjenog partnera. U 2019. godini su realizovane izuzetno kvalitetne edukacije, tokom kojih su polaznike obučavali kako da napišu biznis plan, prilikom implementacije naučili su kako plasirati svoj proizvod, na koji način organizovati marketing prezentacije, promocije… Nažalost, u 2020-oj smo morali da napravimo pauzu, a ove godine razmišljamo da ponovo započnemo sa tim vidom edukacije”, kaže Mitrović. Velika je pomoć i pravnog subjekta, knjigovodstvene agencije RACC doo, koja je prepoznala partnersku ruku opštine prema građanima, pa korisnicima pružaju besplatne knjigovodstvene usluge prilikom započinjanja biznisa. Lijep gest je što su start-apovi jednu godinu od te agencije dobijali besplatnu pomoć. Njihov primjer može da posluži kao izvrsna poruka kako lokalna zajednica može pomoći da se prevaziđe kriza u teškom vremenu kada ljudi ostaju bez posla.
Ekonomista po struci sa višegodišnjim iskustvom i zapaženim rezultatima, Sanja Mitrović je itekako pozvana da da preporuku kojim djelatnostima se u ovom momentu treba okrenuti, predoči na koje segmente poslovanja je ekonomska kriza ostavila najmanje traga i koja su to vrata na tržištu rada, ipak, ostala odškrinuta za inovativne ideje.
“Da ste me to pitali prošle godine, ostala bih nijema. Tada su svi bili zanijemili. Međutim, sada su se iskristalisale neke ideje. Digitalne tehnologije su najvažnije i sve veći broj privrednika se njima okreće. Osim toga tu su uvijek aktuelne usluge, pa je to i razlog zašto smo u sklopu podrške preduzetništvu formirali i održavamo segment poljoprivrede, koji je definitivno uvijek popularan. Po atraktivnosti ne zaostaje ni proizvodnja autentičnih proizvoda… S tim u vezi fokus treba staviti na sekundarne sirovine i plasiranje proizvoda poput paštete od maslinovog ploda, već pomenutog soka od ruže, kao i drugih napitaka… Ta priča ne gubi na atraktivnosti. Čini mi se da se u posljednje vrijeme mladi sve više okreću valorizaciji očevine, đedovine, njihovih neobrađenih imanja koja mogu donijeti profit ako na pravi način, promišljeno, iskoriste te resurse. Mi im dajemo deset hiljada eura za započinjanje biznisa, uz mentorstvo koje je, kao nefinansijski segment, takođe veoma značajno. Segment za koji takođe smatram da je veoma značajan, je program za podršku zanatlijama, jer vraćanje starim vrijednostima može da doprinese kako turističkom, tako i privredom razoju grada. Kreirali smo program, objavljen je poziv, imamo kandidate i očekujem uskoro potpisivanje ugovora”, preporuka je sekretarke za privredu.
Sekretarijat ima tri segmenta: turizam i privredu, poljoprivredu i preduzetništvo. Tokom sezone naročito su aktivni po pitanju privremenih objekata, kada se trude da svi dobiju neophodna odobrenja kako bi mogli obavljati djelatnost. Od posljednjih dobrih rezultata izdvaja se uspješan nastup koji su barski poljoprivrednici imali pod pokroviteljstvom Opštine, na sajmu “Najbolje iz Crne Gore” u tržnom centru Delta, a proizvode su plasirali i na Jadranskom sajmu.
Rezime priče o učinkovitosti ovog resora mogao bi se svesti na konstataciju da su od formiranja Sekretarijata za privredu kao posebne, samostalne organizacione jedinice 2019. godine, na način što je predsjednik Opštine Bar, Dušan Raičević, njegovim odvajanjem od Sekretarijata finansija kreirao odluku o organizaciji i načinu rada, za svega dvije godine lokalna uprava, ali i građani izuzetno zadovoljni rezultatima.
